DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 198 djivaju, namirujuć većim dielom samo lokalne potrebe. Cigani, koji tuj nisu stabilni, bave se pravljenjem korita, kaca, ko- Ijevka, varjaca (kuhača), dječjih igračka i t. d. Kod prodaje drva služilo je dosada kubicno proračunavanje oborenih stabala na jedre metre, koji je postupak bio pri veletržtvu običajan. Podredjeno osoblje, koje je većinom neuko, nije medjutim doraslo za taj način pi^oračunavanja sadržine, pak se zato morasmo ograničiti na prodaju stojećih stabala. Domaće žiteljstvo ue pokazuje volje za šumarski rad, pak se zato i ta moraju Krajnci u šumah zabavljati radom. Toli ovdašnji hrišćani kao i muhamedanci mogu se samo upotriebiti za izvažanje drva. Kod toga posla rabe taljige (kola sa jednim konjem) ili pako natovare tovar na konja, — trad, za koga si u ostalom dobro platiti dadu. — Jednom riecju radne su sile skupe, a porazmjerno i nevaljale. Domaća je tegleća marha jedino sredstvo za prevažanje šumarskih proizvoda, ter se baš morati i diviti uztrajnosti i sjegurnosti, kojom po ovdašnjih vratolomnih putevih i stazah trh svoj diljem zemlje raznaša. !z Istre. Od Milana Crnlsovića, kotar. Šumara u Kastvii. Ob opustošenju naših nekad toli divnih krajeva ht^vatskih, protežućih se duž obala jadranskoga mora, ne trebamo tu govoriti, kad su već mnogi prije nas koju žalostnu o tom rekli. Mnienja su u tom razna, al najviše je njih, koji Mljetciće kao jedine i glavne krivce obilježuju. Jeli jim čine krivo ili ne, nije nam ovdje pretresati^ nu ipak naše je skromno mnienje da se na ove svaljiije odveć nepromišljeno ta potvora. Sudimo li triezno, koji će od nas kriviti vojnika radi ubojstva, jer strie- Ija ljude — tako valja da bude. — Nije se ni posije Mljetčića o boljem mislilo, dapače i sami smo još živi svjedoci, da mnoge nije mogao taj crni posljedak mljetačkih učina ni do danas opametiti, da niti ne promišljaju, što će istom biti, kad se sva ta nedjela sjedine sa nečini prijašnjih vjekova — kad bude čitava zapadna Hrvatska jedna goliet, grdni kras! Da, al na to ljudi bez srca i duše ne misle. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 199 — ,Neća dakle da pišem žalostnu poviest hrvatskoga krasa; ne iina — jer ga ne smije biti — hrvatskoga šumara, komu nije poznata^ a meni i ono malo mojih drugova, kojim nam sudbina dosudi dane sprovađjati ondje, kud je nekad biesni mljetacki lav šapom svojom pritiskivao, kud orao i dailas željeznimi nokti kljuje u utrobu bolna iznemogla trupla — — G-olotinju ovu zaodjeti, da nam ne strši grdna hrid poput" utvore noćne, da B.am ne krvari duše naše, već da ju preki-ijemo svježim životom mladenačke kriepcine, budi nam svakomu na-. pose i svim skupa sveta, da najsvetija po bogu dužnost. Tko hrvatski ćutiti umije i komu je mio narod slavne prošlosti, neka ne žali žrtvovati koji cas svjetske udobnosti ovomu okolišju, nalazećemu se u borbi za ljudski obstanak. .Mnogo se već recepta propisalo za našumljenje svega kolikoga hrvatskoga krasa, medju tim i tako smješnih od još smješ-nijih naivnika, koji su možda u noći željeznicom od Rieke na Trst proputovali ili parobrodom preplovili do Dubrovnika, ne rečem li do Bakra, kao i od takovih, koji nam prodiču o pošumljivanju krasa sa kakova zemljovida. — Ziviti treba u tih krajevih, pa uz dobra volju i zauzeti rad sud mu je samo kompe-. tentan, a mi mu takova i priznaimo, ma se on baš i hrvatski ne krstio. Herman vitez G-uttenberg, c. kr. šumski savjetnik u Ti-stu, napisao je god. 1872. izdao djelo ,,Grojenje suma osobitim obzirom na Dalmaciju i Istru". Ovo djelo preveo je na hrvatski jezik K- Jović, tadanji učitelj gimnazija u Zadru. Provod nije baš najsretniji. Sumarsko-tehnićki izrazi su loši i presni kao i u autoraj kojih se je držao, jer Sulek nije šamar, a u gosp. Vatroslava Rackoga viditi je onu pogriesku, ,koja mal ne nalazimo kod svih naših pisaca, da ne umiju ili se neće da približe duhu naroda, nego se gube u onih nesimpatičnih i nenaravnih kovarijah tudjinštine. Nu ipak se kraj svega toga može svaki šumar u tom djelu snaći, a nam na krasu dobro služit, nu dvojim, da bi ovršilo svoj plemeniti m.andat ondje, kamo´ je upućeno, t. j . u posjednika i kod puka, jer za puk u jednu knjigu od 136 strana čitavu znanost, obsežnu kao je ona šu-" marska, strpati, to je nemoguće, dapače posao je vele riskantan, da i pogibeljan! Nu ja mislim, i jur sam rekao, da je ta knjiga´ prije.svega za strixkovnjake pisana, ´ "´ ´ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 200 — Odkako sam došao u ove krajeve, počeo sam se vise zanimati kraškim pitanjem, koje je nam šumarom isto ono, što je enropejskim diplomatom iztočno pitanje. Već u prvom početku namjerio sam se na pomenutu knjigu. Proučio sara ju, a od onda se upoznah već donekle i sa ovdješnjirai obstojnostmi, i zato se odlučih ne kritizirati ju (jer tomu još nisam dorasao), već o njoj ove redke napisati: Knjiga je razdieljena na Ćetir poglavja. U tih poglavjih razpravlja štovani pisac ponajprije o šumah u obće, iztieue dosta jasno one mjere, koje se imaju upotriebiti za veći razvoj šuma u prvom stepenu njihove dobe, te tumači medju ostalim i veliku važnost progalenja šuma, veleć: ü gustih se neka šumah odstrane stabla manje vriednote na korist onih veće vriednote, uviek uzpoređno najhitnijim faktorom svjetlu i životnoj hrani u tiu´^ Nu da je gosp. Gruttenberg vidio ono progalenje, koje se je obavilo posliednjih godina u kastax^skih šumah pod nadzorom državnoga šumara, što bi rekao? — Složio bi se sa izjavom onog vrlog šumara, koji je rekao, videć to, da je to pravi i očiti vandalizam, — uvjeren sam, da bi, ako ne bi još i shodnijega izraza uporabio- O čistoj sječi ćemo tuj riedko moći govoriti, nju bo, do li u nekih blagoslovljenijih predjelih, bježati moramo, ne ćemo li JOŠ crmjega krasa, i zato nam je pristati na preborni sjek, ma se vikalo i pisalo o tom štogod i koliko mu drago, tako bo hoće naše obstojnosti. Marvu izključiti iz šume! Tako vicu svi šumari, odaljeni krasu, a u ovom listu čitao sam u izviešću jednoga putovanja dielom Istre: ,,Po bližnjih obćinskih zemljištih jošte je paša običajna i dok će ta postojati, tako dugo ne ima tamo izgleda za uspješno našumljenje", Go spodin je taj nedvojbeno tim mislio ne pustiti blaga u šumu, čim je indirektno rekao, da treba blago poubijati, a tim i ljude, ako ne baš ubiti, a ono bar prognati, a država da valjda onda sva zemljišta preuzme. To je liepo, ma samo odveć idealno. I ja bi zato glasovao. da ne zaudara po kujigi^ po teoriji, — Tako ne ćemo daleko, a niti onim drugim savjetom vladi, da posebnim zakonom pri |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-- 201 — sili narod na požumljenje. Tko tako govori^ ne po2;na Istrana Hrvata. Za ujega ne treba zakona, kojim da se dere, vec zakona, kojim bi se mogao još živ izvuci iz crnoga gliba siromaštva. To je onOj sto nam svim Hrvatom manjka, i bez cesa se neće nikada oživotvoriti ona iskrena želja ovdješnjega pučanstva, da mu gole i sure kr.si budu bujne i zelene. Siromaštvo je majka indolencije, i kad ono još gnjeteš, izleže se demoralizacijaj kojoj medjutim opet ne smijemo uviek podati žig griešnički. Ona može još uviek moralna biti, i to plemenito moralna^ jer je samo uztuk protivničkoj korupciji. Takav primjer gledamo i u ovom času u južnib hrvatskih stran ah. Naravno je pomladjivanje šuma u uzkih granicab napram mnogostranomu umjetnomu našumljivanju. Od izvedbenih vrsti ovoga posljednjega naöina pako pokazalo se je dosada, da je sadnja sigurnija od sijanja. Te se dakle treba i držati. Istru i Dalmaciju dielimo prema flori u tri pojasa (regioni): 1. primorski, proteže se uzduž morskih obala, 2. srednji, ulazi u nutrašnjost Istre i Dalmacije do visokih briegova i . 3. planinski, koji zasiže, dok je traga bilju, u najviije gore Učku, Velebit, Dinaru i planine dubrovničke i kotorske. Za prvi i drugi pojas dosudjena je kao najprikladnija vrst drveća pajasen (Ailanthus glandulosa) i bagrem (Robinia pseudoacacia), koje osim mnogih drugih prednosti protežiramo i stoga najhitnijega razloga, što osobito brzo rastu, U trećem pojasu uspievaju konifere. Kod drugoga pojasa opažam, da ovakov, kakav je karaktei´iziran, ne može sam o sebi stvarati pravoga medija med primorskim i planinskim pojasom. Tuj je praznina, koju bi valjalo izpuniti trećim pojasom, odnosno srednji pojas trebalo bi razdvojiti kod stanovite medje u visokih briegovih u dolnji blažji i gornji oštriji, premda je vegetacija bilinstva u njih neznatna, ali se ipak opaža na njihovih skrajnicih. Prema tomu mojemu, ma i nekompetentnomu sudu imali bi dakle ovdje u zbilji cetir-i klimaticka pojasa razlikovati. Za gojenje budućih šuma preporuža se: 1. Drveće domaće ili koje se jur u Istri i Dalmaciji udomaćilo i to za visoku šumu: hrast maljav (Qu. pubescens), crnika (Qu. ilex), plutak (Qu. suber), jasen visoki i zimar (Fraxmus |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 38 <-- 38 --> PDF |
~ 202 — excelsior i Fr. ornus), morski bor i crni bor (Pinu.s halepensis i P. austriaca), pinjol (Pinus pinea), jela i ornoiika (Abies pectinata i Ab. excelsa), makljen (Platanus oiientalis), kesten (Castanea vesca), orah (Juglans regia), koprivić (Celtis australis) i briest´(Ulmus suberosa). Za nizku šumu: hrast cer (Quercus cerris), jasen (Fraxinus ornus), javorika ili lovor (Laurus nobilis), pajasen (Ailanthus glanđulosa), bagrem (Robinia pseuđoacacia), ruj (Ehus cotinus), smrdeljika (Pistaccia terebintu.s), metljika (Tamaris mediterra. nea), ljeska (Coryllus avelana ili rubra) i orna jalša (Alnus glutinosa). 2. Ne još domaćih vrsti drveća: ariš (Laryx europea) za briegoviti ili planinski i onaj srednji oštri pojas, a lipa (Tilia parvifolia i grandifolia) za srednji blažji pojas. 3. Inostrano drveće: Pinus abies - Nordmaniana. Pinus strobus. Pinus lambertiana, Cryptomeria japonica, Cupressu^s Lawsoniana (sva 5^a gradnju i za jarbole brodova), Carya alba (za kolarski obrt), Taxodium distichum, Juniperus virginiana, Populus monilifera, Quercus alba (najbolje drvo za gradjenje brodova u Ameriki). Za izbjeći mnogim prirodnim opasnostim, osobito onim kukaca, mislim, da bi izdašne pomoći bilo naći u mie,šanj^^ vrsti drveća, i to ne samo istoga roda, već dapače i raznorodnoga bilja; evo i recepta za miešanje: za planinski pojas: Bukva, crni bor, jela i omorika, crni boi", ariš i jedna od vrsta listaca, koja spada istom pojasu. Za srednji pojas: hrast, kesten, orah. briest, koprivić i lipa. Za primorski pojas: hrast, plntak, crnika, pinjol, pajasen, bagrem, makljen i morski bor; a za sitnu sumu: cer, jasen, žimar i koprivić. Do koga dosega pako siže tuda šumsko proizvadjanje, o tom moći će si čitalac već iz gornjih navoda donekle i sam stvoriti sliku, nu ja ću mu ju u kratko još i izrazitije označiti. Medju glavnimi proizvodi za gradjenje brodova je lužnjak (Qu. pedunculata) i gorski hrast, prem u Dalmaciji grade manje ladje (trabakule) i iz borova drva. Borđunala i piljenica se slabo proizyadja, a sto vidimo takovih produkta po na.sih tržištih, sve je dovezeno iz susjedskih hrvatskih šuma. Za takove proizvode ne imamo kultura doli |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 203 onih, koje mogu za sada samo podupirati domaće obrtij te tokarstvo^ kolarstvo i stolarstvo obskrbljirati. Tim obrtnim potrebam bo odgovara bar približno dostatno domaći materijal, a nadopunjuje ga samo ovaj dovezeni iz susjednih hrvatskih krajeva- Pilana (mulini a šega) u ovih krajevih ne ima, što je sasma naravno. Današnji je dan najvišja unovčivost, najveća trešnja i prema tomu svakako konsekventno i najveća tražnja iz šuma četinjača. Količina ovih uz ine druge prikladnosti povisuje industriju, nastajuću samim držanjem pilana. Suma četinjača u ovih krajevih — ko što jur napomenuh — ne ima, a zato ne ima ni pilana; k tomu niti je takovih potoka, u kojih bi bilo snage tjerati takove pilane. U bukovih sastojinah izdjelavaju se vratila, nu najviše proizvadja se ipak goriva drva; pali se i ugljen, gorivo se troši na palenje vapnenica, a gdje. ne ima izvoznih puteva, tuj produciraju — u inih hrvatskih šumah odavna zaboravljenu — pepeljiku (potassa). Od nuzgrednih proizvoda, što se dobivaju iz ovdašnjih šumaj napominjemo koru^ za koju znamo, da služi u strojbarstvu, za proizvadjanje čepova (hrast plutak), i u ribai´stvu za podržavanje mreža nad vodom. Neke vrsti kora služe i u ljekarstvu> Iz lika prave Istranci hasure, gužve i konope za jedrila; lišće rabe friško za krmu marhe, za vadjenje triesla u strojbariji, bojadisanje i t. d. CViet nekih ovdašnjih vrsti šumskoga drveća služi u raznih proizvodnjah, osobito onih mirisavih. Veću važnost po trgovinu sa šumskimi proizvodi imade raznoliko sjemenje šumskog drveća, jer služi osim za dalnju kulturu gdjekoje još i za pi´ehranu siromašnoga pučanstva, drugo za marhu, za pi´oizvadjanje rakije i octa, ljepila i škroba, i u Ijekarnah. Mezgra, koje je sirovi proizvod smola (resina), rabi se u industriji kod kalafatanja brodova, za pravljenje pečatnog voska i t. d.; isto tako dobiva se iz nje terpentinsko ulje i žesta terpentinova i t. d. Sto se tiče ovdje uobičajenih načina transportiranja šumskih proizvoda iz šume do obale i inih tržišta, ne imamo ništa osobita iztaknuti, van da je najobieajniji način onaj na kolih. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 40 <-- 40 --> PDF |
-. 204 Završnjnć za danas te svoje crtice iz ovih hrvatskih krajeva želim, da nam budu kao što nekad i opet doskora istarskidalmatinski oni bajni gajevi krasili krš, pa da kao što jest Istran i Dalmatin moralno bogat, da mii i dom sjao blagoslovom i prirodnim bogatstvom! ! z k a z kada je godine 1882. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. — Bilježeno po Josipu Uttingeru, kr. kotar, šumar, nadzorniku. Dan i mjesec cvatnje Klen — Acer eampestre ,.,:....,, 10. travnja Javor mliee — Acer platanoides .. v, . . . 18. travnja Javor bieli — Acer pseudoplatanus 30. ožujka Zestika — Acer tartaricum 12. travnja Javor pajavac - Acer negundo. 26. ožujka Kesten divlji — Aesculus Hippocastanum 4, travnja Jalša ili joha crna — Alnus glutinosa 28. veljače Jalša biela — Alnus incana .. ... . 25. veljače Badem — Amygdalus communis 10, ožujka Breza — Betula alba .,...´.;.. 12. ožujka Zutika — Berberis vulgaris 16. travnja Grab — Carpinus betulus´ ´.. . 12. travnja Kesten pitomi — Castanea vesca ...,. , 28. svibnja Koprivić — Celtis australis ..,,..,.. . 12. travnja Pucalina — Colntea arborescens .. .. 14. travnja Svibovina — Corous sanguinea /.; . . 8. svibnja Dr^n — Cornus mascula 26. veljače Ljeska — Corilus avelana . ^ 20- veljače (xunja japanska — Cydonia japonica . . 19. ožujka Gunja — Cydonia vulgaris . . . 20. travnja Zanoviet obični — Cytisus laburnnm, . 15. travnja Likovao — Daphne mezereum 18. veljače Kurkovina biela ili mašljikovina—Evonimus europ. 18. travnja |