DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 196 kao
i gorivno drvo ne samo za vlastitu porabu, vec i za prodaju
u obližnjih gradovih uzimati mogu ter dokgod ovdašnje
šume ostanu po vanjsku trgovinu sbog pomanjkanja valjanih
transportnih sredstva nepristupne.


Dalnja težka zadaća mjerodavnih krugova bila bi pomoću
zakona izkorieniti iz naroda ono ubiedjenje, koje mu je rek bi
već u krv prešlo, naime: y,Öuma je slobodan posjed i zaprieka
gospodarsko-šumarskoj kulturi´´. Za izvažanje gradjevnog drva,
šindre, kolarskog i inog obrtnog drva u gradove, koji ne imaju
šuma, valjalo bi pako ustanoviti neku kupovnu cienu. Zadaća
ta čini tim nesnosnijim položaj ovdašnjih šumarskih činovnika,
što im se mogu i pri najsvjestnijem izvršivanju službe raznolike
zaprieke stavljati. Dosada sačinjava bez servitutnog prava izvažano
gradjevno i obrtno drvo glavni dohodak ovdašnjih šuma,
kojim se malo ne svi upravni kao i troškovi za čuvanje šuma
pokrivaju.


TJ okolišju i podruSju Save i tamošnjih šumarijah običajna
je veleprodaja šumaj koji će se nacm unovčenja sad po dogradjenju
željezničke pruge Sisak-Dobrlin moći takodjer i na kotare
Priedor i Bihać protegnuti.


Uživanje šiške, koje bijaše za turske vlade pod monopolom,
daje danas prilično velik dohodak. Njemu še priključuje još i
prihod ribarenja.


Kamenolomi i. dobivanje šljunka, koje su vrsti prihoda
bezuvjetno regalno pravo države, biti će u buduće neprocien-
Ijivo prihodno vrelo zemlje.


Medju đohodke manje vriednosti mogli bismo brojiti uživanje
ruja i cesto neućerive šumske odštete*.


Lov je ovdje tako rekuć bezvriedan, pa će ušlied slobodnog
uživanja lova i za budućih godina još bezvriednim
šumskim paužitkom ostati.


Kod ustanovljenja cienika služio je onaj kr. šumarskog


ureda u Novoj-Građiški za temelj, a uzeto je pri tom obzir i


na sve ovdje obstojeće okolnosti, koje na cienu drva uplivaju.


Za vele- kao i za malo-tržtvo izdane su po šumarskom odsjeku


^ Šumske odštete odmjerene sti po šumskom zakonu, i to: zajedno
stablo, koje ima 1 aršin oboda, (2"02 bečke stope) ima se platiti 5
besluka (l.GO L.); za stablo u obodu od 1—2 aršina placa se 8 besluka
i t. d. kao odšteta. Za hrastova stabla ima se kazna podvostmOiti.