DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 169 —


cipaciji seljaka, a da uzmogne bolje pravednim razporezivanjem
izcrpiti snagu svojih podanika, odluči god. 1786., da se imadu
sve zemlje katastrom izmjeriti.


Nu u koliko i jesu bile obe ove naredbe od vanrednoga
zamašaja, to ipak ne imahu željena uspjeha. Već na 28. siecuja
god. 1790. morade car popustiti pravednim zahtjevom naroda,
ter pođpisati onaj znameniti dokumenat, kojim se i opet u svih
zemljak vraća konstitucija u ono stanje^ kakova je bila g. 1780.


Motreći sa kulturnog gledišta povjestne dogodjaje naroda
našega u XVIII. vieku, to vidimo, da jošte nosi na sebi očite
znakove nesretne minule dobe. Polahko i težko brišu se turska
obilježja sa ove zemlje; nu Hrvatska ipak se odmara od dugovječnih,
neprekidnih ratova, koji su joj potresli srce i dušu. a
sladki užitak mirnijega života odsieva se u spomenicih ovoga
vieka, dok nam ne poče i opet svesilni duh austro-njemacke
centralizacije udarati nove biljega na državnom tielu, pođajuć
zemlji svoje boje i svoju svietlost. Al ipak jasno se vidi blagodati
mira, jer plemić i seljak, svećenik i velikaš, svi sabiru
sile svoje oko kuća i kućišta, polja i druge imovine, sve se
žuri i nastojij da uredi svoje odnošaje i podigne blagostanje.


Sve to pregnuće mogaše medjutim biti tek pripremom za


dogadjaje XIX. viekaj komu povjest dosudi, da nam iz temelja
preustroji sredovječne temeljne institucije B.aroda i države
Hrvatske.
´ XV.


Već opetovano puta iztaknusmo pobune i nemire, koji su
nastali, po Hrvatskoj ponajviše zbog raspisivanja nepravednih
daća i mecovječnoga postupka vlastele napram kmetovom i seljakom.
Kazasmo i to, da je carica Marija Terezija god. 1755-.
mjeseca studena/ izdala zapovjed. usljed koje bi se bili imali
nesmiljeni postupci gospode dokinuti, ter red i mir u narod uvesti.


. Liep spomen, koga si je kraljica ova u narodu naSem nzcuvala
izdanjem ^^urbarija´^ jasno nam svjedoci smier koristonosnoga
toga nauma. Znajući, koliku važnost rečeni spis još
i dan danas i u šumarskom obziru po nas imade, dajemo eto
u-sliedećem doslovce sadržaj istoga: