DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-- 201 — sili narod na požumljenje. Tko tako govori^ ne po2;na Istrana Hrvata. Za ujega ne treba zakona, kojim da se dere, vec zakona, kojim bi se mogao još živ izvuci iz crnoga gliba siromaštva. To je onOj sto nam svim Hrvatom manjka, i bez cesa se neće nikada oživotvoriti ona iskrena želja ovdješnjega pučanstva, da mu gole i sure kr.si budu bujne i zelene. Siromaštvo je majka indolencije, i kad ono još gnjeteš, izleže se demoralizacijaj kojoj medjutim opet ne smijemo uviek podati žig griešnički. Ona može još uviek moralna biti, i to plemenito moralna^ jer je samo uztuk protivničkoj korupciji. Takav primjer gledamo i u ovom času u južnib hrvatskih stran ah. Naravno je pomladjivanje šuma u uzkih granicab napram mnogostranomu umjetnomu našumljivanju. Od izvedbenih vrsti ovoga posljednjega naöina pako pokazalo se je dosada, da je sadnja sigurnija od sijanja. Te se dakle treba i držati. Istru i Dalmaciju dielimo prema flori u tri pojasa (regioni): 1. primorski, proteže se uzduž morskih obala, 2. srednji, ulazi u nutrašnjost Istre i Dalmacije do visokih briegova i . 3. planinski, koji zasiže, dok je traga bilju, u najviije gore Učku, Velebit, Dinaru i planine dubrovničke i kotorske. Za prvi i drugi pojas dosudjena je kao najprikladnija vrst drveća pajasen (Ailanthus glandulosa) i bagrem (Robinia pseudoacacia), koje osim mnogih drugih prednosti protežiramo i stoga najhitnijega razloga, što osobito brzo rastu, U trećem pojasu uspievaju konifere. Kod drugoga pojasa opažam, da ovakov, kakav je karaktei´iziran, ne može sam o sebi stvarati pravoga medija med primorskim i planinskim pojasom. Tuj je praznina, koju bi valjalo izpuniti trećim pojasom, odnosno srednji pojas trebalo bi razdvojiti kod stanovite medje u visokih briegovih u dolnji blažji i gornji oštriji, premda je vegetacija bilinstva u njih neznatna, ali se ipak opaža na njihovih skrajnicih. Prema tomu mojemu, ma i nekompetentnomu sudu imali bi dakle ovdje u zbilji cetir-i klimaticka pojasa razlikovati. Za gojenje budućih šuma preporuža se: 1. Drveće domaće ili koje se jur u Istri i Dalmaciji udomaćilo i to za visoku šumu: hrast maljav (Qu. pubescens), crnika (Qu. ilex), plutak (Qu. suber), jasen visoki i zimar (Fraxmus |