DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 192 — Znamenita turska odluka, po kojoj je cieli šumski posjed državi pripao, biti će onaj temelj, na kom će se morati riesiti šumsko-posjedovno pitanje, te je tuj od većeg »amašaja i važnosti, nego u ma kojoj drugoj europejskoj državi. Spomenuti §. 5.J koji je god. 1870. u službenom listu „Bosna" oglašen, opređieljuje: „Dopušteno je, da stanovnici smiju u državnih šumah bezplatno uzimati drvo za gradnju i popravak stanova kao i gospodarskih zgrada, i za domaću potrebu gorivo; nadalje im je dopušteno i ono drvo, što sami izrade, voziti i u grad na prodaju, ako ga na vlastitih kolih ili konjih iz šume izvezu; za takovu pako gradnju, lies i ugljen, koji je namienjen vanjskoj trgovini, morati će platiti stanovitu po upravi propisanu cienu^´. Od kolikog je domašaja ta služnost, razabrati nam je lahko, ako uzmemo n obzir n. pr. samo u ovom šumskom kotaru nalazeći se broj kuca. Po mjestnoj i stanovnickoj statistici Bosne i Hercegovine od god. 1880. sa izkljucenjem onih miesta, koja ne imaju ta prava, ima u okružju banjalučkom i bihaćkom 46.849 kuća, koje imaju osim prava, da si za vlastitu porabu gorivog drva bezplatno iz šume uzimaju, još i to pravo, da mogu za pokriće potreba na drvu, unutar granica kotara ležećih miesta, drva bezplatno iz šuma uzimati i prodavati i tako si osim onih spomenutih namiruje još i drugih 7743 kuća svoju potrebu na gorivom drvu pomoću tih ovlaštenika. Ako uzmemo u obzir još po okupaciji promienjene ođnošaje, to je sigurno potreba na gorivu drvu doseljenjem mnogih trgovaca i obrtnika za jednu trećinu poskočila. Kraj primitivne porabe gorivog drva u Bosni potrebuje uz to svaka pojedina kuća mnogo više goriva, nego li to drugud uz normalne odnošaje biva, Ovakov Servitut pako mogao bi se samo u onom slučaju šumi naprtiti, kada bi zemlja imala mnogo i mnogo kvadratnih milja normalno zasadjene visoke šume, što pako ovdje sjegurno nije. Od cielokupne šumske površine morati je 267« odbiti na ime devastiranih sitnih suma i šikarja, a tako isto i od preostalih šuma još dvie trećine visoke šume nisu bezuvjetno vlastničtvom države, jer joj se poriče pravo vlastničtva, premda ti tobožnji posjednici ili nikakovih dokumenata ne imaju ili po |