DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 210 — . 1881. pri-uadoslo ih još 1792, ukupno dakle prijavljena su g, 1881. do 20B1 slučaj. Razpravljeno bje g. 1881. ukupno 1851 slučaj, preostalo dakle 210. utjerano je šumske odštete i odpadajuceg troška: na korist imovne obćine križevačke 1948 tor. , 42 nove.; na korist državnog erara pako 181 tor. 8 novč., ukupno dakle 2129 for. 50 nov. Najveći dio ovih odšteta pokupljeno je po izvjestitelju kod razprava, zatim nešto po obćiui Bv. Ivan, manje po obćini vojakovackoj, a najmanje po obćinl farkaševačkoj. Šumske štete po obćinah ove podžupanije u starom provincijalu pako uzeto je mjeseca travnja i svibnja u razpravu 417, te su neke presude ovršene, dočiui su druge u prizivnom stanju, kasnije se pako nije moglo raditi u tom predmetu radi mienjanja izvjestitelja. Lovnih karta izdano je po 12 for, 2 komada, po 6 for. 8, po 3 for. 7. po 2 for. 4 komada, po 1 for. 3 komada. Za nabavu baruta izdane su god. 1881. ukupno 58 dozvole. Žalimo, da nam ovakove izvještaje ne šalju i ostali izvjestitelji i družtveni delegati. Bostrychus curvSdens u gornjoj krajini. Javlja nam na kratko prijatelj iz otočkog okružja, da se je ove godine po šumah otočke imovne obćine Bostrychus curvidens pojavio u tolikom množtvu, da tamošnjim šumam crnogorice velika pogibelj pohare prieti, tako da će se morat više hiljada hektai^a Šume vanredno posjeći uz poznate mjere. Nadamo se, da će nam tko od tamošnje gospode drugova ćim prije još i koju obširniju 0 tom javiti. Sumsk! prorok vremena. Čitamo u „G-ospodaru" (organu slavonskog gospodarskog družtva, urednik g. Ilić), da se kao naravni tlakomjer može najuspješnije upotriebiti vajmutov bor (Pinus strobus, borovac). "Nadolazeće vrieme vrlo se lahko na tom boru upoznati dade, jer kad se one u posljednje dvie godine izrasle grane bora mlitavo i Cisto uvelo po stablu spuste, to je siguran znak, da će naskoro kiša ili snieg padati; hoće li se pako vriome popraviti i opet liepo postati, to se te grane opet osokoljeno u vis podignu i ostaju za cielog liepog vremena u tom svom naravnom položaju. Pletarstvo. Već smo opetovano puta u tom listu naglasili veliku važnost pletarstva u obće, a napose I korist, koja bi mogla i našemu narodu poteći s te obrtne grane, samo kad bi se umjelo narod uputiti, kako se trgovačko pletivo sgotavlja. Da je pletenje košara i drugih pletiva po Italiji. Francezkoj i Njemačkoj danas već vele razvito, poznata je Stvar, akoprem je n. p. u Njemačkoj taj kućni obrt tek pred kojih 40 godina uveden. Glavno sielo pletarstva u Njemačkoj je u Bavarskoj u mjestu Lichtenfeis, gdje se danas tom radnjom prehranjuje do 25.000 ljudi. Pletež se pravi :tuj iz vrbja, paomovog lišća, esparta, šaša, trstike, slame itd., a gotova se roba odavle izvaža rek bi Čitavim svietom. Proračun ugarskih državnih šuma za god, 1882. Redoviti prihod izkazan bje sa 5,895.609 for., redoviti razhod sa 4,055.164 for, a. yr., po čem bi preostao čisti prihod od kojih 1,840.445 .for. Prošle godine unislo je za 99.717 for. više, nu to je samo prividno zato, što su jieke šume prešle Iz resorta fiuancijalnog ministarstva n onaj ministarstva |