DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 85 — mogu, nego kod uzgoja jačega gradjevnoga drvlja, sa7no se sobom razumieva, — u ostalom pako svratiti ćemo se kašnje još jednom na tu činjenicu. 2. Obhodnja najvećega naturalnoga prihoda. Sbrojimo li sve drvne gromade, što jib daje sastojina počam od sjetve pa do dobe sjeće, i podielimo taj sbroj sa dobom starosti sastojine, dobiti ćemo poprieeni prirast. Obbođna doba najvećega naturalnoga prihoda pada dakle u onu dobu starosti sastojine^ za koje taj poprieeni prirast postizava svoj maksimum. Kako nas procjena sastojina uči, biti će to ona doba porasta sastojinskoga, za koje je tekući godišnji prirast jednak poprlecnomij godišnjemu prirastu,. Stavimo, da je neki bukvik da.o: u godini 50 60 ´ 70 80 90 ^ kubičnih rat. drva 363 343 415 481 544 to bi onda poprieeni prirast iznašao: u godini 50 = ^^^ßa = 5*2 kubičnih metata „ „ ßO = 3*> ==5-7 „ :´ „ -„ 70= *´^7o = 5-9 ^ --« „ 80 = *8y8„== 6-01 „ : „ .; -^„ „ 90 = *"A« = 6-0 „ -„ Pošto tuj poprieeni prirast sve do 80. godine raste,, u 90. pako padati pocima, to bi u tom slučaju doba najvećega na turalnoga prihoda bila u 80. godini starosti sastojine. Prema vrsti drveća ter stojbinskim odnošajem padaju i obhodne dobe najvećega naturalnoga prihoda prema do sada stečenomu iz kustvu ponajviše u dobu od 60—120 godine starosti sastojine. Poznato je nadalje, da ova obhodna doba ima tu pred nost, da se uz nju šumska površina reducira na minimumj ako li se 0 tom radi, primjerice potriebštine neke države na drvu u zemlji samoj podmirivati. Svaka inaka obhodna doba zah tieva, za moći istu količinu drvlja producirati, veću šumsku površinu. Obhodna doba najvećega naturalnoga prihoda takodjer je i za to shodna i to niti k previsokim niti k prenizkim obhodnjam ne vodi, dapaće ona se može pod stanovitim! uvjeti takodjer i sa iinancijalnom obhodnom dobom sudarati, te u zbilji nije toli neumjestna, kako ju neki u najnovije doba predočuju. |