DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— ^83 ~ .. IT,blizini se nalazece riidane, talijone ili glažute omogu- Guju mu unovcivanje goriva bolje vrsti. Uz neznatne ciene može se pod takovimi okolnostmi bar bolje drvo unovčiti, ali kuda sa nuzgrednimi i medjutimnimi užitci, kojili vriednosti, kako znamo, uvjetno do ogromnih svota narasti mogu? ovi su još neunovčivi, a čitavo gospodarenje pravom bismo još mogli nazvati „prosjacenjem´^ Pa ipak zar zato zapiištamo posve ili djelomice bar šumsko gospodarstvo? Mi držimo, da ne — ali će se zato morati pod ovakovimi okolnostmi po mogućnosti tjerati ekstensivno gospodarstvo, ustrajati veliki gospodarski kotari i reviri, malo izdavat za kulture i t. d, I vriednost tla je na takovih mjestih neznatna. Drugud opet vidimo, da nam šume leže tako rekuć u središtu prometnoga života, željeznice, dobre ceste ili rieke prosjecaju ih na sve strane, napućenost je dostatna, gospodarska sti zemljišta skupa; šumska je površina znatno smanjena, sve se razvrstbine drva dadu dobro unovčiti, siromak jedva da si jos potrebnu količinu goriva i nabaviti kadar, osobito ako kamenog ugljevja ne ima, a stolarstvo u vele štetuje šumarstvu. Zalihe prastaroga drvlja na panju nestale su već odavna u takovih krajevih, a samo nas još pojedini prastari dubovi sjećaju nekadanje buj; nosti prirode, pa i ovih nestaje danomice. U takovih nas , krajevih već i puka potreba odnošaja ^upućuje, da se kanimo 150^200 godišnjih ;obhodnja, pa da poprimimo običajno 60-120 godišnje, nu baš zato opet treba da vlastnik šume uz takove odnošaje bolje prouči raznolike načine gospodarenja, dapače za njega se može preporučiti i to, da se lati i kamatnih skrižaljka, jer tako će viditi, ima li se koja sastojina još i dalje njegovati ili pako već sada posjeći t, j . da se zapita, ima li sa radinim ili pako sa bitangom posla. Baš usljed toga, što je drvo razmjerno težko prevažati, nalazimo po naših šumah još malo ne sve stupnjeve gospodarskoga razvoja, pa ako se mnoge šume još slabo izplaćuju, ili po načinu racijonalista govoreć, ako su slabo uharne, to se ne ima uzrok tomu tražiti u šumarskom osoblju, već u trgovini drva i drugih odnošajih u obće. Tko danas nasad obavi, sjegurno ne zna, hoće li se isti za 80—120 godina, kadno će vladati posve inaki odnošaji narodom, izplatiti ili ne, pa ipak se isti izvađjaju, jer bi inače u obće na svietu moralo nestati šuma. |