DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 29     <-- 29 -->        PDF

_ 29 ~


svoje proizvode do ceste najprimitivnijim klizanjem (bez ikakve
umjetne predradnje) odpremljuju. Poznato je, da uz izvozne
puteve i blizina trga jednu od najvažnijih uloga igra pri unovcivanju
proizvoda. Za proizvode naših suma ta bar pogodnost
postoji, imamo bo cetir trga, Grospić-Karlobag, Jablanac, Sv.
Juraj i Senj. Moguće da će mi tko na ovo primjetiti, da ne
shvaćam pojam distancije, ali ipak velim, da nam svi ovi trgovi
daleko niesu, jer glavne ceste do pomenutih tržišta u
dobrom su stanju te su narn i transportni troškovi razmjerno
maleni. — Navesti ću ovdje bolje vjerojatnosti radi nekoliko
faktičnih podataka o transportu pojedinih proizvoda te o troškovih
istoga.


Od gornjeg Kosinja do Senja stoji transport:
od L komada vratila, dugoga 5´25 m. deb, *^/i2 cm. 40 nove.
"„ 1. „´ ,r , ,, ^-O m. „ ^^/t2 cm. 30 „


„ 1. „ „ . „ 2-0 m. „ *^/i2 cm. 12 „
Od bordonala plaća se toliko puta po 2 fr. 25 novčića, koliko,
kubičnih metara iznosi, nadalje


od 1. komada vesla desetaka (7´80 m.) 40 novč.


„ 1. „ „ devetaka (7-02 m.) 33 „ ´


„1. „ . „ osmaka (6´24 m.) 30 „


„ 1. „ „ sedmaka (4´76 m.) 25 „


„1 . „ , „ šestaka (4´68 ´m.) 20 „


od 1. komada gredice, duge 6-0 m., deb. ^´^/x5 cm. 40 novčića;
od 300 komada šimle ili duge 2 forinta i 50 novčića. Ovo su
transportne ciene na>ših najčešćih te najvažnijih proizvoda. —
Za ostale trgove napominjati transportne troškove ´ bilo bi suvišno,
jer si svatko prama gornjim podatkom može lahko razmjer
stvoriti obzirom na ostale trgove i njihovu udaljenost i
u obće sve okolnosti, po kojih seodredjuje ciena transporta. —
Mislim da neću pogriešiti^ ako navedem još i podatke o izradjivanju,
dakle o proizvodnih troškovih gore yeć navedenih
produkta, time će se još bolje iznieti na vidik upliv daljine
trga na vriednost šuma, jer i ciena radne snage podvržena je
zakonu tražnje i ponude.


U šumah u blizini tržišta više se producira, tražnja radnika
je veća, te im je i ciena skuplja i obratno, a sve to ide
na račun prodajne ciene gotovoga proizvoda. U ovom šumskom
kotaru plaća se za izradjivanje: