DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 51 <-- 51 --> PDF |
~~ 2.15 ~ mu robu platiti k jeseni, dok pokupe žiSkn. — Čuvži to, padnem im n rieč: „A hoće li biti šigarica?" „Kako ne^´, od^ove se jedna snasa, šmijuć se na me, ,^kad sa itam šljive okilavile, biti će vjere i äiSarica". — Pa i zbilja im Kvanjae dao na vjeru robe. — Valja li gatanje to, do mala ćemo viditi i sami. Poziv. Gospodjn professor zoologije na brvatskom sveučilištu i i^avnatelj muzeja u Zagrebu, Šime Brusina, razaslao je sliedeći poziv: Poticanjem N. c. kr. Yisosti prejasnoga carevića Ktidolfa, pokrovitelja ornitoiogičkoga družtva a Beeu, sastao se je odbor :^a motrenje seobe ptica u. austro-ugarskoj monarkiji. Seoba ptica jest svakako veoma zanimiv pojav životiiijstva. Premda je to stvar, koju rek bi danomice vidimo, premda su se o tom predmetu pisale mnoge razprave, pače i čitave knjige, premda su to pitanje razpravljali znameniti strukovnjaci n. pr. Berthclot, Wallacc, Palmen, Homeyer i´ t. d., to se ipak ne može id malo reći, da je to pitanje riešeno. Zato ima u svih knitarnih naroda ljudi, koji se bave skupljanjem gradiva, ne bi li se ipak jednom točno razabrall zakoni i pravi povod selenju ptica. Nn i nakon toga biti će uvJek vriedno ^zabilježiti sve [:Kfjave i fluktuacije seobe ptica. Prije nekoliko godina ustrojene su postaje za motrenje i bilježenje seobe ptica po svoj Njemaf-koj ; osnutak sličnih postaja za Austrougarsku jest od dvostruke potrebe Već radi položaja pojedinih njezinih zemalja na jngo-Jztoku. Ne ćemo ovdje izticati, kako se u nas silno zanemai-iiju prirodne znanosti, ne ćemo ni bugariti, što hrvatski prirodopisac ne ima ni svoga družtva, niti svog glasila, ali se tvrdo nadamo, da ne ćemo biti zadnji, nego da će se naći toliko prijatelja prirode i znanosti, koji će na se preiiz; eti ovu zadaću. Trebalo bi u svakom predjelu naše domovino da ima barem jednoga motrloca; professori i učitelji, šumari, župnici i t. d. jesu prvi na to pozvani, nu izkljuÖeu nije dakako nitko. Zato tko bi bio spreman podupirati ovo poduzeće, neka se ein» prije neposredno obrati na g. Brusinu, kao povjerenika istoga odbora" za naše zemlje, koji će cielu stvar rukovoditi, te u svoje vrieme poslati potanku uputu i k tomu potrebite hrvatske tiskanice. t Miroslav Bepgvaldj umirovljeni kr. gumar, umro je "27. lipnja u Kakovcu kod Karlov.ca. Pokojnik služio je više godina kod kr. šumarskoga ui´eda u Fužini kao šumar i blagajnik. Bijaše čestit rodoljub i dobar prijatelj. Pokoj mu duši! Lužnjak od 246 godina starosti u slavonskoj nizini Od ravnatelja dobara g. baruna Prandau-a, g. A. Danhelovsky-a, primismo sUeđeću vrlo zanimivu crticu : „Usried prekrasnog uzraštaja sastojine, sastojeće se većinom iz doraslih, a ćestimice baš 1 iz prastarih lužnjaka u budimačkoj srezi (šumarije D. Miholjaeke), čijim krasnim hrastovom se je divio svaki gledaoc, osobito se izticaše gori spomenuti dub toli svojimi dimen^ijami, kao i ostalimi vidljivim! vanjskimi znaci. Griedajuć toga gorostasa, koji u svakom pogledu daleko nadkriljivaŠe sav ostali okoliš, i nehotice nam se nametnula misaOj da kušamo upoznati prošlost njegovu i uzraštaja mu, d;t mu pro |