DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 212 — . godina utjerano: godine 1875. forinti 1030,48, godine 1876. forinti ,184:3.42, ´godine 187T. forinti 3G7T.58^/2, godiv\e l878. forinti B930.36´/2, godine 1879. forinti 2417.89, godine´1880. forinti 2177.41. 2a nabavljanje šumskoga sjemenja i bilja, za izvadjauje, omotavanje i prevažanje istih potrošeno je god. 1881. iz državnih sredstva svota od 958 for. i 96 nove., a za izvadjanje uzgoja poti^oseno je godine 1881. 3128 Lor. i 82 novč., za obce svrhe dakle ukupno 4087 for. i 78 nove. Nasuprot potrošeno je g. 1877. za sjemenje i bilje za vanjske uzgoje 1465.98 fr. . 1878. „ „ , „ . „ „ 1561.98 , . 1879. „ „ „ „ „ ´ „ „ 3411.47 „ „ 1880. „ ,, , „ „ „ _ „ 3314.51 ,, Sjemenje upotriebilo se je kao i drugih godina dielom za državne i obćinske razsadnike, zatim za primitivna sijališta lugara, a dielom razđalo se je obćinam i poljodjelskim družtvam za različite vanjske uzgoje. Svi uzgoji bez iznimke izveli su se na ob<5inskih prostorih, i uzet je obzir osobito nä one obćlne, koje iz svojih vlastitih sredstv^a razmjerno doprinose k troškom. IMože se reći, a to se imade Smatrati dobrim znakom, da već sve podupirane obćine manje ili više doprinose k uzgojem, a to ili gotovim novcem ili pribavljanjem radnika bezplatno ili uz sniženu nadnica. Obično su sudjelovali državni šumarski strukovnjaci kod uzgoja, doćim su jih obćinski poslovači neposredno izveli. Uspjeh uzgoja godine 1881. može se u obće povoljnim označiti^ a onaj od zadnje jeseni ima se još čekati. Ovdje je nadalje opaziti, da će se radnjami u području bujice Cikole-Yrle u obšegu obćine drniške već ove jeseni započeti; isto tako vode se razprave i ob uredjenju drugih bujica u obćinah mučkoj, kninskoj i sinjskoj. Time koraknulo se je u Dalmaciji na novo i toli važno polje uredjenja bujica i pošumljenja i pobusenja njihovoga područja. Za uzdržavanje državnih razsadnika u Kninu, Sinju i Kotoru potrošena je svota od 1553.75 for. g. 1881. Iz tih je razsadnika izvađjen za uzgoje i bezplatno izdavan obćinam veliki broj stabaiaca, što je takodjer sliedilo iz sijaliŠta oko Korčule^ Vrgorca, Drniša, Knina itd. Dalje bilo je naručeno iz državnih razsadnika u Istri velik broj šumskih biljka, i nabavilo se je lanjskog proljeća 2 500 komada položnjica crnog jablana za uzgoje u močvarah, oko bujica, a i za istu se svrhu ove zime iznova naručilo 75000 takovih i presadilo u razsadnike^ tako da za buduće radnje oko bujica bude već raspoloživog bilja. Osim u tih većih državnih razsadnicih gojile su se šumske biljke sa strane podupiranih obćinskih lugara u primitivnih sijalištih u branjevinah, kako n. p. kod obćina Rab, Pag, Knin, Drniš, Trogir, Yrgorac, Makarska itd. Obćina benkovačka ustrojila je pripomoćju vladinom, a obćiua lukšićka pomoćju zemaljskoga odbora prošaste godine svaka po jedan razsadnik. Nastojanje političkih oblasti i uredovanje šumarskih strukovnjaka kod istih nije bezuspješno ostalo. Osobito ae to pokazalo kod ustanovljivanja lugarskog osoblja, kod uzgoja, kod kaznenog i odštetnog postupanja, pri šumskih prokršajih, kod umanjivanja koza, kod nredjivanja šumske |