DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 51     <-- 51 -->        PDF

™ 107


zaostati za onimi obtodnimi đobami, kojimi smo đo sada gospodarili
po naših šumah.


Uz gospodarske postotke ~ 3 doći ćemo većinom na
50—60 godišnje obhodne dobe^ u priedjelih nasuprot, gdje su
imenito ciene ja6ih razvrstbitia drva velike, gdje dakle znatni
prirast kakvoće h postoji, proracunasmo ipak već i 80—90 godišnje
obliodne dobe.


Zakljucujuć time ova razmatranja o „biti rentabiliteta u
šumarstvu" želimo samo to, da nam je pošlo za rukom tim
člankom takodjer i pozornost naših hryatskih drugova svratiti
na ovo sada već kroz decenije mal ne sav strani šumarski živaljobuzimajućevelevažno
šumarsko pitanje, a nadjemoli odziva
interesa međju našimi čitatelji, nasiaviti ćemo do zgode ova
razmatranja i s drugih gledišta.


Konačno nam je samo još iztaknuti, da ne nalazeć u
hrvatskoj šumarskoj literaturi zgodan izraz za Presslerov „Weiserprocent",
usvojismo i uvedosmo zanj rieč „uputnik",
jer nas on upućuje, kako imamo tražiti, a i koja nam je
obhodnja financijaluo najopravdanija u šumskom gospodarstvu.
Toliko, da se razumijemo^ ter da se izbjegne možebitnomu
nesporazumljenju.


Različite viesti.


čemu to? Prigodom prošiih božićnili blagdana bijaše nagomilano
na Jelačicevom trgu u Zagreba vanredno mnogo tako zvauih božićnib st^bala
i to ponajviše smrek? od 4 do 16 godina starosti, koje se dosta
skupo prodavahu. — Drrlje to bi malo ne izkljuSivo dovezeno iz Ka-anjske
na trg. — Nam se to pričini žalostniin pojavom, znajući, da baš u okolisju
zagrebačkom imade podosta šuma, kojih bi se prihod bas znatno povisio
uzgajanjem takovih božićnih stabala, kojih se u Zagrebu sada već na
hiljade godimice prodaje, i to tim prije, što se taj materijal kod priredjivanja
i Čišćenja sumix dobivati može — pak se zato i nehotice upitasmo :
čemu to?


Šumarstvo u Srbiji. Žalostno stanje šuma i šumarstva u mnogih
krajevih kneževine Srbije n. p. u okružju pirotskom i kragujevačkom, uzrokom
je, da se i u toj pobratimskoj zemlji sve to vise pojavljuju u javnih
glasilih zahtjevi za boljim uredjenjem tih odnoŠaja, Osobito mnogo članaka
i dopisa toga sadx*žaja nalazimo i u vrlom biogradskom listu j^Težak",
koga sad uredjuje K. S. Tojšanovic. Nu i vlada sama nakana je još za
ovog skupštinskog zasjedanja velikoj skupštini predložiti na odobrenje shodne




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 108 —


zakone i mjere glede uređjenja tamošnjeg šumarstva, koje jošte tako rekne
u povojih leži.


Čudni pojavi. U najnovije se doba već opetovano puta sgadjalo,
da su abiturienti šumarstva sa kr. Šumarskog u&iliŠta u Križevcih s pomanjkanja
vježbeničkih miesta, đa si u oboe omoguće šumarsku praksu,
bili kompetovali i zadobili t. z. nadlugarska mjesta kod nekili šumskih
ureda, — Poznavajući obstojeće odnošaje ne Ćudimo se tomu, nu željeti bi
bilo u interesu stvari, a ponajviše u interesu ugleda kr. šumarskog učilišta
u Križevcib kano, kr. zemaljskoga navoda i njegovih pitomaca, da odnosni
šumski uredi takova mjesta, ako ih već podiele bivšim pitomcem zavoda
i dojduc-im šumarskim upraviteljem, bar naslovno^ u šumarsko-vježbenička
mjesta prekrste, jer konaĆno .po današnjem ustrojstvu križevaćki zavod
ne smije odgajati nadlugare, već dojduće Šumarsko upravno činovnicko
osoblje u obće ^ , kojemu se pako podnipošto neće nadlugari ubrajati.


Uprava nad šumskima uredi u Fužinah i Belovaru. P.o odpisti
kr. ugarskoga ministra za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 11. prosinca
g, 1881. br, 81788 prešlo je koncem prosinca p. g. rukovodjenje
ravnateljskih poslova nad šumskimi uredi u Pužinah i Belovaru od kr. zemaljskoga
financ. ravnateljstva na kr. Šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu
tako, da je zemalj. financ. ravnateljstvo u tom pravcu svoje djelovanje
dne 30. prosinca p. g. obustavilo.


Zvjerokradfce ustrselifi šumara. Početkom prosinca 1881. ubiše
zvjerokradice u podžupaniji virovitičkoj kraj pustare Ciganka Šumara vlastelinstva
kneza Sanmburg-Lippe imenom Vilima Karsbauma, koji ih je
kotio zatečene u šumi uapsiti — odnosno plieniti, te tako je siromah postao
žrtvom službe!


Hajka u Vrbovcu i Raci. Pišu nam iz Vrbovca, da je ondje dne


16. prosinca p. g. bila obdržavana hajka na vukove u šumah gospoštije
Sabac i obćine Vrbovao. Hajki prisustvovalo je do 450 pogonića i do
80 lovaca, a ravnao je hajkom obćinski šumar g. S. SlapniČar sa podčinjenim
lugarskim osobljem i 8 po županiji mu pridieljenib oružnika. Pa!o
je i predano 6 lisica i 5 zečeva, nu temeljna je sumnja, đa je," pošto je
do 80 hitaca palo, i više divljači ubijeno, koju su onda valjda pogonići
kriomce u svojih torbah i pod kabanicami sami odnieli. Kurjaku se taj
dan baš nigdje nije pojavilo, akoprem ih inače baš ovud u obilju ima. —
Isto tako bi koncem prosinca i u obćini Kaca obdržavana bajka na kurjake,
i pri tom sbilja dva kurjaka ubijena, a 11. sieČnja 1882. bila je
opet u Vrbovcu hajka, ter ubit 1 kurjak i 16 lisica.
K reorganizaciji šumarstva u nas. Prvim siečnjom t g. bude
negdanje krajiško šumarsko nadzorničtvo podčinjeno gospodarskomu odsjeku
kr. zemaljske vlade kod unutarnjeg odsjeka, na čelu kojega, kako je poznato,
stoji g. savjetnik dr. A. Stojanovićj ter kod kojega se odsjeka već
i dosada nalazio kr. izvjestitelj šumarstva g. F. Čordašić.


Llep napredak naše književnosti,. Šumarski koledar ^za g. 188´2.,
trud velezaslužnoga našega predsjednika g. M. Vrbanića, toli ji-; obljubljen
u našib šumara, da je ljetos već svu veliku nakladu od 800 otisaka sretno




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 109 —. ´^
raapaÖao. — Sporninjud radostno taj pojav, želimo samo, da se. i´ostala
djela hrvatske šumarske književnosti do skora nzmognu takovomu razpačaaju
nadati.


Počasti našim clanovom i imenovanja. Obrtničko-trgovacka komora
u Zagrebu po&asti i ljetos medju ostalimi i nekoje članove našega
družtvaj odabrav ih opetovano svojimi dopisujut^imi članovi, a to su: g. A.
Danhelovsk^j Dr. Koröskönyi, A. Yichodil i F. Bajer; gospodin Eduard
Durst pako izabran je u povjerenstvo za zemaljsku izložbu u Trstu, —
G-. Bogdanović i^iabran je kotarskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji.


Rašeljkovina u. Dalmaciji, U „Gospodarskom pončnikn"., Hstn,
štono ga g. Petar Bianchini u Zadru izdaje, čitamo u broju 3 t. g. siiedeću
zanimivu viest iz Spljeta: „Gosp. F. X. KesterČanek u IT. svezku
svojeg šumarskog lista od g. 1881, piše jako poučan članak ,,ob uzgoju
i koristi visnjevine i rašeljkovine´´, pa navadjajući Često, kako to drvo i
u Dalmaciji divlje raste, a kako bi moglo postati granom domaćeg obrta,
moli da mu se o gojenju iste biline i o rezbarskih radnjah dostavi koji
statistički podatak. Sva je prilika, da g, prof, Kesterčanek niti ne zna,
kako je gusta naša statistična magla, te da mi ne znamo točno, ni koliko
se vina i ulja izveze, niti koliko se žita uvede, a kamo o rašeljkovini.
Nastojao sam, da nešto doznadem, pa -evo što mogu odgovoriti.´ Višnja
(prunus marasca) goji se kod nas jedino radi ploda. Da bi se mlazi ili
dudaljke u koju drugu svrhu rabile, to nitko niti ne pojmi. Kazaljka (prunus
mahaleb) i´aste samonikla^ divlje, tkogod ju oplemeni višnjom, a većina
pušta, da raste divlje. Cvieće joj suše i čuvaju radi poznatog miorairisaj a
mlaze rezu i prave kamiše ili pušaljke (Gigarettenspitze). 0 kakovoj drugoj
rezbarskoj radnji sa rašeijkom pako ne ima ni govora. Na godinu naprave
u kotaru sinjskom i omiškom do 300G0 kamiša i pušaljka. Zabavljeni su
tim poslom prosti težaci. U novije vrieme pravi se i gdjekoji štapić iz rašeljke,
ali to samo po gdjekoji. Zadnjih desetak godina prodano je u Trstu
kakovih 15000 dudaljka, ali nijedna nije bila duža od jednog metra. 0
kakovom nasadu sa rašeijkom poput onih oko Beča niti tko pojmi."


Stroj za guSenje vrbovog Šiblja. „Journal d´ agricuUure pratique"
preporučuje .u. vele novi stroj za gulenje vrbovog šiblja, što no ga
je izumio neki Barthey. Sfcroj stoji do 250 for., a zahtieva tri čovjeka za
obskrbu. Za 10 sati modi je njim 30 do 50 svežnja šiblja podpuno ogulitij
za obava koje radnje bi inače 12 —1 5 radnih dana trebalo, tako da
se stroj po tom već za mjesec dana odplacuje. Budue se i u nas u novije
doba nastoji oko uzgajanja vrbika kao i pletarstva, ne ima dvojbe^ da ee
se taj jednostavni i praktični stroj i kod nas brzo udomiti.


Artija iz ciste drvenine. Da se već .dulje vremena drvenina i
celuloza uporabljuje kod pravljenja papira, poznata je stvar, nu sada po^lo
je, kako u ,,Centralblatt für g. Forstwesen" čitamo, coslenskoj tvornici za
rukom sgotavljati papir lih samo iz drvenine bez primješanja ikoje druge
tvari..SE)Omei-j.uta tvornica rabi u tu svrhu ponajvi.se mladu borovina lošije vrsti.


Pružtvo na zaštitu lova u Ugarskoj. Kako u j,Waidmann-n"
Čitamo, ustrojilo se je nedavno u Feš-ti družtvo u zaštitu lova za cieiu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 54     <-- 54 -->        PDF

~ 110 -


Ugarsku. Isto stoji pod pokroviteljstvom Njegove Visosti kraljevića Rudolfa,
predsjednik mu je grof Franjo Nadazdy Jun, Družtvo broji ved sada
400 članova, ter izdaje posebni mjeseöni list „Vad4szati erdekeink", koga


J. F. S4rkany uredjuje.
Njemačko-česki šumarski leksikon. Početkom ove godine poGe
češko šumarsko družtvo izdavati njemačko-oeski šumarski leksikon, koji
će obsizati do 30 tiskovnih araka, a izlaziti će u svezcih po 2 do
S arka svaka tri tjedna po jedan. Znajući kolikim trudom je takav
podbvat skopĆan, nu i od kolike je´koristi, mi ga čim toplije preporućamo
i našim drugovom i to tim više, što držimo, da će i nam Hrvatom u
mnogom dobro doći.


Lovačke crtice. Iz okolice Belovara nam pišu: Ovib dana ranjen
bi u obsegu imovne obćine križevaćke od ondjašnjib lovaca ris (Felix lynx),
a ovaj klateć se u okolici nabasa na seljaka, idućega u šumu, koji ga
sjekirom, doeekav ga iz zasjede, ubi. Seljaci, ne znav kakova bijaše zvier,
ne znadoše se njom niti okoristiti, nego nevjesto svukoŠe kožu, tako da
ne bijaše za nikakovu porabu.


Kitrjaci se pojaviše u mnogih mjestib, te štete, koje Ćine^ sviet nemože
podnositi, a kako srt smjeli i bezobrazni, pokazati će ova dva slućaja.


U Stanićih obć. Kapele došao je kurjak u kuću lugara Medaka, te
se zavukao u kuhinju, gdje su guske spavale. Pograbiv jednti, druge počeše
gakati, na što sluga kućni izidje, da pogleda što je. Opaziv pred sobom
kurjaka sa guskom u zubi. vrati se n sobu, a kurjak za njim uskoči.
Kako kurjak kroz vrata, — a guska njemu u zubi mlateć krili slučajno
pripre vrata, — sjede na pol sobe i stane gusku derati. Gospodarica ustrasena
skoČl sa djetetom kroz prozor, te pozva slugi u pomoć još jednoga,
koji onda svog milog gosta sa sjekirami nakon duge borbe ubiše.


U Narti obćine Ivanjske zaleti se kurjak za domaćim psetom, koje
ležaše pred vrati, u sobu, gdje ga i zakolje, nu ni on we prodje bolje, jer
ga obkolivši seljaci ubiše. D. S.


Bagrem je otrovno drvo, Čitamo u „Gospodarskom poucniku",
kako je neki Bouche pronašao, da je drvenina bagrema (Kobima pseudoiicacia)
otrovna. Stolari, tokari i u obće drvodjelei, koji rade bagrenovinom,
trpe jako mnogo od prolieva (lijavice), kojemu je uzrokom otrovno djelovanje
bagremova drva. Professor Aicheson opazio je na djeci, koja su držala
u ustima komad grane ili komad žile od bagrema, jake znakove
otrovanja.


Madjarsko šumarsko družtvo obdržavalo je dne 8. prosinca p.


g. svoju glavnu skupštimi. Družtveni imetak iznašao je god, 1878. samo
89.309 for., danas pako broji već 140.517 for. Eroj članova družtvenih
iznaša danas 634. Prihod družtva za sliedeću godinu ustanovljen je sa
12.500 for., a izdatci sa 12-070 for. Predsjednikom bje izabran g. Ljudevit
Tisyji (brat ministra predsjednika), podpredsjcdnikom Albert Bedö i
grof Bela ßanfy, u odbor pako HO članova. Dojduća glavna skupština biti
će u M. Sigetu,


ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 55     <-- 55 -->        PDF

-- 111 -


Izvozna trgovina Austro-Ungarije g. 1881 Polag „Oesterr.
Monatsschrift" izvezlo se god. 1881. metričkih centi: goriva 1/276.801,
laktovino 4,877.430, dužica 519.674, ostale gradje 10,142.027, drvenog
ugljevja 107.627, drvenine 42.221, žira 6185, ruja 19.936, smole 12.658,
kolofouije 560, katrana 20.816, terpentiuskog ulja 2570, kojml-smole 431 ;
uvezl o se pako: goriva 560.149, laktovine 135.733, duzicri 4.294,
ostale gradje 896.230, drvenog ugljevja 16.916, drvenine 5.961, žira
83.332, ruja 24.023, smole 71.686, kolofonije 79.496, katrana 12.030,
terpentinskog ulja 18,929 i kopal-smole 16.936 metr. centi.


Predavanja u ljetnom poljeću na kr. šumarskom učilištu u


Kraževclh. Drugo polje(5e započimlje 3. ožujkom, a predavati 6e se: Algebra
4 sata na tjedan, geometrija 2 sata, analitička geometrija 2 sata,
deskriptivna geometrija 3 sata, mehanika 3 sata, geodezija 3 sata, graditeljstvo
2 sata, meterelogija 2 sata, obća zoologija 2 sata, botanika 4 sata,
rudoslovje i tloznanstvo 2 sata, obća lučba 4 sata, Šumarska botanika
4 sata, šumarska entomologija 2 sata, obće gospodarstvo 2 gata, sadjenje
i gojenje suma 6 sati, dendrometrija 3 sata, uporaba suma 5 sati, šumarsko
kućanstvo 2 sata, povjest i literatura šumarstva 2 sata, šumarska
statistika 2 sata, narodno gospodarstvo 3 sata, zakonoslovje 2 sata, uredjenje
šumarstva 6 sati, Šumarsko knjigovodstvo 2 sata, uputa u mikroskopiju
1 sat i risanje 6 sati. Osim toga su prema potrebi posije podne
ili po cio dan gumarske vježbe, a o duhovih poučno putovanje sa slušatelji
II. i III. gumarskoga tečaja.


Sa visoke škole za šumarstvo u Beču. Počam od ove godine
uvedeni su na visokoj školi za zemljotežtvo u Beču posebni teoretički državni
izpiti za kandidate šumarstva. Izpiti ovi uvedeni su mjesto dosada
postojećih nu ne odgovarajućih diplomu ih izpita. Prvi državni izpit mogu
kandidati na koncu trećeg, odnosno u Četvrtom poljeću polagati. Isti obuhvaća
sliedeće predmete: fiziku, botaniku, geologiju, višju matematiku, geodeziju
i narodno gospodarstvo. Drugi državni izpit mogu slušatelji pako tek
koncem šestoga poljeća polagati, i to samo onda, ako su prvi državni izpit
već prije dobrim uspjehom položili. Predmeti izpita jesu: Sadjenje šuma,
uporaba šuma, čuvanje suma, uredjenje šumarstva, računanje vriednosti
šuma, šumarsko graditeljstvo i strojai-stvo i zakonoslovje.


Tko se želi pobližje upoznati s dotičnimi ustanovami, može to vidjeti


iz Verordnung des Ministers für Cultus und Unterricht im Einvernehmen


mit dem Äckerbau-Minister vom 8. Decembar 1881., betreffend die Ein


führung theoretischer Staatsprüfungen für das land- und forstwirthschaft


liche Studium an der k. k. Hochschule für Bodenkultur,"


Svraćamo pako prije svega zato pozornost na tu baš velevažnu na


redbu, Što se u najnovije doba i broj mladića iz Hrvatske na tom Šumar


skom zavodu vele umnožao, jer dočim je god. 1879/80. bilo samo 12 Hr


vata iz Hrvatske i Slavonije, a 6 iz Dalmacije, je ljetos taj broj već i na


25 poskočio.


Izvjestitelji glavne skupštine g. (882. Gospoda Vilim Dojković,
nadSumar u G-Iini i Dragutin Laksar, šumar u Belovaru, prijaviše obzirom




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 56     <-- 56 -->        PDF

- 112 —
mi poznati poziv iipravljajueega odbora, da su voljni ]nvuzeti izvjestiteijstvo
na ML glavnoj tekup^fhu šumarskoga družtva t. g. u ])itanju „novoga
ouuibkog-a zakona´\ koju 1e ponuda upravljajući odbor zaliva]uo.:ćn primio,
l^jedno javljamo, da će se podlc^gom rjupvavc imati uzeti poznati „Nnort
osnove hunskoga zakona za Hrvatsku i Slavoniju-´, što ga jo u svojo ^rienle
visoka vlada pod br. 1041>5/200o od i-^O. libtopada 1871. izdala, o(hmsno
na sh-ukovnjokc i humske urede razablaja. pa zato molimo gospodu eUmove.
da si nastoje sadržaj spomenutoga nacrta doba^dti, da se to po nas bas
prevažno pitanje bude moglo i zbilja dostojnim načinom razpraviti, odnosno
ricSiti,


Prezimovanje šljuka kod nas. Javlja nam prijatelj obzirom na
noticu, koju nedavno .u listu priobćismo, da prezimovanje Mjuka u Tli-vatskoj
bas nije riedkost, jer da je pojedine šljuke svake godine, osobito u
okolišjih -vrela, koja riedko smrzavaju, naliođiti moči, a kao primjer nam
spomenu takodjer i križevaoku okolicu, gdje da se godimice preko zime
šljuke ustavljaju.


Matematika za šumare. ´Baš vele osjetljivoniu manjku nove matematičke
knjige za Šumare doskočeno je najnovijim izdanjem izvrstnoga
djela: ,TAnfangsgründe der endlichen Differenzen mit´ besonderer Berücksichtigung
ihrer forstwissenschaftlichen Anwendungen, von Prof. lütter Francesco
Picceoli, Directör des´ k. Porstinstitutes zu Yollombrosa." B talijanskoga
ju prevedose g- Emil Meeraus i A. Lunardoni, a izdala ju knjižara
Gerold & Sohn u Beču. Ciena knjizi 1 for. 40 nvč. Kako je u svoje
vi´ieme već i talijansko izdanje baš vele pohvalno od prvih strukovnjaka
ocienjeno, to mislimo, da možemo slobodno i taj njemački prevod čim bolje
preporučiti.


Rječnik tehnologsckoga oazivlja. Svim nam, koji se bavimo knjigom,
i predobro su poznate potežkoče obzirom na uporabu tehnologiČkoga
nazivlja hrvastine, stoga ^ radostno pozdravismo viest, da je jur već dovršen
i dotiskan „KjeČnik njemačko-hrvatskoga tehnologiČkoga nazivlja" za
uporabu inžinira, arhitekta, mehanika, zemljomjera, rudničkih mjernika, graditelja,
gradjevnih obrtnika itd., več kroz više mjeseci izdavan n svezcih
trudom i troškom kluba inžinira i arhitekta u Zagrebu. Cielo djelo obsiže
13 svezaka, te stoji. 6 for., a dobiva se u knjižari sveučilištnoj u Zagrebu,
Djelo je to bar za tako dugo, dok ne dobijemo i sami hrvatsko-njemački
rječnik šumarskoga nazivlja, baš neobhodnim pomagalom svakomu, koji se
bavi pisanjem tehničkili radnja.. Osim već poznata Šulekova rječnika tehničkoga
nazivlja bio mu je podlogom kod izradjivanja Kamarschov poznati
njemačko-francezko-eugiezki rječnik tehuologičkoga uazivlja. Pojedini svezak
.^toji 40 nvč.


Srbska šumarska´ škofa u Požarevcu. Kako je poznato postoji
za ^^rbiju u Požarevcu već vise godina šumarski i gospodarski zavod niže
vrsti. Naukovno doba , propisano je na tri godine, nu kako nam prijaielj
javlja, morati će se zavod šumarski kroz dvie godine zatvoriti, jer se ljetos
nije 11 prvi šumarski tečaj niti jedan djak javio. Prije bi običavali mladići
iz knježevine takodjer doći i na naše ia\ šumarsko učilište u Križevac na




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 57     <-- 57 -->        PDF

´"-- ll8i --.


nauke, im sada ili već kroz . vise godina ne ima ni tu. Osobito, mm..se
gospodarska škola u Požarevcu bvali rad vrstnib uSiteljskib sila.


Ne ima zime. Kako je Ijetosnju zima u nas blaga,, svjedoče nam
najbolje sliedeći primjeri: U križevaokoj okolici nadjene su tri dana prije
boži(:a jos cvatuee ljubice i jaglaci. U okolici Pitomače našao je pastir
posije nove godine dvije žive zmije. Kod sječe drvlja pako viditi je kolanje
soka toli silno, kao da smo u proljeću, u obce se pako jedva i najstariji
ljudi sjecajvx blažije zime u nas od Ijetošnje.


Zsr kao materijal za žganicare. Čitamo u .„Centralbiatt für g.
Porstwesen", da po iztraživanjih dra. H. Dilla žir, žgan za špirit, daje
baš tako čistu žganicu kao i žitarice. Analiza žira bez ljuske izkazuje
sliedeče slučenine: škroba 20*28^/^, sladora IS-OO^^/^, trieslove kiseline
2´86VQ , staničevine ´2-86 ^^ i vodenog ekstrakta 51´717o- — Prema tomu
dakle imao bi žir dostatno Škroba i sladora. Za dobiti iz žii*a -špirit, obieli
se žir ponajprije u posebnih mlinovib, a zatim se samelje. Sameljeui žir
nakvasi se vodom, ter kvasom dovodi do vrijeuja, koje vrijenje brzo mine.
Od jedne metričke cente žira dobiva se do 20 hektolitara žgaaice.


Prodaja biljka iz velikoga državnoga razsadnika u GoricL


Po izkazih imade centralni državni razsadnik u Grorici ljetos do 477.715 k.
raznolikih biljka na prodaju, odnosno poklon, občinam na razpolaganje,
Občine, koje bi htjele bezplatno dobiti biljka za pošumljivanje, valja da
uprave svoje odnosne molbe na c. kr. namjestničtvo u Trstu.


K organizaciji šumarstva u Francezkoj. Dekretom predsjednika


fraticezke republike od 25, listopada 1881. ustrojeno bi novo ministarstvo


poljodjeljstva za Francezku, kojemu pripada takodjer i vrhovni nadzor nad


šumarstvom u državi. Ministarstveni poslovi podieljeni su u pet odsjeka^


od kojih je : 1. Ministarski kabinet, tajniČtvo i računovodstvo. 2, Gospo


dai´ski poslovi. 3. Vodogradjevine gospodarske. 4. Za pastuharstvo i 5. ^


šumarstvo. Peti odsjek opet se dieli u četiri departementa itd.


Bagude i biljke zov« se brošura, što no ju je nedavno tiskom iz


dao g. Levin Schlosser-Klekovski, u kojoj nam pisac na kratko i pnpro


stije^ nu vele zanimivim načinom tumači i crta, koliko bagude (insekta =


Kerbthiere) doprinašaju k razplodjenju večine naših biljka. Knjižica obsiže


34 strane u osmini, a izdana je tiskom dioničke tiskare u Zagrebu,


Umro. Nemila nam smrt i opeta ugrabi jednoga druga i društve


noga Člana. Dne 23. siečnja u 11 sati prije podne umre nakon podulje


težke bolesti u 54, godini svog života vriedni starina, poznati kr. šumar


nik Edmund Wiethe u Belovaru. Pokojnik bio je revan podupiraoc našega


družtva i struke. Slava mu!


Nauk o sadjenju i gojenju šisma. Koncem minule godine ´dotiskano
je več prije oglašeno djelo .,Nauka o sadjenju i gojenju šuma´´, m^pisao
Franjo Čordašič, šumarski izvjestitelj kr. zemaljske vlade. Troskom
kr. zemaljske vlade odjela aa unutarnje poslove g, 1881. Ciena knjigi
udarena je na 90 nvč., a dobiva se i u knjižari „Neuberga sin" u &iževcih.
Knjiga obsiže 203 strane u osmini, tisak liep, jezik čist^, a i sadržaj
dosta obitoj te primjeren naukovnoj osnovi križevačkog zavoda^ ^ijim


9




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 58     <-- 58 -->        PDF

pitomcem je namieujena knjiga, osobito pake našemu" nižemu šumarskomu
osoblju kano i onoj gospodi, kojim je hrvaština tuđja. — Toliko za sada



dok ju proučimo i do zgode i više.
Hrvatsko družtvo oa obranu lova. Dne 28. sieönja tekuće godine
sakupi se na poziv privremenog odbora u dvorani „svratišta k caru
austrijskomu" u Zagrebu liep broj prijatelja lova, da utemelje po nas toli
nuždno „druztvo na obranu lova u kraljevinali Hrvatskoj i Slavoniji", kojemu
su ve<5 i pravila odpisom visoke kr, zemaljske vlade od 22. prosinca
1881. potvrdjena, ter skupštini predložena bila. Skupštinu otvori kao
privremeni predsjednik g. Koloman pl. Mikšić, veleposjednik. Skupština primila
je radostnimi uzklicj obaviest g, đra. Fona, da je svietli ban grof
Ladislav Pejačević na molbu družtva oöitovao, da će primiti predsjedništvo
družtva. Zatim izabere skupština i družtveni odbor, i to: za podpredsjednika.
grofa Marka Jelacića, za odbornike gg. Kolomana pL Mikšića, Julija
pl. JelaSica, dra. Josipa Fona, vlastelina Leitgebela, ravnatelja realke Josipa
Torbara, nađšumara Jurja Beyera, ljekarnika Scbwarza, urednika Miju
Zeea i profesora Pavla Žulića; za zamjenike odbornika pako financijalnog


tajnika Vršeca, ravnatelja drame A, Mandrovića i ljekarnika Fröliba. Nadamo
se, da će i članovi naŠe liepe struke^ kao pravi lovci i ljubitelji da
2 gojiteljl lova, ne samo uz družtvo to öim življe prionuti, nego da će si
i primjereni upliv osigurati znati, pa zato i klicemo: dao bog tomu družtvu
mnogo iiepa i dobra uraditi u korist toli zanemarenih nam odno^aja lova!


Hex aquafolium se kupuje. Kako razabiremo iz jednog dopisa
ravnatelja austrijskog obrtničkog muzeja u Beou i poznatoga profesora
tehnologije g. dra. F. Esnera, traži se u novije doba drvo od ^^Ilex aquaefoliuma"
za eksport u Njemačku, pa se zato sva ona g. šumari, u podi-učju
kojih tog drvlja imade, pozivlju, đa to a interesu stvari izvole g. dru. F,
Esneru, professoru visoke škole za zemljotežtvo u Beču, prijaviti.


Austpo-ugarska obrtnička izložba u Trstu. U slavu petstogodišnjice
pripadnuća grada Trsta monarkiji|"obdržavati će se tamo poćam
od kolovoza t. g. velika obrtna izložba, na kojoj će i Hrvatska posebice
zastupana biti, ter je u tu svrhu već i posebno povjerenstvo od trgovačke
komore izabrano, kojemu je na ćelu predsjednik zagrebačke trg. obrtničke
komore g. Orahor. U odboru je zastupana takodjer i naša struka po g,
Durstu i Vrbaniću. Predmeti, koji će izloženi biti, podieljeni su u pet skupina
i to: 1. Kudarstvo i talione; Ž, Šumarstvo i gospodarstvo; 3. Industrija;
4. Pomorstvo; 5. Adicijonalna izložba. Što se gumarske skupine


tiče, to spadaju amo: sjemenje, lovorika, pluto, triesla, smole, građja i lies,
snrovine (grede, daske, ftindre, vesla, dužice, cveki, drvenina itđ.), poluizradjena
roba, kosare i hasure, ugljen, modeli itd. Budući je Trst osobito
važna luka po našu domaću izvoznu trgovinu sa šumskimi proizvodi, to se
nadamo, da će Šumski uredi i predstojnici učiniti .svoje, da budemo, bar sto
se bogatstva naših šumskih proizvoda tiče, zbilja dostojno zastupani. Za
bi-vatske izložitrljc sagraditi će se poseban paviljon.
Koliko imade Njemačka šuma? Polag izvještaja carskoga statistićnoga
ureda za Njemačku i^jaša povi´šina šuma u njemačkom carstvu