DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 38     <-- 38 -->        PDF

~ 202 —


excelsior i Fr. ornus), morski bor i crni bor (Pinu.s halepensis
i P. austriaca), pinjol (Pinus pinea), jela i ornoiika (Abies pectinata
i Ab. excelsa), makljen (Platanus oiientalis), kesten (Castanea
vesca), orah (Juglans regia), koprivić (Celtis australis)
i briest´(Ulmus suberosa).


Za nizku šumu: hrast cer (Quercus cerris), jasen (Fraxinus
ornus), javorika ili lovor (Laurus nobilis), pajasen (Ailanthus
glanđulosa), bagrem (Robinia pseuđoacacia), ruj (Ehus cotinus),
smrdeljika (Pistaccia terebintu.s), metljika (Tamaris mediterra.
nea), ljeska (Coryllus avelana ili rubra) i orna jalša (Alnus
glutinosa).


2. Ne još domaćih vrsti drveća: ariš (Laryx europea) za
briegoviti ili planinski i onaj srednji oštri pojas, a lipa (Tilia
parvifolia i grandifolia) za srednji blažji pojas.
3. Inostrano drveće: Pinus abies - Nordmaniana. Pinus
strobus. Pinus lambertiana, Cryptomeria japonica, Cupressu^s
Lawsoniana (sva 5^a gradnju i za jarbole brodova), Carya alba
(za kolarski obrt), Taxodium distichum, Juniperus virginiana,
Populus monilifera, Quercus alba (najbolje drvo za gradjenje
brodova u Ameriki).
Za izbjeći mnogim prirodnim opasnostim, osobito onim
kukaca, mislim, da bi izdašne pomoći bilo naći u mie,šanj^^ vrsti
drveća, i to ne samo istoga roda, već dapače i raznorodnoga
bilja; evo i recepta za miešanje: za planinski pojas: Bukva,
crni bor, jela i omorika, crni boi", ariš i jedna od vrsta listaca,
koja spada istom pojasu. Za srednji pojas: hrast, kesten, orah.
briest, koprivić i lipa.


Za primorski pojas: hrast, plntak, crnika, pinjol, pajasen,
bagrem, makljen i morski bor; a za sitnu sumu: cer, jasen,
žimar i koprivić.


Do koga dosega pako siže tuda šumsko proizvadjanje, o
tom moći će si čitalac već iz gornjih navoda donekle i sam
stvoriti sliku, nu ja ću mu ju u kratko još i izrazitije označiti.


Medju glavnimi proizvodi za gradjenje brodova je lužnjak
(Qu. pedunculata) i gorski hrast, prem u Dalmaciji grade manje
ladje (trabakule) i iz borova drva.


Borđunala i piljenica se slabo proizyadja, a sto vidimo takovih
produkta po na.sih tržištih, sve je dovezeno iz susjedskih
hrvatskih šuma. Za takove proizvode ne imamo kultura doli