DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 156 — ßazlicite nesti. Na ubavjest. Kako to već jednom javismo, zaključio je upravljajući odbor, d;L se ovogodišnja glavna skupština našega družtva obdržaje početkom kolovoza i to 11., 12, i 13. u Zagrebu. Prema zaključku lanjske glavne skupštine biti će ljetos na dnevnom redu medju ostalim takodjer i razprava glede „Nacrta osnove šumskoga zakona za HrvatskuSlavoniju," koji no je Visoka kr. zemalj. vlada još 26. listopada g. 1871. strukovnjakom na uvid predložila bila — ter koga se otisci još kod pomoćnih ureda kr. zemalj. vlade u Zagrebu dobiti mogu. Izvještiteijstvo obzirom na taj tema preuzeše gg- Vilim Dojković, nadšnmar u Glini i Dragutin Laksar, šumar a Belovaru, a družtveni tajnik zastupati će upravljajući odbor. — Kako je uobće razprava ovog pitanja baš od eminentne važnosti po svakoga hrvatskoga Šumara , to se nadamo, da će svaki i sliednji naših sudrugova nastojati, da toj skupštini sudjeluje, a u interesu stvari željeti bi bilo, da si svaki od gospode gori spomenuti nacrfc osnove novoga šumskoga zakona dobav i — posto će taj valjda biti predmetom specijalne debate, ter što bi se time teöaj ciele razprave znatno ujednostruĆiti mogao. Spominjemo to pako poglavito stoga, da se gospoda Članovi uzmognu još za dobe stvari primjereno pripraviti. Tim pako, što će se ta skupština u Zagrebu obdržavati, moći će se gospoda Članovi najbolje i s ostalim! obstojnostmi družtva upoznati, potanji program pako objavit će upravljajući odbor svojedobno običnim načinom. Stanje družtvene blagajne. Kao što nam izkaz stanja družtvene blagajne svjedoči, iznaša svota družtvenih tražbina na redovitih prinescih članova svotu od više hiljada forinti, dočim s druge strane i opet družtveni izdatci danomice rastu, stoga se upi´avljajući odbor ovime i opet obraća na svu onu gospoda, koja družtvenoj blagajni štogodj duguju, molbom, da izvole te svoje dugove Čim prije namiriti. Crni zec. Kako u „Centralblatt. f. g. Forstwesen" čitamo, ubit bi dne 14. veljače t. g. u mjestu Poska-Pe ter vica na lovištu g. , dr. Vebskoga crn zec. Ovo je sada već drugi crni zec, koji bje u pruskoj Slezkoj obit; prvi bje ubit u prosincu 1873. godine u Frankenbergu. Svakako vrlo Tcdki slučaj u zapadnoj Europi. Šumski požari. Polovicom veljače porodiše se malne po svih krajevih južne Dalmacije i Hercegovine, gdje ustanak vlada, veliki šumski požari; ne ima dvojbe, da oe tomu biti povod razna ta borišta i logori, tob astaša kob i vojske. Kako medjutim ljetos proljeće a i zima vanredno stihe bijahu, to nam i kod nas u HrA^atskoj s mnogih strana dolaze glasovi 0 velikih šumskih požarih. Tako izgoriše dne 9. veljače noćju branjevine obćine ParkaševaČke. Dne 15. veljače na večer zapali se na dvie strane šuma Lešina u podžupaniji pakračkoj, vlastničtvo A. pl. Tükörija. Izgoijelo je pri tom do 60 jutara mlade šume. Vatra nastala je usljed neopreznog loženja vatre. Dne 17. veljače i opet jutrom pojavila se vatra u šumi Strinčić, kotara rakovačkoga. Sumnja se, da je vatra hotomično |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 157 — podmetnuta bila — a dne 17. ožujka noćju pojavila se je vatra i u gumah onkraj zagrebačke gore; izgorjelo je do 150 jutara äume i 50 hvati već izradjenih drva. Dne 13. ožujka po podne-izgorjele su šume Batjane, Medak i Bkupidase u podžupaniji daruvarskoj, 17. pako porodila «e je vatra u šumah Topolća i Brezovica u podžupaniji osječkoj, izgorjelo je do 220 jutara šume i t. d. Novo djelo o hrvatskom šumarstvu. Nedavno izadje u Bet-u u knjižari Vilima Fricka vrlo zanimivo djelo, pod naslovom: „Ungarns Holzindustrie tind Holzhandel. Technische, wirtschaftliehe und statistische Mittheilungen für Holiihändler, liolz-Industrielle, Forstwirthe ecc. Eine Monographie von Alesander Engel, Holzhändler und Holzindustrieller in Fhiua: Adolf Engel und Söhne. Mit einer Landkarte und zahlreichen in den Te\t gedruckten Holzschnitten." Knjiga izdana je medju strukovnimi publikatdjami tehnologičkog obrtnit´jkog muzeja u Beču, a posve<^ena po piscu njegovoj preuzvisenosti g. barunu Qabrielu Kemeny-u; vvlo je ukusno i bogato opremljena, pak se u vele obazire i na naše hrvatsko-slavoiiske^ Jji-govaČke obrtno šmnarske odnosaje, popunjujuć nam tako vrlo osjetljiv manjak u literaturi. Ne samo da je vrlo zanimiva, no i poučna, pak ju zaoto i spomenusmo, a da nam Hz Dabelovskyevu i Bedojevu radnja tu granu dovoljno izcrpljnje, dokazuje nam i sadržaj knjige: 1. Uporabljivanje hrastovine na ejepku građju. — 2. Uporabljivanje hraatovine za laktovinu. — 3. Ostala uporaba hrastovine: kao oblikovina, kao tesana gradja, kao piljenice, kao kalana gradja. — 4. Gulenje hrastika. — 5. Uporabljivanje jasenovine. — 6. Uporabljivanje briestovine. — 7. Uporabljivanje grabovine. — 8. Uporabljivanje bukovine. — Uporabljivanje ostalog tvrdog drvlja. ´— Dodatak. — Ciena je knjizi u zlatovezu 2 for. Osnova novoga zakona o porezu na oružje i na lov. Zajednički ngarsko-hrvatski sabor razpravljat će na skoro o toj zakonskoj osnovi, te ćemo stoga priobćiti na kratko njezin sadržaj, u koliko (5e u obće i svakog šumara zanimati, — U §. 1. ustanovljuje se^ da ovaj zakon ne dira u zak. SI. 6. od g. 1872. o pravu lovljenja kao niti u pravo Hrvatske i Slavonije, da o lovnom pravu može samostalno odlučivati. Ostaje takodjer u kriepostt i zak. čd. 44. 1876, te se samo ukida zak. 6]. 21. 1875. namjesto koga će vrlediti ustanove, sadržane u sliedeeih paragraiih osnove. §. 2. osnove odredjuje, da od oružja plaća porez svatko, tko posjeduje lovne puške, bilo da sam lovi ili singe mn ili da lovište goji ili Čuva, zatim i svaki onaj, koji pušku ima, da čuva polja ili Šume. §.3 . odredjuje, da se osim poreza od oružja ima plaćati i porez za lov. Taj porez plaćaju oni, koji po zakonu o lovu smijn lov loviti, te se tim pravom koriste bilo na vlastitom ili na tudjem lovištu. Tko ne drži oružja, al lovi jašuć (na konju), plaća samo porez od lova. U §. 4. odredjuje se, da članovi vladalačke obitelji ne plaćajn niti poreza za oružje niti poreza za lov. U §. 5. nabrojeno je ono oružje, koje ne plaća poreza. To je oružje po javnih zavodib i zbirkah te kod oblasti, nadalje oružje, koje obitelji Čuvaju na uspomenu, zatim zastarjelo oružje po privatnih zbirkah, službeno Oružje oružnikaj redarstvenikaj financijalnih stražara^ lugara, šumara itd. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 158 ~ puške öastnika i vojnika stalne vojske i domobranstva, ako jih ne treba za lov, te napokon oružje puškara i trgovaca, koje je prodaji namienjeno. U §. 6. nabrojeni su pako oni, koji ne´ plaćaju poreza za lov, a to su lovske sluge onih, koji po §. 2. plaćaju porez (to jest za te sluge itd. mora se plaćati porez od pušaka, al ne porez za lov) ^ poljari, čobani i lugari, po oblasti zaprisegnuti Šumarski činovnici itd. i to svi ti samo po zemljištih, koja spadaju na njihov posao. Ovih 6 paragrafa sadržava obee nite ustanove, drugi pako odsjek odredjuje u pet paragrafa (7—11), ko liki je jedan i drugi porez. Porez od oružja iznosi 1 for. za jednocievku, a 2 for. za dvocievku. Za lov plaća se na godinu 12 for. poreza. Porezna godina za jedan i dnigi porez počimlje 1. kolovoza, a svrguje koncem srpnja. Jedan i drugi porez ima se platiti za čitavu godinu. U trećem odsjeku (§§. 12—37.) sadržane su ustanove o odmjerivanju i pobiranju tih poi´eza. Porez od oružja odmjeruju obćinski organi, porez pako onih, koji imadu plaćati i od oružja i od lova, odmjeruju porezni uredi. Bjelice fasija dobivaju se badava. Fasije o oružju imadu se predati u lipnju, dakle prije nego li počme porezna godina. Najavit se to može i ustmeno. Tko kasnije kad kupi ili dobije pušku, ima to javiti za 8 dana. Oružje, oprošteno od poreza, ima se najaviti jedan put za uviek, te će se o njem dobiti potvrda. Popisi odmjerena poreza bit će izloženi 8 dana. Pritužbe imadu se u tom roku predati poreznomu nadzorniku. 0 njih odlučuje konačno upravni odbor. Porezni nalog ima se porezovuikom predati do konca srpnja. Porez od oružja ima se platiti 15 dana iza kako bude uručen taj nalog. Poslie tog roka ućeruje se porez od oružja kao i svaki drugi porez , nu bez zateznih kamata. Nadalje odredjuje se u tom odsjeku, da je slobodno loviti samo onda, ako je dotiĆnik digao kartu za lov, to jest, ako je platio porez. Karta za lov glasi samo na jednu osobu i ne može se na drugu prenieti. Te karte izdaju kr. porezni uredi. Ustanovljeno je takodjer, da u stanovitih sluĆajevih može gospodar uztegnufci porez od plaće svojih sluga. Lovne karte ne smiju se po političkoj oblasti vidimovatt Ijudem izpod 20 godina te slaboumnim, Ijudem, koji su zbog prestupka zakona o ovih porezih pravomoćno obsudjeni, nu samo tri godine od osude; osobam, koje su obsudjene sbog razbojstva ili drugoga zločinstva, počinjena puškom, te napokon inozemcem, koji ne imadu jamca za se. Kad se vidimovanje uzkrati, ima se lovna karta oduzeti, nu bivši njezin vlastnik ne ima prava na nikakovu odštetu. Ako se vidimacija uzkrati, može. se prizva^ti za 15 dana na velikoga župana, odnosno u Ugarskoj na upravni odbor. Četvrti odsjek ´govori o dohodarstvenih prekršajih ovoga zakona. Organi javne sigurnosti i iinancijalni organi dužni su zahtjevati, da im svi lovci bez razlike pokažu svoje karte, a lovci moraju im karte pokazati. Tko ne bi karte imao, mora odmah prestati loviti, te ako ga dotični organ ne pozna, dati zalog ili g njim otići pred bližnju oblast. Kazne su velike (§. 41. i 42.). Tko ne pokaže na zahtjev lovne karte, plaća 1 do 10 for. Tko ne imajuć karte ne prestane umah loviti ili ne kaže imena, ili kaže drugo ime, ili ne da zaloga, ili neće da ide do oblasti, ili je drugomu posudio kartu ili lovi tudjom kartom, taj će platiti od 20 do 200 fr. Tko zataji pušku, koja je pod porezom ili ide u lov s puškom , koja je |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ 169 ~ oslobodjena od poreda, platit će od svake puške 10 do 20 for. Ako libi se pako uzprotivio onaj, koga dodani organ pozove, da se izkaže, bilo to puškom ili samo prietnjami, tad će se proti njemu kazneno postupati. Tako će se postupati i proti onim, koji bi kartu za lov spotvorili. Prekršaje prijavljuje dotični organ, koji je na nje naišao, obćinskomu poglavarstvu, a ono je dužno javit ih dalje poreznomu nadzorniku, i to već za tri dana. Porezni nadzornik ima provesti razprav« ßbog dobodarinske prikrate, i ako treba dalje stvar javiti nadležnomu kotarskomu sudu. Dohodarstveni ovi prestupe! zastaruju, ako za šest mjeseci od prijave porezni nadzornik ne povede iztrage. Kazneni prestupci ravnaju se po kaznenom zakonu. Proti presudara poreznih nadzornika pozivlje se za 15 dana na financijalno ravnateljstvo u Zagrebu. Ako presude razno glase, može se u trećoj molbi prizvati na financijalno upravno sudište. Ako se globa ne može ućerati, tad zamienjuje svakih 10 for. jedan dan zatvora. Što je izpod deset forinti, dat će jedan dan. Zatvor odredjuje na predlog poreznoga nadzornika u Hrvatskoj i Slavoniji ban. Trećina globe pripada prijavitelju, trećina eraru, a trećina obćini, u ^ojoj je prekršaj učinjen. Posliednja trećina može se u Hrvatskoj i Slavoniji upotriebiti takodjer na zemalj. svrbe. Peti odsjek (§§. 49—55.) sadržava prelazne ustanove, koje su takodjer dosta, a dielomice i vrlo važne. Tko izgubi lovnu kartu, ima to javiti političkoj oblasti i dobit će novu, al platit cielu pi´Jstojbu. Pokvarene karte mogu se izmieniti, nu molba na porezni ured mora biti biljegovana biljegom od 50 novć. Ovaj zakon vriedit će i za bivšu vojnu Krajinu, te stupiti u kriepost od 1, srpnja 1882. Za prvu polovicu g. 1882. dignute lovne karte vriede do konca srpnja. Njemačka šumarska družtva. U njemačkom carstvu imade danas ukupno 26 pokrajinskih šumarskih družtva skupiiim brojem od 4.500 članova. Sada se radi o tom , da se ustroji jedno obće njemačko šumarsko družtvo za cleln državu. Dojdući XI. obći sastanak njemaćkib šumara biti će g. 1882; u rujnu u Koburgu. Sjednice upravljajućeg odbora. Upravljajući odbor brvatsko-slavouskog šumarskog družtva držao je dne 2. i 8. travnja odborske sjednice , ter pri tom stvorio više važnih zaključaka obzirom na obdržavanje ovogodišnje glavne skupštine, kao i gledom na utjerivanje dražtvenih zaostataka pojedinih Članova. Isto tako bude zaključeno pozvati onu gospođu članove, koji bi bili voljni prisustvovati deputaciji, koja će tečajem mjeseca rujna u Trstu hrvatsko-slavousko šumarsko drnztvo kod glavne skupštine austrijanskog šumarskog družtva nastupati, da se izvole npravljajućem odboru prijaviti. Lešnjaci. Da su lešnjaci t. j . plod naše iieske (corihis colurna i c. avelana), osobito pako oni iz Bosne i Dalmacije, već od davna predmetom trgovine, poznata je stvar. Da je pako uzgoj lešnjaka takodjer i racijonalan sa gledišta trgovačkoga, svjedoči nam medju ostalim ta-kođjer i poznati uzgojitelj lešnika g, Burchardt iz Landsberga na Warthi spominjuć, da je znao godimice iz vrlo neznatne površine leŠnika do 160 for. dobitka izvaditi. Kolekcija lešnjaka, koju nam god. 1873. od 1. do 15. listopada tipraviteljstvo dobara njegove Visosti kneza Schwarzenberga na svjetskoj |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 160 — izložbi u Beöu izloži, uz razne podatke obzirom na uzgoj, dobit itd legnjaka po raznih kneževskih dobrih jasno nam takodjer dokazaše važnost te vrsti gojitbe. Po gojcu Weeb-u pako iznaša godišnji <5isti prihod jednog jedinog ljeskovog grma do 6 for. Da se lešnjaci u Englezkoj već davna u veliko uzgajaju, poznato je , a godišnji prihod lešnika u Siciliji iznaša do 150.000 mjera (Scheffel). Iz Krima pako godimice donašaju na veliki sajam u Nižji Novgorod lešnjaka u vriednosti od lOO.OOO rubalja itd., što mm sve^ nedvojbeno veliku korist i dobit racijonalnog uzgajanja lešnjaka svjedoci, da pako baš i kod nas u Hrvatskoj lešnjaci vrlo dobro uspievaju, znamo svi, pak zato i eto preporučujemo svim onim, koji se možda tim uzgojem baviti kane, hun toplije netom izašiu knjižicu: „der Haseistvauch und seine Kultur, von H. W. Palandt, Inspektor am Lutherischen Waisenhauye zu Hildesheim. Berlin. Verlag von Parey 1881." Riedki pojav. KoH nam je Ijetosnja zima blaga a proljeće ugodno bilo, najljepše nam svjedoci i sliedeći riedki pojav. Dne 10. ožujka naime nadjena su nedaleko Križevaca dva hrasta (kebra, Melolontha vulgaris), koji se inaće tek u svibnju pojavljuju. Austrijansko šumarsko dpužtvo. „Der oesterreichische Eeichsforstvereln´´ držaŠe svoju ovogodišnju glavnu skupštinu dne 20. ožujka t. g. u prostorijah bečkoga gospodarskoga družtva pod predsjedniČtvom Njegove preuzvišenosti predsjednika g. Banhans-a uz prisutnost mnogih u Beču boravećih Članova. Od hrvatskih članova prisustvovao je sjednici g,. prof. Kesterčanek. Od važnijih zaključaka spominjemo : da će družtvo svoju ovogodišnju skupštinu obdržavati u rajesecu rujnu u Trstu, a na dnevnom će redu biti 1. pitanje: koju važnost da imade Trst po trgovinu sa šumarskirai proizvodi i 2. pitanje našumljenja kraških goljeti. Kako će ljetos istodobno biti tamo i velika izložba, to se je moći pravom nadati dobromu uspjehu te skupštine. Pošto se je dosadanji urednik družtvenog Časopisa jjdie oesterreichische Monatsschrift für Forstwesen" poremećenog zdravlja radi zahvalio na uredničtvu, bude po odboru zamoljen g. dvorski savjetnik R. Mikliz, da preuzme redakciju, družtvenog časopisa, kojemu se je pozivu poznati taj strukovnjak i odazvao nu uz uvjet, da će list samo još do konca ove godine mjesečno izlaziti, nadalje pako samo još četiri puta na godinu. — Nadamo se, da će družtvo i opet stići onaj stepen razvitka, koji no je znalo kroz više godina častno zauzeti u našoj monarkiji. — Družtvo je ljetos ujedno svoju tridesetgodišnjicu obstanka proslavilo, izabrav g. Sumarnika Pfeifera u Moravskoj svojim počsstnim članom.´ Nova promjerka g. sumarnika Reussa. U Pragu izašla je netom knji žica jjdie Baummesskluppe mit Registrirapparrat und Zählwerk zur Erleieliterung der Bestandes-Massenaufnahmen und zur Controle der Nutzholz- Äbpostungen, von H. Reuss junior, Forstmeister," koja svu pažnju šumara, a imenito taxatorskog osoblja zaslužuje. Reussovu tu promjerku sgotavlja mehanik E. Kraft i sin u Beču uz cienu od 30 for. Kako se imadosmo zgode i sami osvjedočiti, konstrukcija promjerka vrlo je dobra — ter vriedna preporuke. Austrijski šumarski kongres. Ovogodišnji kongres austrijanskih Bamara, kojemu je i ove godine podporom Visoke kr. zemaljske vlade ta |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 161 ™ kodjer i professor šumarstva g, Kesteröanek prisustvovao, obdržavau bje u Beču dne ´21. i 22. ožujka t. g. u prostorijah bečkog gospodarsko»- družtva pod predsjedtiičtvom prvoga podpredsjednika kneza Karla Schwareenberga, pošto je predsjednik knez Colloredo ^ Mansfeid odsutan bio. Na kongressu bijaiiu zastupana sliedeća družtva i to: Ć e s k o šumarsko družtvo , po Njegovoj Visosti knezu Karlu Schwarcenbergu, grofu Karlu de Bonquevalu, ravnatelju šumarske škole F. Tiskali-u, Šumarskom savjetniku E. Svobodi i po šumarniku J. Zenkeru. Moravsk o-slezko šumarsko družtv o po grofu A. Serenju, grofu H. Haugvitzu, barunu A. Ledereru i Šumarniku Fr. Badisehu, Austrijsko šumarsko družtvo: po Njegovoj preuzvišenosti g. Dr. A. Banhansu, ravnatelju šumarstva g. DomesUj professoru Gr, Hempelu, dvorskom tajniku g, K. Baneru i taxatoru g, K. Wälteru. Gor nj oaustr ijansk o šumarsko družtvo: po g. grofu Dürckheiniu - Montmarfcin i professoru barunu Seckendorffu - Gudentu, D olnj o austr ij a nsko šumarsko družtvo: po g, grofu F, Falkenhaynu, g. grofu Karlu v. Hangwitzu i sa\;jetniku šumarstva g. E. Lembergu. Kranj sko-primorsko Šumarsko družtvo: po g. minlsterijab nom savjetniku A. vitezu Rinaldxni, c. kr. nadsavjetniku šumarstva Ivanu Salzeru. Koruško Šumarsko družtvo: po g. nadzorniku šumarstva Karlu Ferheru. Zemaljsko kulturno vieee 7>a Češku: po g. STofu Karlu Zedwitzu. Šumarski odsjek gospodarskog družtva u Beču: po Njegovoj Visosti knezu J. Colloredo Mausfelđu, Njegovoj preuzvišenosti g. grofu Ernstu Hojes Sprinzensteinu, Njegovoj preuzvišenosti g. c. k. nadmeštru lova g. Hugi grofa Traun Abensbergu, g. c. kr. ravnatelju J. "Wesselyix, g. c. kr. savjetniku šumarstva g. Antunu Unterbergeru i g. gospodarskom savjetniku I. Smetani. C. kr. galieko gospodarsko družtvo ; po g. grofu Vladimiru Dleduszyckiju, ravnatelja šumarskog zavoda g. H. Strzelecki-u, i narodnom poklisaru A. vitezu Javorskomu. C. kr. gospodarsko družtvo u Solnogradu: po g. nadzorniku šumarstva H. Volkmanu. Šumarsko družtvo u Gratzu: po g. nadzorniku šumarstva 0. Polzlu. Ljubljansko gospodarsko družtvo: po narodnom poklisaru g. W. Pfeifern. Družtvo gospodarsko u Bukovini : po g. dr. J. Lorenzu, ministerijalnom savjetniku. Šumarsk o gospodarsko družtvo u Slezkoj: po gosp. nadšumarniku J. Miklizu i g. nadšumarniku grofu Figdoru. Gospodarsko družtvo u Gracu: po g. J, Scbmivgeru professoru i Šumarsko družtvo u Tirol u po g. professoru Fr. Grossbaueru. Na dnevnom redu bijaše: 1. Izvještaj provedbenog odbora g. 1881. glede tiska i objelodanjenje razprava šumarskog kongressa od god. 1881. 2. Izbor predsjednika i ostalih funkcionara za ovaj kongres. 3. Izvještaj (šumarskog odsjeka beekog gospodarskog družtva) i razprava pitanja: „Koristi i štete seljačkih zadružnih šuma i zajeđinskog im gospodarenja, gdje se takovo udrugarstvo preporučuje, koji im ima biti djelokrug, i kako da se takove zadruge urede?" Izvjestitelj g. J. Wessely. 4. Izvještaj (češkog šumarskog družtva) i raspravljanje pitanja: Kako da se uredi šumarsko pokušavanje u Austriji s osobitim obzirom na šn |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 162 — marske osebujnosti i potreboće pojedinih krunovina? Izvjestitelj g.^ savjetnik šumarstva E. Svobo^a. 5. Zaključak glede obdržavanja dogodišnjeg kongressa, i. 6. Izbor provedbenog odbora ovogodišnjeg kongressa. Osobito zanimivo bje razpravljanje četvrte točke dnevuoga reda, pri čem bi ipak u bitnosti po kongressu usvojen predlog češkog šumarskog družtva, po kojem bi u buduće,imao kod ministarstva za poljodeljstvo u Beču obstojati posebni odsjek za šumarska iztraživanja itđ. primjereno zaključku ovogodišnje glavne skupštine Češkog šumarskog družfcva. Novi nacln uzouvanja stupova, vinogradarskoga kolja itd. Čitamo u j^Oesterreicbische Monatsschrift" , da se u najnovije doba u Francezkoj stupovi, šliperi, grede itd. običavaju veoma uspješno impregnirati običnom soj^unicom, kojoj se dodaje nešto sumporne kiseline — a uspjeh, tvrde, da je veoma dobar. ´ ´ Odlikovanje, Ante conte Fanfogna, veleposjednik i načelnik u Trogiru u Dalmaciji, odlikovan je od Njegove svetosti pape sbog zasluga^ koje si oko ošumljivanja Krasa steČCj velekrstom reda svetoga Gjorgja, Utamanjivanje koristnih ptica u Italiji. Polag talijanskog lovačkog glasila „La Gaecia^´ bude u- mjestu Esino kod Varene u rujnu i listopadu tjedimice do GOO tuceta t. j . ukupno oko 6000 komada ptica polovljeno, ter većinom na tucet po 45 centlma razprodano. Večiuom su to naše ptice pjevice a imenito ševe. — Dne 21 . listopada uhvaćeno bi nedaleko Bergama od jednog jedinog lovca od 7. ure u jutro do 11. ure do 543 komada ševa, kojih taj dan ogromno jato đoletilo bilo. Lovci ti znadu češće po više stotina metara duge mreže namještati tako, da mogu za jedno jutro pohvatati više puta na tisuće tih ptičica. Borba sa kradljivci zvjeradi. Čitamo u „Mährisches Tagblatt" : Dne 23. siečnja susreo je A. Hilbrand, lugar grofa vestfalskog, na gospoštiji, ležećoj na granici gornje Austrije i Štajerske u okružju Leobenskom u šumi tri zakrabuljena kradljivca. Kad ih je pozvao , da predadu puškcj suprotstaviše mu se, udarajuć po njem, tako da mu slomiše rame, i na glavi ga težko ozlediše. Oduzev lovcu oružje, udaljiše se uzev mu pušku, torbu i šešir. Lovac takodjer se braneć težko je ranio jednog od lopova tako, da mu se je krvni trag na daleko mogao sliediti, nu uzprkos tomn još nisu proaadjeni do sada. . Bojno vieće zečeva. Čitamo u „Neues Pester Journal:" „Čudnovato se zbi u okolici Bernau-a prigodom lova na zečeve. Zečevi, do dvadeset komada, budu sa svih strana obkoljeni, dva ubita, a ostali sye više i više u sredinu te žive stupice zaćerani. Okrug bivao sve manji. Najednom saberu se obkoljeni zečevi kaoiia signal ,— čovjek bi bar rekao — na viećanje, koje li se imadu s njihove strane poduzeti mjere za obraniti kožu u sredini obkoljenog polja. Na veliko čudo lovaca zaskoče svi zečevi iznebuška u skupu na jedan kraj oboda, ter silnimi skokovi uzmaknu. Samo dva njih platiše taj podhvat kožom, ostali ipak utekoše sjegurnoj smrti. Za lovce je nedvojbeno zanimivo pitanje,,, jeda li su te zvieri pri tom po nekoj osnovi radile? |