DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Svega sknpa 1439 skižbujućih, od kojih je rodom iz Češke 2^3, 12
Moravske 81, iz Sh^zke 36, iz Galicije 249, iz Bukovine 37, iz dolnje
Austrije 8G, ia gornje Austrije 193, iz Tirola 199, iz Salcburžke 90, iz
Stajer,´-:ke 73, iz Koruške 31, Iz Kranjske 30, iz austrijbkog primorja -iS,
iz Ugarske i lirvi-ttske 16, VL Njemačke 11, iz Italije 4, iz Rusije G.


Izumrla divjao. Poznatu je, da je vec5 za histerične dobe nestalo
više vrsti šumskih životinja, od onih pako, koje nekoč takodjer i po europejskih
šuaaah živJjahu, iztimrle su sllcdeee vrsti sisara; Bos urus (Auerochsj,
Bos bonasius (Wisent.), Manati Rhytlna Stellerl (Seekuh); od ptica pako:
Plantus impennis (der grosse Alk), Pezophaps solltaria (Stock) , Porphyrie
notorn!s coerulescens (Schlegel), Aplianopterix imperiali,s (das rothe Huhn),
Didus inepttis (Dodo), Dinormis IVIoa (sti´aussartige Moa)^ Nolorius Manteli,
Apteryx, Coturnix ´Novo Zelandu i Nestor Productus, Posljednjih pet vrsti
ptica nadjoše Europejci na Novoj Selandiji, kad ju obreše.


Kako U nam valja uzčuvati sjetvu od pohare. Čitamo u „AJh
gemeine Porst und Jagd-Zeituug-´, da je dobro, želimo II sjeme kod sjetve
uzčuvati od pohare gljista, kukaca, miševa itd. , ako takovo sjeme prije
nego ga posijemo, smočimo u razredjenoj karbolnoj kiselini.


K uzgoju stranih vrsti drveća. Nadšumar Bernuth preporučuje


u „Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen" slledeće strane vrsti drveča za


uzgoj
u sjevernoj Njemačkoj :


´A . Crnogorice : Pinus Douglasii Lindh, P. Menziesii Dougl., Pinus
balsamea L.^ Pinus Pi^aseri Purseh., P, Strol)us L., P, alba. Äit. Michx.


B. Listače : Qaercus rubra L., Qaercus coccinea Wghm., Qu. alba
L., Acer dasycarpum Ehrh., Acer Negundo. L., Gledischia triacanthos. L.,
Gledischia mnosperma Walt., Grledischia macrocantha Wld., Piataaus occidentalis
L,, Liqiuidambar stryracrflua. h., Carla porcina. Nutt,, Juglans nigra
L.j
J. cinerea L. i Castanea vesca Grört,
\z Dalmacije. Piše nam prijatelj, da je u Četvrtoj sjednici od
1. rujna 1881. sabora dalmatinskoga po predlogu zastupnika Masovčića
pročitano izviešee zemaljskog odbora, te po tom na predlog izvjestitelja
Vrankoviia stvoren sUedeći zaključak : „Sabor izražaje vladi želju^ da bi
ista pitanje pobasenja (Berasung) dalmatinskih goljetl proučiti dala, ter po
tome onda sabofu predložila primjerenu zakonsku osnovu na ustavni pretres."
Nu strukovnjaci, akoprem su osvjedočeni 0 potrebi i koristi tog pobasenja,
kojim bi imalo takodjer i osumijenje kao i regulacija vododerina uzsliediti,
misle, da bi, prije svega valjalo provesti organizaciju občinske gumarske
uprave i osoblja, a zatim jož 1 zakonske ustanove od godine 1876, i,1880,,
tičuče se diobe i osumljerija pustoga občinskoga zemljišta, jer tlmi bi se
Činjenicaml i onako djelomice bar odredjeno pobašenje i ošamljivanje izvelo,
a bez valjanog se osoblja uečc toli težak j^osao, kakav je bas taj na krašu^
poduzeti moči. .
Koliko Beč potrebuje goriva? Po izkazih g. Wesselya potrošeno
bi g. 1880. u Beču (zajedno sa predgradji) 12,800.000 bečkih centi kamenog
uglevja, 170,000 bečkih hvati gorlvnog drva i 63.800 bečkih ceutl
drvnog ugljena. Ciene bijahu iste godine za kameni ugljen po centu 45