DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
. — 153 , 3, Vitka omorika ili ja dika razlikuje se od prvašnje na prvi pogled đebelimi granami, na pokrajnih tankih i visećih grancicahj kojih igle su dobrano opuznjene, u ostalom su igle dulje i užje prama prijašnjim; stablo i grane vitke, šešarke jako dugačke, dok su mlade žuto-zelene. 4. Kostrušastaomorika odlikuje se tim, što ima grane prama vršiki nešto stubocno postavljene, a igle po granah cešljasto poredane, prama prijašnjim kraće i deblje. Po obliku izgleda stablo kostrušasto, a ne raste tako krupno kao ostala ovoga roda; raste po vrhuncih planine. Oko četiri sata po podne stignemo sa protivne strane opet na Lazac, pošto smo tako za vrieme od devet sati cielu planinu Eišnjak obišli. Put taj ostati će mi uviek u uspomeni, jer je predjel taj u svakom obziru za šumara zanimiv, te bih osobito vježbenikom šumarstva preporučio, da nastoje u ljetno doba, kad se tuj sa drvom živahno kod šumarije na Lazcu radi, neko vrieme probavit, da se tako s gorskim gospodarenjem šuma i praktično upoznađu. Eucalyptus. Napisao 5*. Zikmundovsk y šumarski nadzornik u Zadru. II. U posliednjem broju ovoga lista priobćio nam bio g. D. Nanincini obcenita ob uzgoju i koristi eucalvptusaj s osobitim obzirom na naše domaće odnošaje. Da popunimo taj članak spomenuti ćemo danas nešta ob uzgoju eucalyptusa u Dalmaciji obzirom na ölanak, što no ga je c. kr. nadzornik šumarstva za Dalmaciju g. F. Zikmuudovsky bio u drugom svezku „Oesterreichisehe Monatsschrift für Forstwesen g. 1882." objelodanio : „Eucalyptusa nalazimo u Dalmaciji prije svega u mjestih Trogiru, Spljetu, Lešinu, Starom gradu, Korčuli, 5´mokvici, Stonju, Dubrovniku, Lokrumu i u Kotoru. Sva tuj uspjevajuća stabalca liepo su uzcuvana uz svu strogu eimu g. 1880/1., samo eucalyptusi,,nasadjeni u okolici Skradina i Zadra propađoše. Prigodom službenih putovanja Dalmacijom g, 1881. imadoh prilike toli starije koli i novije od g. 1880. potičuće nasade eucalyptusa razgledati, pak stoga osobitim zadovoljstvom |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 1&3 ~ , spominjem, da se biljka ta po Dalmaciji sve to više udomljuje, kako nam to najbolje dokazuju i sliedeci primjeri. Podjemo li Dalmacijom od sjevera prema jugUj to nailazimo na eucalyptusa prije svega u okolisju željezničke postaje u Vrpolju. Tamo bo se nalazi dobro nzcnvani drvored od kojih 80 komada eucalyptusa, i to ponajviše roda E. globulus. Zemljište je zaklonjeno i dobro, biljke uzgojene su do god. 1880. u Spljetu u loneih, dobro su uzeuvane i koljem, pričvršćene, a preko zime još, i slamom i gnojem pokrite, da se od mraza uzčuvaju. Na slični je način nasađjeno nekoliko eucalyptusa takodjer i u okolici postaje Perković, a na postaji Solinskoj iznad Kaštela nasadjen je takodjer drvored od jedno 80 komada eucalyptusa, oko kojeg se nasada osobito, g. miernik Cičin mnogo trudi. Solinski je drvored zasadjen baš iznad novo odkritib prekrasnih rimskih grobnica starog Solina. U Trogiru, u perivoju grofa Fanfogne, zasadjena su u kacah takodjer četiri „Eucalyptus eornata", koji su danas već šest godina stari, te akoprem bezprestano vani ostaju, ipak slab prirast pokazuju. Godine 1880. znatno je vlastelin taj umnožio Svoje nasade eucalyptusa, uspjeh medjutim još ne možemo znati. U Kaštelu Cambi zasadio je grof Cambi dva komada E. globulus g. 1880. na prosta u svom perivoju. U Spljetu već liepo stoje dva četirgodišnja Eucalyptusa globulus u bašći tik kolodvora, visina im je 5—572 metra, a već prošle godine izmjeniše lišće, što kako poznato tek u trećoj godini biva; tlo je navoženo, a korenje im sjegurno vlažno radi blizine, mora, što medjutim ni najmanje ne smeta, jer oba stabalca baš bujni uzrast imadu. Na Lošinju stoji u malom gradskom perivoju osam komada Eucalyptus globulus, koji će sjegurno uztrajati kao i oni exemplari na Visu. U Starom-gradu nalazimo takodjer na sgodnom i prilično vlažnom mjestancu više nasadjenih eucalyptusa. U Orebiću i Kučišću liepo se na prostu uzčuvaše jedna 4 godišnja i vise 2-godišnjih eucalyptusovih biljka, a samo jedno stablo E. globulus u bašći dra. Ivaniševića poginulo je, pošto je već g. 1880. sahnuti začelo, što mi se tim čuduovatije pričinjaše, jer u istoj bašći već kroz više godina do 10 metara visoka datula (paoma) |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 164 godimice cvate, pa što je i inače položaj tebašoe vrlo zaštićen i prema jugu okrenut. Ü obće je pako tuj na uzanom doduše prostoru baš vrlo zanimivih biljka naći, kao: Quercus coccifera, liepa zimzelena vrst krasta, a nedaleko monastira Sottomonte ima i prekrasan gajić cipresa: Cupresus sempervirens, u kome i oleander divlje uspieva uz Quercus iles, Juniperus oxycedrus, Phoenica i t, d. Nasuprot ovomu u biljevnom pogledu vrlo zanimivom dielu poluotoka Pelješca nalazimo na Korčuli starijih i mladjih eucalyptusa na prostom u bašći dra. Zovettija zasadjenih, koji već godine 188O. imadjahu visinu od 6 do 9 metara, a 15 do 26 ^jni debljine u prsnoj visini. Isto tako uspieva liepo i onih 17 eucalyptusa u dvorištu obćinske ku-će na Korčuli takoj da je prava slast disati onaj miomirisni zrak, koga razprostiru. Pošto već od prije na Korčuli bijaše sielo c. kr. šumarskog povjerenika, to se je tamo godine I88O. razsadnik listrojioj iz kojega se biljke eucalyptusa za svu srednju Dalmaciju vadijahu. Nu u buduće morati ćemo odustati uzprkos svih i najpovoljnijih podnebnih odnošaja toga otoka po uzgoj eucalyptusa od dalnjeg uzdržavanja toga razsadnika, a to s toga, što ljeti na Korčuli tolika suša vlada, da se je morala potrebna voda za zaljevanje biljka u razsadniku na barkah iz susjednog Sabioncella danomice dovažati, po ćem ne samo da uzgoj tih biljka odviše stoji, nu većina ih ujedno zbog te suše mora i izginuti. U mjestu Smokvici na Korčuli, gdje, mimogredce spomenuto, najbolje mandule uspievaju, naišao sam kraj župnog dvora na dva ,,Eucalyptus globulus^^ od g. 1877., medju kojimi se 1 najjače i najveće stablo ciele Dalmacije nalazi. Isto je zasađjeno u neposrednoj blizini žlieba, kojim voda s krova župnikova teče, pak se zaoto i toli snažno razviti moglo. Eucalyptus taj danas je već 10 metara visok i 20 do 32 centimetra debeo u prsnoj visini, dočim mu je drug u istoj bašći, akoprem iste starosti, ipak jedva 5 metara visok10 centimetara debeo. Župnik Seman baš se ponositi može timi svojimi gojinceti. Konačno budi još spomenuto, da je položaj, gdje ta dva eucalyptusa stoje, južni, a i drugčije posvema zaštićen. U Stonju imade takodjer liep drvored eucalyptusa. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~- 155 ~ Pošto su krošnje nekih stabala vihrom odkinute^ to Je obćina dala za predusresti tomu u buduće, i svim ostalim stablom krošnje prikratiti, bez da bi zato stabla štetovala bila. Lani zasadjeno je do 600 komada eucalyptusa u toj okolici, i to najviše stabala uzgojenih na Korčuli, a ljetos kani obcina te svoje nasade još i povećati, Tuj sam nadalje našao i jedan esemplar eucalyptusa, iz panjeva pomladjen. U Dubrovniku našao sam dvo-, tro- i četirgodišnja stabalca eucalyptusa globulusa uzgojena u loncih kod „Comizio arargio" u Lapadu na stotine, što osobito predsjedniku ovoga družtva barunu Goudali-Ghetaldi-u u zasluge upisati valja. Isti bio je pođjedno tako sretan, da je ljetos imao u obće prvi cvatući eucalyptus u Dalmaciji, a bijaše to liepo stabalce od E. eprnuata, 13. lipnja medjutim već je ocvalo bilo. Na divnom ostrvu Lokrumu imade takodjer dva starija eucalyptusa, koji su dobro uzčuvani, a u novije doba posadjeno je tuj i više tih stabalca i to razne vrsti kao n. p. Eucalyptus globulus, E- rostrata, E. amygdalina i t. đ. U Kotoru imade u bobnickom vrtu do 50 komada raznih vrsti eucalyptusa. U Budvi dobro se uzcuvaše toli stariji koii i noviji napadi. Zlo pako prodjoše nasadi u Zadru, Skradinu, Vrgorcu, Makarskoj i oni u okolišju Neretve, i poimence u Metkoviću, a biti će tomu bezdvojbeno uzi-okom hladni vjetrovi i oštre zime po tih krajevih, a jedino da bi možda ipak tuj moći bilo uzgojiti još žilavije vrsti kao n, pr. E. urnigera i resenifera, koje i oštrije studeni dobro podnašaju. Tim bih bio u kratko izcrpio sve o današnjem stanju uzgoja eucalyptusa po Dalmaciji, pridržajuć si u svoje vrieme, bude li šta zanimiva, i opet koju napisati, mimogredce pako držim, da ne bude s gorjega, ako spomenem još obzirom na stanje nasada dvijuh vrsti australskih bagrema, naime: Accacia decurrens i Accacia pygmantha, kojih nasade nalazimo na Lešini, Korćuiij Lokrumu i u Kotoru, gdje u obće prilično dobro uspievaju. |