DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 37     <-- 37 -->        PDF

-- 201 —


sili narod na požumljenje. Tko tako govori^ ne po2;na Istrana
Hrvata. Za ujega ne treba zakona, kojim da se dere, vec zakona,
kojim bi se mogao još živ izvuci iz crnoga gliba siromaštva.


To je onOj sto nam svim Hrvatom manjka, i bez cesa se
neće nikada oživotvoriti ona iskrena želja ovdješnjega pučanstva,
da mu gole i sure kr.si budu bujne i zelene. Siromaštvo je majka
indolencije, i kad ono još gnjeteš, izleže se demoralizacijaj kojoj
medjutim opet ne smijemo uviek podati žig griešnički. Ona može
još uviek moralna biti, i to plemenito moralna^ jer je samo
uztuk protivničkoj korupciji. Takav primjer gledamo i u ovom
času u južnib hrvatskih stran ah.


Naravno je pomladjivanje šuma u uzkih granicab napram
mnogostranomu umjetnomu našumljivanju. Od izvedbenih vrsti
ovoga posljednjega naöina pako pokazalo se je dosada, da je
sadnja sigurnija od sijanja. Te se dakle treba i držati.


Istru i Dalmaciju dielimo prema flori u tri pojasa (regioni):


1. primorski, proteže se uzduž morskih obala,
2. srednji, ulazi u nutrašnjost Istre i Dalmacije do visokih
briegova i .
3. planinski, koji zasiže, dok je traga bilju, u najviije gore
Učku, Velebit, Dinaru i planine dubrovničke i kotorske.
Za prvi i drugi pojas dosudjena je kao najprikladnija vrst
drveća pajasen (Ailanthus glandulosa) i bagrem (Robinia pseudoacacia),
koje osim mnogih drugih prednosti protežiramo i
stoga najhitnijega razloga, što osobito brzo rastu, U trećem
pojasu uspievaju konifere.


Kod drugoga pojasa opažam, da ovakov, kakav je karaktei´iziran,
ne može sam o sebi stvarati pravoga medija med
primorskim i planinskim pojasom. Tuj je praznina, koju bi valjalo
izpuniti trećim pojasom, odnosno srednji pojas trebalo bi
razdvojiti kod stanovite medje u visokih briegovih u dolnji
blažji i gornji oštriji, premda je vegetacija bilinstva u njih
neznatna, ali se ipak opaža na njihovih skrajnicih. Prema tomu
mojemu, ma i nekompetentnomu sudu imali bi dakle ovdje u
zbilji cetir-i klimaticka pojasa razlikovati.


Za gojenje budućih šuma preporuža se:


1. Drveće domaće ili koje se jur u Istri i Dalmaciji udomaćilo
i to za visoku šumu: hrast maljav (Qu. pubescens), crnika
(Qu. ilex), plutak (Qu. suber), jasen visoki i zimar (Fraxmus