DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1882 str. 51 <-- 51 --> PDF |
, -^ 51 -^ « dobro služili strifkovnjaku i piscai, koji bi htio izraditi kjjjigu o iiaŠepa lovstvu. ´ . V. K. Zagrebačk a gora krašk e naravi. Po najnovijih geologičkih iz traživanjih gor e zagrebačk e po pristavu narodnog muzeja u Zagrebu g. dru. D. Krambergeru, nalaze se na sjevero-s^apadnom dielu zagrebačke gore u okolici Vrabca pa do Bistre očiti tragovi kražke formacije t. j . doline, ponikve, ponori, i potoci, koji Čas pod zemljom nestaju, čas se opet u većoj daljini pojavljuju, terra rosa i t. d., što bi opeta očitim dokazom bilo, ako u obce takovih jos treba, da je i primorski kras osumljen bio, a tijedno bio bi to I nedvojbeni .^memento mori^´ za one, kojim nadleži šumarenje po tih krajevih — kao i za Zagreb. Dobners Botanik für Forstmänner. Malo imade stai-ijib Šumara u nas, kojim ne bi bila Dobnerova botanika za uČeoje služila^ svi ju pako brojimo medju najbolja djela te vrsti. Sada nas pako pred koji dan poznata knjižara P. Pareya u Berlinu iznenadi tako rekuć prekrasno opremljenim četvrtim izdanjem rečenog djela, koje pod naslovom „Dobners Botanik für Forstmänner, nebst einem Anhange: Tabellen zur Bestimmung der Holzgewächse während der Bliithe und im -winterlichen Zustande. Vierte Auflage, vollständig neu bearbeitet von Dr. Friedrich Nobbe, Professor der kgl. sächsischen Forstakademie zu Tharand etc." u Berlinu izadje. —Ve č prvi pogled dokazuje nam, da se knjiga u novoj toj nakladi baŠ bitno odlikuje od prijašnjih starijih, a ono 430 prekrasno izradjenih slika čine to djelo u mnogom podpnnije, pa i poznato učenjaeko ime professora Nobbea jamči nara za znanstvenu vriednost knjige. Akoprem je ciena knjigi znatna t. j . 9 for., to ipak ne bi smjelo biti šumarske knjižnice bez nje. Novo djelo professora M. Presslera. G-. professor M. E. Pressler objelodanio je i opet nedavno vrlo zanimivu brošuru pod naslovom: „die beiden Weiserprozente als Grundlage des eigentlichen und wissenschaftlichen Vorlnebs und Llchfcungsbetviebes wie der productivsten Bestandeswirthschaft überhaupt" , u kojoj nam g. pisac baš vele poučnim i znanstvenim načinom tumači veliku važnost progalenja šuma. Najnovije djelo professora dr. A. baruna Seckendorfa. Medju najinteressantnija znanstvena šumarska djela spada bez dvojbe tek nedavno izašlo djelo „Beiträge zur Kenntniss der Schwarz.fÖhre (Pinus austriaca Höss). von Dr. Arthur Freiherrn von Seckendorff, k. k. o. ö. Professor, Eegierungsrath und Leiter des forstlichen Versuchsweseus. L Theil. Mit XV. Tafeln und 20 Abbildungen im Text." Wien 1881. Preiss 7-10 fr. Kako pisac sam u predgovora, veli, svrha je tomu djelu upoznati strani i .šumarski sviet potanko sa svojstvi i vrlinami po izbor austrijske vrsti drva ,,Pinas austriaca." Djelo izradjeno je vele pomno po svib skoi^o sdah bečkog šumarskog pokušaligta, a pisac posvetio ga je svomu bivšemu professoru dru. Gustavu Iie}^v>´u. Knjiga se ova imade smatrati prvom svezkom dalnjeg niza razpravs^ austrijskom boru. — Posto ima knjiga ne samo znanstvenu no i trajnu . .. ^ j inost, to ju preporučamo našim drugovom što toplije. Sjednica upravljajućega odbora. Dne 3. prosinca 1880. obdržavao je u]n-avijajući odbor svoju redovitu zakljuerni godišnju sjed.nicu u prisutnosti sliedeće gospode odbornika: M, Vrbanića, J. Ettingera, S. Kosi |