DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 182 — K riešenju pitanja o čistom prihodu šuma, od ravJiatelja dobara A. Danhelovs:ky-a, Vrlo se otegocuje bistrenje pojmova vec dulje od dvadeset godina na dnevnom redu stojećega pitanja j,o čistom prihodu šumskoga tla" u smislu Presslerove teorije u protimbah svojih osobito tim, što se s protivničke strane baš naposebce neće da priznaje nedvojbena istina: da se može svaka šuma, bez raz-^ like i obzira na vrst drvlja i uzgoja, u vremenom uzgoju nalazećom smatrati, („dass sich ein jeder Wald, welch´ immer Holz- und Betriebsart, im aussetzenden Betriebe befindet"). Uzgoj, konačna renta ili sjecivni prihod, a prema tomu naravno i godimice dotičući prihod su zavremeni, a to već i po samoj naravi stvari u toj grani privrede tla; drugcije niti ne može biti. Nu pošto ne možemo bez prihoda obstojati, niti se bez ovih mogu namirivati troškovi kulturni, čuvarski i upravni, te postoje u obće šumaru konačno težko svojevoljno priznati, da u svom gospodarstvu imade i takovih zemljišta, koja se neposredno posjeći ne daju, a i za mladje dobe sastojina tek slabe, nu ipak sveudilj (ma i polagano) rastuće prihode izkazuju, dok napokon na domaku nove te obhodnje i po doraslosti sastojina ne budu opet novim vrielom novca, to običajemo smatrati — a drugcije niti ne možemo, ako smo u obće voljni godimice prihod izkazivati, — pojedine ,,gospodarske cieli" neke šume, ili eventualno i ciela površja jednoga posjeda izvorom gospodarstvenoga prihoda, i to tako, da jednostavno nedužnom odbitbom i razdiobom izracunamo broj, koji onda označujemo nekakvim popriecnim godišnjim čist im prihodom svakog pojedinog hektara šumskog tla. Tako računajući šumar, kojega medjutim ja — budi mu na utjehu rečeno — ne mogu smatrati privriednikom gospodarske dobiti (Eeinertragswirthj, nije doduše počinio računarske pogrieške, ma da (primjerice budi spomenuto) i veli: Moje šumsko gospodarstvo sastoji od 120 jutara šume sa 120-godišnjom obhodnom dobom, ja ću dakle svake godine posjeći jednu ral šume, tako da dobivam od rali 654 for. 92 nove., od kojih odpada na svaku godinu obhođne dobe 5 for. 92 novo., a nuzgredni užitci za sjeme, šišku, pašu, iznašaju mi popriecno 97 nč., što brojeno daje ukupni prihod od 6 for. 43 TU>VC„ Od ovih sada |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 183 odbijem brojem godina obbodnje podieljene (godimicne) poprießne neukamaćene kulturne troškove sa 4 novc.j godišnje (popriecne) upravne i cuvarske troškove sa 96 nove., pa mi onda ostatak i zv. cisti prihod od 5 for. 43 nove. predočuje! Kad bi takova „gospodarska ciel" medjutim i zbilja sastojala u najboljem slučaju iz 1—200 godišnjih jednakih sastojina od jedne rali površine, dakle kad bismo imali u pravom smislu rieči sa i zv. „normalnom šumom´´ posla, to je nedvojbeno^ da bi izuzam promjena u cieni od svake i-ali godimice i 2;bilja 5 for. 43 nove. „prihodnog viška" unići moglo. Naglasujem pako hotimice pri kodnog viška, ne p ako čistog prihoda tla, pošto se izkazanih 5 for. 43 nove. ne može nipošto takovim smatrati. Takovim sličnim računskim primjeicom mislio je u V. svezci „Šumarskoga lista" od god. 1881, na strani 248. i siieđećih gosp. Franjo Tomić, umirovljeni c. kr. šumarnik i počastni elan našega družtva^ pobiti one u mojih „Silhouettah" od god. 1880, analitički predočene „žemljistne ciste prihode´^ nazivajući iste svojevoljnim računskim primjerom, ne mogavši pri tom, ili bar ne hoteći reći, da cisti prihod njegove idealne šume i zbilja 5 for. 43 ne. po rali u godini iznaša^ već je samo spomenuo^ da: kad prihod sjecivni porazdielimo na svaku pojedinu ral ukupne šumske ploštine i zbilja odpada 5 for. 43 ne. Znadem sjegurno, da štovani moj protivnik sve šume naše domovine poznaje, pa zato ga molim, da bade tako dobar objaviti i šumarskom obćinstvu, da li je u Hrvatskoj i Slavoniji zajedno sa bivšom vojnom Krajinom vidio ma samo jednu jedinu gospodarstvenu ciel u rukuh jednoga vlastelina, gdje bi svi dobni razredi od 1 do X godine obhođnje u jednakoj ili bar približno jednakoj površini zastupani bili. koja bi dakle u pravom smislu rieci njegovom idealu odgovarajuću „normalnu šamu´^ predstavljala. Ako li moj veleštovani gospodin sudrug, kako sam osvjedocen, na to pitanje ne bi mogao jestno odgovoriti, to ipak neću podvojiti, da ipak po raznih krajevih cielokupne nam domovine imade šuma jednolikoga uzgoja i svih dobnih razreda^ nu te nisu u posjedu jednoga, već više njih. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 184 — " Uslobodjujem se nadalje n sliedećem predoöiti jednu normalnu šumsko-g´ospođarstvenn ciel predoeuj-uoe raztrešene šumske parcele raznolikih posjednika po sliedecem redu: A. nt^ka imade o Hrvatskoj 10 )-ali 1 do 20-god. šnma i 10 rali od 11 do 20-god, B. B. >> 1-> ti „ 10 ^ 21 „ 30 n » .10 n „ BI . 40 51 C. r> n 10 „ 41 ,„ 50 j: .10 „ " 51 „ 60 D. 1 Slavoniji 10 ,, 6i „ 70 n .10 „ 80 . f> n 17 .´ n, E-n V 10 n 81 . 90 :1 W n 91 „ 100 )5 ao „ F. 10 . 100 „ 110 n nio „ . 110 „ 120 Tf TI n - Stavimo nadalje, da bude vlastnik dobnih razreda A veleštova- ni moj gospodin protivnik, u F. ja, a u B. C. D. i E. ini. Predmnievam nadalje, đa prihodna skrižaljka L, koju u mojih ,,Silhouettah´^ spomenuh, podpunoma odgovara obstojnostim, a po njoj bi i opeta i zemlji^tni cisti prihodi bili baš točno onoliki, kakono ih u tabeli II. istih silhouettah proračunah*. Godišnji porez neka iznaša 30´^/o to^ zbiljnog zemljistnog čistog prihoda prema mojoj tvrdnji. — Toj mojoj tvrdnji međjutim moj gospodin protivnik prigovara, velee: cisti prihod šume nije, kako ja uz predmnjevu 120-godišnje obhodnje proracunah, 87 nove., vec iz sjecivnog prihoda od 654 for. 92 nove. razdieljeno sa 120, dobivenih 5 for. 46 nov5. više, nuzgredni užitci po godinu u okruglom iznosu od 97 nove., dakle ukupno 6 for, 43 nove., manje troškovi kulturni i upravni u iznosi od 1 for., — dakle da cisti prihod iznaša 5 for. 43 nove., kako to već i prije dobismo, a prema tomu bi godišnji porez iznašao 1 for. 63 nove. Nu docim seja takovom oporezivanju protivim, jer sam uvjeren, da nije temeljito, to i opeta moj štovani protivnik taj način oporezivanja zagovara, jer si je za vrieme porezovnog provizorija, službujuć kod katastra, mnogo izkustva stekao, te jer je i danas istih načela Cim je u kojoj zemlji veći čisti prihod zemljišta izkazan, tim se čin i dotična zemlja imućnijom; porez će dakle biti po godinu i ral sa 1 for. 63 nove. razpisan i pobran. Moj gospodin protivnik, a u našem slučaju (primjeru) posjednik i plaćaoc poreza za 1 do 20-godišnje sastojine, opaziti će bezodvlaeno, da mu šume te dobe u ob će još prihoda ne davaju, te stoga se i pravom tuži, da je nepravednim naöinom primoran za te svoje šume godimice 32 for, 60 novč. poreza podmirivati, pak se zato obraća na me, da mu . * Vidi Jum. list´´ 1881. sfcr. 28, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 21 <-- 21 --> PDF |
"- 185 ~ ja taj porez podmirujenij jer što su tobože najstariji razredi te normalne šume u mom posjedu, te ja prema tomu i onom, što već gore iztaknusmo, godimice dobivam iz svojili šuma 660 for. 38 novo. čistog prihoda. Posjednici B. i C. takodjer se obraćaju na me za pripomoć, tužeći se na nepravednost oporezivanja; D. i E. doduše takodjer ćute tu nepravduj nu oni sutCj volećjoši nedorasle svoje sastojine stranom posjeći, akoprem znadu i uvidjaju, da time štetuju, jer su im sastojine još preslabe, pa stoga i vrlo malo vrieđne. Naravno, da ja sve te zahtjeve jednostavno odbijam veleštovanomu svomu protivniku^ medjutim javljam još posebice, da ga doduše od sveg srca žalim, nu da njegov o gospodarstvo ne spada na me, pa da sam i sam sa 163—87 ==76 nove. poreza po ral preobterećen. Neka reklamira, da mu se porezna dužnost umanji, a ne basni li to, neka liepo mirno nastoji namiriti porez iz drugih, si dohodaka, a medjutim slobodno mrx tješiti, da će već nakon kojih 100 godina i on imati dorasle šume. Do onda pako podmirivat imajući porezn i viša k da ne znaci mnogOj kamata nanj ne treba mu racunatij jer bi mu se inaće ipak moglo pričinjati, da su tereti, koje njegova šuma do onda nositi ima, skoro baš isto onoliki, koliko bude za ISO-godišnju sastojinu u obće dobiti mogao, što medjutim ništa ne čini, jer ga njegov računski primjer tješi, da porez nije prevelik! Miholjac 29. travnja 1882. K spoznavanju šumarskih odnošaja u Bosni. u listu „Oesterreichische Monatsscliiift" od ß. Miklitza, svezak XXXII. godine 1882., nalazimo medju ostalim na strani 174. i sliedećih takodjer i članak od g. šiimarnika Neumauna u Banjaluci, u kom nam se veoma zanimivim načinom crtaju šumarski odnošaji posestrime Bosne, ter koji u interesu čitaoca naših, kako slieđi, u cielosti priobćujemo. Po konačnom umirenju Bosne koncem 1878- godine, te pošto vojnički organi mir i red u zemlji nzpostaviše, odpoče još početkom 1879. god, takodjer i organizacija civilne uprave, kojom se zgodom namah i znamenitost šumarstva po zemaljsku |