DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 22     <-- 22 -->        PDF

^254 —
Nacrt osnove šumskoga zakona


za Hrvatsku i Slavoniju, ustanovljen na VI. glavnoj skupštini lirvatskog gumarskog
đružtva, obđržavanoj na dne 13. kolovoza 1882 i sliededih dana
u građu Zagrebu.


Za da se uzmognu i ona gospoda članovi, kojim nebje
moguće ovogodišnjoj družtvenoj skupštini prisustvovati, upoznati
sa „nacrtom osnove šumskoga zakona", koji bje na rečenoj
skupštini a načelu usvojen, ter upravljajucem odboru
družtva, na dalnju redakciju upućen, spominjemo ga eto u cielosti,
moleć podjeđno svu onu gospodu koja bi načelno kakove
prigovore protiv cieloj toj osnovi imala, da nam takove izvole
na objelodanenje odnosno, dalnju porabu cim prije dostaviti,
za da bude prema tomu i samom iipravljajućem odboru onda
moguće, temeljite takove prigovore, prigodom konačnog sastavlenja
„nove osnove šumskoga zakona" primjereno u obzir uzeti.


, IDio 1Obćenite
ustanove.


§. 1. Pod Šumom u smislu ovoga zakona valja razumjcvati sva šumska
zemljišta, zajedno sa saatojinami. Pod šumskim tlom, pako razumjevaju
se sliededa zemljišta:


1. Ona koja su prigodom ponovlenja katastra sumarni označena.
2, Bez obzii´a na oznake u katastru, takodjer i sva ona zemljišta, koja su
na temelju ustanova i provedbenih naredaba Šumskoga zakona od g. 1857,
oŠumljena, KonaČoo 3. takodjer i sva ona zemljišta, kojib se pošumlenje u
smislu ustanova ovoga zakona ođredjuje (§, 33.).,
§.2 . Ako li se koje šumsko zemljište dozvolom vrbovne oblasti, u
druge težatbene svrbe izlući, odnosno upotriebi, to se ovo bez obzira na
dojakošaju oznaku istoga u katastru, nejma više šumskim tlom smatrati.


§ 3. Sume u kraljevim Hrvatskoj i Slavoniji se diele:


a) na šume državne,


b) na šume pravnih osoba, kao sto su imovne i urbarne obcine. zatim


plemićke gradske, trgovištne i seoske obćine, biskupije, kaptoli, samostanij
crkveni redovi, prebende i zaklade.
c) na šume privatne, koje su vlastnigtvo pojedinih državljana.
§.4 . Vrhovni nadzor nad svimi u §. 3. navedenimi sumarni vrši
zemaljska vlada.
Ovaj je nadzor posredan i neposredan.


a) Neposredan nadzor vrši kr. zemaljska vlada nad sumarni, imovnih,


urbarialnih, gradskih i trgovištnih ob(iina, kao i zakladnih šnma.


b) Posredan nadzor pako vrši kr. zemalj. vlada nad svimi ostalimi u


§. 3. o, z. spomenutimi sumarni.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Poglavjo L


§, 5. Sume koje su na visokih obronci)), pedina i gor^, gdje bi se
goliet pojaviti mogla, koje služe proti urvinam, padanju stiena, odvalam
kamenja, prodorom gora, popuzinam zemlje, popiešćivanju, učvršćenju obala
itd. ili kod kojih bi kroz haranje istih dohodak od niže leže^ih zemljišta,
kao i javna ob(!ila stradala, ili kad bi se time otvarao put bori, ili uništujmćim
vjetrovom, zabranjena je 6ista sjeöa, kao i svako krčenje, uporaba
paše i stelje, te 6e se takovih okolnostih imati ote sume po zemaljskoj
vladi u zabranu staviti.


Zabrana ova sastoji se u tom, što se ima točno propisati i koliko
mogude osjegurati, potrebni osebiti način postupanja šumom.
Ako se iz takovih zabrana podignu tražbine na odštetu, imadu se
iste prosuđjivati po postojećih zakonih.


§. 6. K.oje se šume budu polag ustanova §. 5, u zabranu stavile,
odrediti 6e zemaljska vlada, na temelju preduzet se imajućih potrebnih
predradnja i predizvida, po šumskom nadzorničtvu, koje će saslušati dotićnoga
vlastnika, interesente i susjede, kao i političku oblast, najdulje u
roku od 5 godina iza proglašenja ovoga zakona, a ujedno imat će se potanko
ustanoviti i veličina, primjerena mjestnim okolnostim, kao i način
postupanja.


Od toga vremena počam neka se takove šume od poreza oproste ili
odnoŠajem primjereni popust poreza podieli.
§. 7. U zabranbenoj odluci ima se navesti i razlog s kojega je zabrana
odredjena, a eventualno naznačiti i kurator zabranjene Šume.


§, 8, Kad prestane razlog, s kojega je zabrana odredjena može vlastnik
Šume potražiti, da se zabrana digne, pri Ćemu se ima obdršavati onaj
isti postupak, koji je propisan za nametnuće zabrane. Ali se zabrana prije
dignuti nesmije, dok se na pomladjenje obraćenik zatim upravni i nadzorni
troškovi, skupa ga plaćom eventualnog kuratora ne namire,


§, 9. Političkim putem odredjena ovakova zabrana, ima u svih posljedica
istu moć kao i zabrana sudbena.


§, 10. U svih šuma navedenih u §. 3, o. z. imadu se po načelih
umnoga gospodarstva i šumarske znanosti gospodarske osnove sastaviti, te
nadležnoj oblasti na potvrdu podnieti.


§. 11. Ove gospodarske osnove imadu se u dva izvorna primjerka
sastaviti, te šumskomu nadzorničtvu predložiti, isto ih može povratiti na
nadopunenje, osvednčiv se o svemu na licu mjesta, a ako su po ovomu
zakonu, gospodarske osnove redovito sastavljene, predložit će ih zemaij.
vladi na odobrenje.


Prije ovog zakona po zemaljskoj vladi odobrene gospodai´ske osnove
imadu se u prepisu šumskom nadzorničtvu znanja radi dostaviti.


§. 12. Odobrene po zemalj. vladi osnove služe za ravnanje i strogo
obdržavanje pri upravi i uživanju šuma, te se jedan primjerak vraća dotićnome
vlastniku, a drugi ostaje kod šumskog nadzornićtva.


§. 13. Ove gospodarske osnove imadu se u roku trijuh godina, iza
proglašenja ovog zakona, sastaviti o vlastitom trošku. V osobito otežkujućih




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 2B6 okolnostili,
gde su potrebite veće predranje i izmerenja, napose i kod pri


vatnih posjednika može zemaljska vlada, na njihovu obrazloženu molbu


i dulji im rok opredieiiti, koji ipak nesmije dulji biti od 5 godina, usta


noviv podjeđno primjereno prediogu vlastnika medjutimno uživanje tih. šuma.


§. 14, U osobitih sluöajevih , kada to zahtievaju dogodivše se ele


mentarne nezgode i nepogode ili drugi možebitni važni razlozi i zahtievi,


može zemaljska vlada, na molbu dotićnog vlastnika šume dozvoliti, da se


(donjekle) ustauoviv to ipak toöno, od ustanova gospodarske osnove odstu


piti te i predhvat uöiniti može, nu ipak da se to kasnije izravna, bez


uštrba za gospodarsku osnovu i Šumarenje.


§. 15. Ako u §. 3, navedeni vlastnici šuma, gospodarske osnove>.


vlastitom krivnjom nepodnesu u opredieljenom roku, (vrhu ć-ega im se uvjek


potvrda izdati ima), kaznit 6e se novćanom globom po hektar sa najmanje


1 for. Ova kazna će se kod svakog polgodišnjeg zakašnenja opetovati, nu


ista ipak nesraije dulje od dvije godine poti-ajati, u kojem slućaju ima


gumski nadzornik shodna odrediti, da se na trošak dotičnog vlastnika go


spodarske osnove sastave.


§, 16. U šumah koje su obterećene pravom služnosti imadu se u


interesu boljeg i umnijeg šumarenje segregacije u roku od B godine, iza


proglašenja ovoga zakona svrSiti,


Nedovrši li se segregacija u tom roku, kazniti će se ona stranka,
koja je neopravdanom vlastitom krivnjom segregaciju zategnula, globom od
najmanje 2 for. po hektar, a neivede li se segregacija, ni sada u roku
od jedne godine, podvostručiti će se kazna, te šumski nadzornik pod jedno
staviti zemaljskoj vladi predlog, da se ureda radi na trošak krivca segregacija
provede.


§. 17. Bez dozvole zemaljske vlade, nije slobodno nijedno šumsko
zemljište, u di-ugu vrst gojitbe pretvoriti.
§. 18. Takove dozvole, izdaje za sve vlastnike navedene u §. 3.


0. z. zemaljska vlada, te se isti u takovom slučaju imadu svojom molbom
obratiti na šumsko nadzorničtvo, priloživ toj molbi gospodarsku osnovu,
položajni nacrt tih i susjednih šuma, kao i ostalih medju njima se nalazećlh
zemljišta, te dokazati šumsko statistićhimi podatci, potrebu ili korist
preinaćenja vrsti gojitbe.
§.19 . Pri podielivanju dozvole (promjene vrsti gojitbe) mjerodavni
su obziri javni, zdravstveni i narodno gospodarstveni, a mjerodavna je i
ona okolnost, da li je dotično zemljište, kao oranica, livada ili vinograd,
za stalno obrađjivanje prikladno ili ne.


§. 20. Kada šumski nadzornik dobije molbu za podielenje dozvole,
za krčenje koje šume, imade o tom obavjestiti sve susjede i interesente,
da mogu možebitne privatno pravne prigovore, kod dotičnog civilnog suda
staviti, te o tom i šumskog nadzornika obavjestiti, te kada se isti sudbeno
rieše, odrediti če šumski nadzornik očevid na licu mjesta, ter k toj razpravi
pozvati vlastnika, susjede kao i ostale interesente, ako nastanu i
obziri strategični ili obranbeni. i ministarstvo ratno, gde će se odlučiti, da
li se može iz javnih obzira u smislu §§. 18,´ i; 19. ta dozvola podieliti. .




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 25     <-- 25 -->        PDF

-257.,


§.21 . Kod svake.dozvole ima se ustanoviti rokj do kojega se pro


mjena vrsti gojitbe izvesti, i zemljište za imnenjemi vrst težatbe prirediti Jma.


§. 23. Promjena vrsti, gojitbe ßmatra se izvedenom, kad se x->o od


stranjenom drvu, za poniiadbu šuma nije ništa učinilo.


šuma koje su još obterečene pravom drvarenja u smislu


§. 16. imade se jedino ono uživati, gto gospodarska osnova ustanovljuje.


Ako se ovlaštenik i obtere(5enik neslažu samo glede načina, kako da
se izvršuje nepreporno inače pravo drvarenja, pripada riešitba političkoj
oblasti.


§. 24. Šumski nuzužitci dopušteni su samo u toliko, u koliko neprieče
valjano plodjenje i gojenje šuma.


§. 25. Stelja, u koliko se sastoji iz opaloga lišća i mahovine slo


bodno je viastniku šume kupiti samo drvenimi grabljami, ali nedopnšča se


podnipoŠto, da se njimi i zemlja izruje, sgree.


Berek, žukovinu i ostalo bilje koje se kao stelja iiporabljvye, slobodno
je skupljati samo Štednjom mladoga drvlja, koje se možebitno medju
istim nalazi.


Po mjestih istom proredjenih posve je zabranjeno steljarenje. A isto
tako i po mjestih odredjenih za pomladak, ako bi se time škodilo dojdućem
naraštaju.


§. 26. Stelja od gi-anja, gde je u običaju, ima se ponajprije u sjeČina,
ili gde se pojedina stabla vade od istih upotriebiti. Od stabala oborenih
može se uzeti za stelju svekoliko granje, al od stabalja koje če se
istom sječi slobodno je (uzimati) klašfcriti samo dolnje dvie trećine granja.


Od stabalja, izvan sječina stojećeg, neka se uzima samo trećina jačeg
granja, na ime stelje. Slabije grančice, nalaaeće se medju jaČimi, neka
se nediraju. Ovo klaštrenje izvan sječina slobodno je samo, od mjeseca
rujna do konca ožujka, nu neka se to neČini po najljućoj zimi, i neka
onaj koj. se na drva penje poradi klaštrenja, neima na obuci željeza.


§. 27. Stelju slobodno je opet kupiti na istom mjestu, najviše svakih
deset godina, a nije slobodno kupiti istodobno stelju od h´gća i gnmja.


§. 28. Paša u otvorenih suma, slobodna je samo uz nadzor pastira.


U sječine, kulture i u obće u branjevine koje se kao takove pučanstvu
proglase, nesmije se blago, tako dugo na pašu tierati, dok se tomu dozvola
neproglasi, odnosno, dokle se paša neraože bez svake štete pomladka upotrebljivati.


Kod šuma prebornih može šumarsko nadzorničtvo u interesu uzdržanja
šuma, opredieliti najveći broj blaga, koje se u dotičnu šumu na pašu
tierati smije.


Ovakove branjevine, u koliko nisu ograbane ili ogradjene, imadu se
vidljivimi znaci od slame označiti. Zagajana ili zabranjena mjesta valja
putem občinskih ureda mjestnom pučanstvu proglasiti.


§, 29. Gdje bi poradi štednje pomladka potrebno bilo, ili gdje je
navikom pučanstva jur u običajno, smiju se drva sjeći samo jeseni ih zvmi,
a tako isto čim budu posječena imadu se odmah izraditi, ter najdulje do
konca mjeseca ožujka izvesti. ´ >




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 2BS, —
U osobitili nepredvidljivih sluöajevih može vlastnik Sume vrieme izvoza
medjutim i produljiti. U ostalom slobodno je sječi drva i u proljeće
i ljeti, tamo gdje drugöije biti nemože, nu svakako se drva takova imadu
do sljedećeg proljeća izvesti.


Kod podsjeka stabalja, zabranjeno je ostavljati previsoke panjeve.
Pri obaranju, okresivanju i izvažanju drva, treba se Čuvati svake oštete
obližnjih stabala i pođmladka. To isto valja i onda, kad se kupi i sgrće
stelja, koja se iz Šume imade odpremiti najdulje 3 mjeseca iza kako bje
skupljena.


Drvo doznačeno ili porađjeno, ako se do ustanovljenog ili produljenog
roka neizveze, pripadne na korist vlastnika šume.


§. 30. Doznaka stojeöih jaćih stabala obavlja se doznaćnlm čekićem,
kod slabih stabala i pruća treba da se točno raztumaći i primjera radi
oznaci ono sto se ima sjeći.


Kod drva ležećeg ima se isto pokazati na samom mjestu.
Kod panjeva, granja i ležećeg sitnog drvlja valja označiti mjesto 1
vrieme kada se smije isto skupljati.


§. 31. Ako bi se glede potrebe nesporazumljenje dogodilo medju
ovlaštenikom i obterećenim, to imade o tome politićka oblast suditi, a prosto
im stoji i redoviti put pravde popi-imiti.


Tko pravo drvarenja uživa, dužan je za dvije godine iza kako mu
dzvo doznačeno, isto u tu svrhu i uporabiti, inaće pripadne obtereČeniku
ili se proda u korist istoga. Ako ovlaštenik doznaćeno mu gradjevno drvo
ili gorivo prodade ili u druge svrhe nego li mu po pravu pripada upotriebi
kazniti će se u smislu §. 124. o. z.


§. 32. Občinske šume nije slobodno medju obćinare porazdieliti. Jedino
u slučaju, ako se u smislu §§. 18. i 19. promjena vrsti gojitbe dozvoli,
koja se izvesti imade, ter ako je u kojoj obćini oskudica na oranica
ili livada, ter dielitba suma iz gospodarskih obzira potrebna, može u takovih
slučajevih zemalj. vlada na temelju obrazloženja šumarskog nadzorničtva,
dozvolu za takovu dielitbu dati, nu to samo za njeki dio šumskog
zemljišta, doćim se i nadalje potrajno gumarenje pridržati imade.


§, 33. Obćinski pašnjaci, koje zatekne ovaj zakon da su takovim
drvom obrašteni, da se mogu u uzgoj Šume staviti imadu se po ovom zakonu,
kao Šume smatrati.


Poglavje II.


Šumsko - redarstvene ustanove.


O prestupcih koje Čine sami vlastnici šuma.


§. 34. Tko navlastito Šumsko zemljište navedeno u §. 5. o. z. nepovlaetno
u drugu vrst gojitbe pretvori, kazniti će se za svaki hektar
šume sa 1 for. kao minimum, a za o&t^lo na koje se neproteže ustanova
§. 5. za svaki hektar globom od 50 novč. kao minimum. Osim toga, imat
će po nalogu nadzorničtva, izkrčeni dio, u stanovitom roku, koji ipak nesmije
biti dulji od 5 godina, pomladiti.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 259 —


Ako se to neiičini, do nstanovljenog roka, ima ae krivac kazniti po
drugi puta, a naplodba po šumskom nadzorničtvu, na trošak krivca izvesti.


§. 35. Novo izsjedeni dielovi šuma imadu se u roku od I —5 godina
pomladiti, ako li se je bojati, da bi tlo duljim zatezanjem pomladbe,
za obradjivanje i nasad nesposobnim postalo^ imade se što kraći rok opredieliti,
ter to u pomladnoj osnovi navesti.


Od starijih čistina, ima se svake godine barem toliki dio pomladiti,
koliko imade obboduja gedina. Propusti li se to^ ima se kazniti krivac, na
isti način, kao što onda, kada se bez dozvole šumsko zemljište u drugu
vrst gojitbe promjeni. (§. 34).


§. 36. Nije slobodno šume opustošiti t. j . nije slobodno šnjom tako
postupati, da time daljne pomladjenje drva bude ili pogibelji izvrženo ili
posve „onemogućeno. Ako je daljne plodjenje drva samo pogibelji izvrženo,
ima se opustoŠeuje kazniti, jednostavnim iznosom, ako ii je pako daljne
plodjenje drva, uz normalne obstojnosti, u obee onemogućeno, imat 6e se
krivac kazniti dvostrukim iznosom globe, koja je za onaj slučaj propisana,
kada vlastnik šumsko zemljište^ bez dozvole u drugu vrst gojitbe promienij
(§. 34.) i staviti pod zabranu.


§.37 . Zabi´anjeno je Šumom postupati tako, da time susjedna Šuma
očito bude izvržena pogibelji oštećenja od vjetra.


Navlastito onde, gde bi takova pogibelj nastala, kad bi se koji dio
šume sasvim izsjekao, ima se od postojeće Šume ostaviti rub, barem 50
metara širok, t. j . t. z. Šumski plašt, dotle dok susjedna šuma nedoraste
bar na toliko^ da po načelib znanosti Šumarske prikladna bude za sjeČenje.


Plašt Šumski slobodno je za to vrieme, samo rediti biranjem i obaranjem
pojedinih stabala. Svaki prestupak te vrsti, kaznit će se po šumskom
nadzorniku globom od 50 do 200 for., a osim toga ima krivac svaku
Štetu nadoknaditi.


§. 38. U šumah koje nisu po §. 5. u zabranu stavljene, ali gdje
bi ipak tlo razrahlit moglo, kada bi se na velikom plošju drvlja lišilo,
zatim na strmih visina, na obala povećih riekaj na obroncib gora, .gdje se
popuzina zemlje bojati, imade se samo na takav nanamah pomladiti, kako to i odnosna gospodarska osnova propisuje, da se
predusretne tim oštetam.


Svaki prestupak kazniti će se globom od najmanje 50 novč. po
hektar, a ujedao će Imat nadzorniČtvo shodna odrediti, glede dalnjeg postupanja
i uživanja s takovom šumom.


§. 39. U šumsko redarstvenih prekrsajih, koje sam vlastnik šume,
u smislu ovoga zakona počini, jedino je on, u pogledu kazne i tronova
odgovoran, a isto tako i za one koje drugi počine, ako nije zakonite korake
već prije proti njima poduzeo.


§. 40. Svaki postupak protiveĆi se odreibam Ustanovljene gospodarske
osnove, u koliko to ustanove ovog zakona drugće neodredjuju , kazniti
-de se novčanom globom od najmanje 25 for. po hektar.


§. 41 . Opazenu protuzakonitu samovolju u upotriebljivanju šuma M
druge svrhe, zanemareno naplođjivanje, pustošenje i neshođno postupanje




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 260: —


sa sumarni vlastan je svatko prijaviti šumarskom nađzordniotvu rili politićkoj
oblasti, koja će imati daljna shodna odrediti.


Poglavje III.


Obćenite ustanove o upravi šuma.


§. 42. Da se zakonite ustanove propisane glede uprave i uzdržavanja
šuma, kao i sastavlanje, te toćno obdržavanje gospodarskih osnova
izvadjati umje, dužni su posjednici suma, postaviti strukovno naobražcne
šuinarske Činovnike, koji su kao strukovnjaci priznati za samostalno vodjenje
šumskog gospodarstva.


Doćim kod posjednikah u §. 4. točka a, i §. 3. točka a, vlasti državne
ili zemaljske, Šumarske Činovnike imenuju, odnosno potvrdjuju,´ i o
čemu se šumsko nadzorničtvo obavjestiti imade, dužni su posjednici navedeni
u §- 4, točka h postavljene Činovnike Šumskom nadzorniČtvu prijaviti,
te ako ti šumski Činovnici imadu potrebite znanosti, imade se imenovanje
njihovo odobriteljno na znanje uzeti. Dozvolom šumskog nadzor-.
niČtva, može i više posjednika zajedno jednog šumskog Činovnika držati.


Naredbeuim putem izdati če se potanje ustanove, o polaganju državnog
izpita iz šumarstva, valjan za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.
§, 43. Posjednici dužni su za Čuvanje Šuma postaviti dovoljan broj lugara,
te iste Šumskom nadzorničtvu prijaviti, da to odobriteljno do znanja uzme.


§. 44. Kod šumah malih površina ili manje vriednosti može šumski
nadzornik na molbu posjednika dozvoliti, da se rukovodjenje gospodarstva
i Čuvanja jednoj te istoj osobi povjeri, nu svakako uz nadzor, kojeg susjednog
po vladi priznatog strukovno naobraženog šumarskog činovnika.


§. 45. Osvjedočili li se šumski nadzoi-nik, da kod šumah koje državi
pripadaju ili ih država neposredno u vlastitoj upravi drži, neima dovoljno
postavljenog osoblja ni za rukovodjenje gospodarstva ni za čuvanje
šuma, prijavit će to zemaljskoj vladi, koja će onda shodna, odrediti, daše
toj manjkavosti predusretne, ako li taj slučaj kod drugih posjednikah navedenih
u §. 3. pozvati će dotićnika šumarsko nadzorničtvo, ustanoviv podjedno
i rok od 6 mjesecih, do kojega se ima potrebito osoblje postaviti, a
neučini li se to ni onda, kazniti će se krivac, kod šuma izpod 500 ralih
novčanom globom od 50 do 300 for. a kod večih šumskih posjeda sa 300
i više forintih, te će u novom roku od pol godine, ako to osoblje posjednik
gume nepostavi, putem natječaja, uz potvrdu zemaljske vlade i na trošak
vlastnika postaviti.


Kod privatnih,posjednikah navedenih u §. 3. u točki c, upozoriti
će nadzorničtvo, dotičnika na manjkavost osoblja, te nakon gori ustanovljenog
roka ,, ako li potrebito osobijö posjednik nepostavi, imati će šumsko
nadzorničtvo, budnim okom nad tim bditi dali može to nalazeće osoblje
upravu i nadzor šuma u smislu ovoga zakona vršiti, te samo u onom slučaju
ako li lugarako osoblje poradi malog broj i nemože štetam na put
stati, ili postavljeni za upravu šumarski činovnici nemogu ustanove gospodarske
osnove izvadjati, staviti će nadzorničtvo obrazloženi predlog zemalj.
vladi, da se u smislu ovoga paragrafa i proti privatnim posjednikom postupa.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 29     <-- 29 -->        PDF

™- 261 ^


§. 46. Lugarom, koji može biti podjcdno nadzornikom lova, može
biti samo onaj :


a) kojemu je prijašnji život neporof-an,


h) koji je 21. godinu dobe navršio, ter lugarski izpit položio.


Propisi glede tog lugarskog izpita slicditi ee naredbenim putem.


§, 47. Šumarsko upravnim činovnikom može onaj biti koji je svrgio
Višji šumarski zavod, ter državni izpit za samostalno vodjenjc šumskog gospodarstva
položio.


§. 48. Šumarski činovnici, kao i lugarsko osoblje, izuzam onoga, koji
kod privatnib šumovlastnika služi ^ moraju u prilogu navedenu zakletvu
pred nadležnom oblašču položiti.


Privatni posjednici mogu takodjer, dati svoje osoblje kod političke
oblasti zaprisetii, ako žele, da im budo dionikom prava javne straže.


Pred politi(^kom oblaseu imadu se izkazati dekretom ili odobrenjem
po državi, imenovani po državi, ili po .^emalj. vladi potvrdjeni, ä osoblje
posjednika navedenih pod točkom b §. 5. odobrenjem po. šumarskom nadzorniČtvu.


§.49 . Na vlastoručnoj pisanoj zakletvi^ koja se u. 2 primjerka predlaže
onoj oblasti (političkoj), kođ koje če se prisega položiti, potvrditi če
ista, da je pi´isega položena, naznaÖiv točno, ime, stališ, ter mjesto službujučeg,
te 6e jedan navedenih primjeraka kod iste ostati^ 2a radi ubavješćenja
šumskog nadzorniČfcva, a drugi ce dobiti posjednik šume, dočim ..se
kao izkazniea dotlčniku koji je prisegu položio, imade o tom n dekretu
potvrda izdati. ;.;v


§.50 . Što zaj^riseženi činovnik šumarski ili lugar, pozivajud- se-na
službenu svoju prisegu izkaže, glede vičina i okolnostih, koje se odnose ^la
izvršivanje službe njegove, imati će silu pravnoga dokaza, ako bud kojom
okolnošću nenastane pravedna sumnja glede njegova izkaza. r


§. 51 , Osoblje na šumarsku ili iugarsku službu zapriseženo, smatra
se u izvršivanju lugarske službe kao javna straža, a uživa u ovom obziru,
takodjer i sva u zakonib utemeljena prava ´ koja idu poglavarstvene osobe
i straže gradjanske, i vlastno je u službi nositi navadno oružje, a svakako
bodež i pušku. ´ ´ r


Svatko je dužan pokoravati se službenim njegovim opomenam.


§. 52. Oružjem smije se šumarsko i lugarsko osoblje poslužiti samo
u slučaju pravedne obrane. Da se lugarsko osoblje razpoznaje, i da bude
štovano^ kao javna straža, primorano je isto u službi nositi sbodno. odjelo,
kojega Če se propis naredbenim putem izdati.
,§. 53. Ovi zaprisegnuti lugari imadu posebne službene dnevnike voditi.
Sadržaj, obseg i oblik istih dnevnika, kao i način vodjenja, propisati
če se naredbenim putem.


§, 54. Ako, li koji šumarski činovnik ili lugar umre,, ili ako iztupi
iz službe, to je dužan vlastnik šume, u kojoj je dotičnik služio, šumskom
nadzorničtvu takove slučajeve, u roku od. 14 dana, pod prietnjom globe
od 5 do 25 for. prijaviti.


§, 55. Šumarski činovnici iiemogu se upotriebiti od oblastib, kao
vještaei, u području onih šuma koje spadaju vlastniku, kod kojega službuju.


ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 30     <-- 30 -->        PDF

^ 262 ™


Poglavje IV.


O šumskih požarlh i šteta od kukaca.


§- 56. U Šumah kao i n blizini istib na 100 metara smije vlastnik
i njegovo osoblje otvorenu vatru ložiti jedino u slučaju nužde, nu onda se
Ima. stelja prije od garišta odgrnuti, ter vatra uz što veću opreznost ložiti.


Pastirij radnici i ostali stranci nalazeći se pravom po gumama, smiju
jedino uz dozvolu šumskoga osoblja, na ustanovit se imajućih mjestib i uz
primjereni oprez, vatru ložiti.


Svaki prestupak proti ovoj ustanovi, kazniti ce se zatvorom od 1 do
14 danah ili novčanom globom od 5 do 70 for.


S. 57. Tko vatru naloži, dužan je istu, kada ju zapusti podpuno
utrnuti^
Kazan kao u §. 56. Dogodi li se Šteta nastavšim požarom, imat <5e
krivac istu nadoknaditi.
§. 58, Samovoljno palenje vatre po Šumama, od koga se porodio
gumski poxar pako , imati će se kazniti po najstrožijih ustanova kaznenog
zakona, za zločine paleža u obće.


§. 59. Kada je osobita suša te pogibelj od šumskih požara velika^
može šumsko osoblje svako loženje vatre u šumama zabraniti, proglasiv to
kroz obćiuski´ ured, žiteljstvu.


Tko se ipak krom toga usudi samovoljno vatru naložiti, kazniti će se,
ako nepodpada ustanovam §. 58. o. z. zatvorom od 8 do 20 dana ili
novčanom globom od 40 do 100 for., isto tako imati će i sve možebitne
gtete nadoknaditi.


§. 60, Svaki koji u Šumi ili na kraju iste nadje vatru zapuštenu nu
neugaienu, dužan je po mogućnosti ugasiti ju.


Ako li koji putnik opazi da Šuma gori, dužan je to onom putem
kojim ide obznaniti starešini ili stanovnikom obližnjih kuća, a pastiri i
obće osobe koje su se u istoj Šumi zadržavale, kao i suposjednici ili ovlaštenici,
dužni su u svakom slučaju, namah otići u bližnje selo, te prijaviti
to starješini, ili u njegovoj odsutnosti il odaljenosti žiteljstvu, koje je dužno
bezodvlaĆno to prijaviti vlastniku šume ili njegovom osoblju, ter po mogučnosti
i bližnjoj politićkoj oblasti ili javnoj straži, a podjedno pohititi na
mjesto, kamo se može u eventualnom sluĆaju i prisilno privesti, gdje gori,
8 potrebitimi spravami kao; motikami, lopatamij sjekirami, kukama^ kablovi,
itd. i ondje pružati svu moguću pomoć.


Zanemarena prijava požara, kazniti će se u prvom slučaju, sa zatvorom
od 1 do 14 danah, ili globom od 5 do 70 for. a u opetovanom
slučaju od 8 do 30 danah ili globom, od 40 do 150, for.


§. 61 . Ako li polag okolnostih takov prestupak pred redoviti kazneni
sud spada, to će se po kaznenom zakonu suditi.
§. 62. Posjednik suma, odnosno Šumarsko osoblje ili mjestni poglavari
mogu krenuti sva obližnja miesta, da idu požar gasiti u smislu §. 60. o. z.
Mjestni poglavari i službenici od šumarstva neka Ijugstvo prate, koje
pođje požar gasiti. Dužnost upravlanja posla gašenja, pripada najvišjem




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 263 elužhoniku
od gumarstva, koji se ondje nalazi. inade mjestnom gjavaru ili
njegovom zamjeniku.


§. 03. Onoga koji je duxan gašenje rukovoditi, treba bez usžovno u
svemu slušati, što naredi za gašenje šumskog požara.


Ostali mjestni poglavari i službenici od šumarstva treba da uzdržaju
red , medju gasećimi i da nastoje, da se izvršuje sve što se za gašenje
određjuje.


Po ugašenom požaru imade se oko garišta straža ostaviti, jedan do
dva dana, ili ako je potrebno i dulje, radi 5esa se imade potrebno ljudstvo
narediti.


§. 64. Mjestni poglavari koji propuste krenuti ljudstvo za gašenje
šumskog požara, kao i oni neimajuć dovoljna razloga, ili koji se upravo
nebtedoše odazvati pozivu mjestnih poglavara ili Šumskog osoblja, imadu
se kazniti zatvorom od 14 do 30 danah ili novćanom globom od 70 do
150 for.


§. 65. Odštete koje se gašenjem nanesu tudjemu zemljištu, imadu
naknaditi oni, kojim se je na korist gašenje pređuzelo, osim ako se je i
sam koji oštećenik izbavio gašenjem od većih šteta. Ako oblast iztražujuća
nije kadra ustanoviti oštetu i naknadu, imadu se oŠtećenici odpraviti na
put pravde.


§. QQ. Za oštećivanju Šuma paležom, na put stati može zemaljska
vlada, u vanrednih slućajevih za takove predjele, za zločin paleža šumskog
takodjer i prieki sud proglasiti dati.


§. 67. Na oštećivanje Suma po kukeib ili zareznicih ima se svagda
pozorno paziti.


Vlastnici Šuma ili osoblje njihovo, koji oštećivanje takovo opaze,
dužni su ako upotriebljena proti tomu sredstva nisu dovoljna, i ako se je
bojati, da će ovo zlo popast i susjedne sume, odmah prijaviti to šumskom
nadzorniĆtvUj pod globom od 100 do 500 for.


U ostalom vlastan je svatko učiniti takovu prijavu.


§, 68. Šumsko nadzorničtvo imat će u takovom slućaju namah odrediti
očevid na licu mjesta, saslušav dotične vlastnike šuma, kao i njihovo
šumarsko osoblje^ ter odrediti shodna da se tomu pustošenju na put stane.


Vlastnici šuma dužni su za preprečenje haranja šuma kroz kukce i


zai*eznike ili razširenje njihovo, dotične odredbe šumarskog nadzornika izvršiti.


§. 69. Proti odredbam Šumskog nadzorničtva, za preprečenje oštetah


po zareznicih, neprouzroći ni priziv odgodu, već se iste imadu, toli nepo


sredno interesirajućem se, kao i po susjednih vlastnicih šuma zajednički


obaviti. Samo u slučaju ako bude odredjeno po šumskom nadzorničtvu, da


se koja šuma ili dio iste posjeći imade, te se proti toj odredbi priziv na


zemaljsku vladu podnese, imade se do konačne odluke ove, pričekati s iz


vršenjem te odredbe.


Ako li vlastnici šuma, odredbe nadzorničtva u stanovitom roku ne


izvtše, to će šumsko nadzorničtvo samo, na trošak dotičnika potrebita iz


vesti dati.


Troškove imadu plaćati, dotićni vlastnici po mjeri njihovih šumskih


posjeda, koji se obranjuju.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 264: —


§: 70, u slučajevih kada je veća pogibelj, može se i žiteljstvo dotičnih
obcina ureda radi odrediti na zahtiev šumskog nadzornietva, po političkoj
oblasti u pripomoć za prepriečenje takovog piistošenja uz svojedobnu
naknadu mjestne nadnice.
Poglavje V.


0 oblastih, nadležnosti i postupku u pogledu šumsko-redarstvenih
prekršaja, koje sami vlastnsci šuma počine.


§. 71. Za da uzmogne zemalj. vlada vršiti nadzor nad svimišumamij
porazđieliti će se ciela zemlja, polag razmerja površine šume i vlastnika u
šumsko redarstvena okružja, a za svako takovo okružje (nadzorničtvo), imenovati
"će ban kr. šumskog nadzornika, kojemu će se potrebito osoblje
dođi eliti.


§.72 . šumski nadzornik bdije nad tim^ da se u njegovom okružju,
uštano´s:´e ovoga zakona, kao i naredbe zemaljske vlade vrše, a zatim imade
i na to gledati, da se ustanove gospodarske osnove, boje" se s toga i kod
njega nalaze u svemu obdržavaju.


S toga imade svake godine jedan put ćielo svoje okružje proi^utovati,
te se o stanju šuma osvjedočiti, a o tom zemaljskoj obširno izvješće
podhieti, te naidje li na šumsko redarstvene prestupke imat će u smislu
ustanova ovoga zakona postupati.


§. 73. Za šumsko redarstvene prestupke navedene u ovom zakonu,
koje počine sami vlastnici u svojih šumah, jest prva oblast šumsko nadzor-
ničtvOj a druga zemaljska vlada. Djelokrug šumskog nadzorničtva ustanovit
će se još i posebnom naredbom.


§. 74. Za utjerivanje globa, te u drugih slučajevih potrebe, imade
se šumsko nadzorničtvo na dotičnu političku oblast obratiti, koja je dužna
šumsko nadzorničtvo u svem podupirati.


§. 75. Proti svim odlukam i odredbam šumskog nadzorničtva, kano
ti šumsko redarstvene oblasti, može nezadovoljna stranka putem iste, uložiti
priziv na zetnaljsku vladUj n obićnom roku od 14 dana.


0 šumskih prekršajih 1 zlocinih.


Poglavje I.


Obćenlte ustanove»


§, 76. Šumske prekršaje navedene u II, i III. poglavjn o. z, sačinjavaju
u smislu o. z. učini počinjeni proti sigurnosti šumskog ylastnictva
izuzam, onih ako;
. a) efiktivna vriednost t. j . zbiljna vriednost u času učina ukradjenog


stojećeg stabla, bez priračunanja posredne štete,


I)) u slučaju zlobnog oštećivanja branjevina i kultura, prouzročena šteta.


25 for, nadmašuje.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 265 ~


§. 77. Isto tako u sndslu §. 76. počine šumski prekršaj i oni, koji
imadu kakovo pravo na uživanje žurna (ovlaštenici, pravoužitniei), ako usljed
toga prava dobljene «umske proizvode prodadu, ili u drugu nego li mu po
pravu pripada svrhu, upotriebe.


§. 78. Ako li efektivna vrieđnost ukradjenog stojećeg stabla, kao i
prou^iročeno zlobno oštec´ivanje u branjevinab i kulturab 25 fr. nadmašuje,
sačinjava u smislu kaznenog zakona zločin kradje.


§. 79. Tko ukrade več izradjeno drvo za uporabu ili prodaju, ili
u tu svrhu pripremljeno, ako li se i u šumi nalazi, kao i drvo koje se
na, stovarišta dopremi ili spravlja, imade se kao za obićnu kradju kaznenim
sudovom 2:>rijaviti.


§. 80. Zloćin sačinjava Šumska kradja ili zlobno ostecilvanje u kulturab
i branjevinab, ako U je vrieđnost ili šteta i izpod 25 for. , ako u
tom pogledu koja od onih okolnostib predleži, usljed kojih kradja ili zlobno
ošteeivanje u smislu kaznenog zakona (§. 174., 175. i 176,), zloćinom se
smatra. Ustanove kaznenog zakona u pogledu nošenja onižja, ima se samo
na ono za pucanje odnašati.


§. 81, Ako je za šumski prekršaj počinjen samo kradjom stojećeg
stabla ili zlobnim oštećivanjem u branjevina i ktiltura, krivac u roku od
3 godine 3 puta kažnjen bio, postaje navadnim Šumskim kradljivcem, to
bez obzira na iznos vriednosti, sačinjava svakim svojina, od gore pomenutih
čina zločin kradje. (§. 175. k. z,).


§. 82. Ako iza odsudjenog zločina krivac nakon 3 godine opet šumski
prekršaj počini kradjom stojećeg stabla ili zlobnim oštećivaujem branjevina
i kultura, neima se to kao zločin smatrati, već samo kao opetovani
prekršaj (priupadnik), te u smislu ovoga zakona strožije kazniti.


§. 83. Tko počini šumski prekršaj imade osim prave vriednosti i
posrednu štetu nadoknaditi, a osim toga odsuditi će se, za svaki slučaj
napose i na novčanu globu u smislu ovog zakona ^ te podjedno naznačiti
vrieme zatvoi-a, za taj slučaj da je globa neutjeriva.


Nu na zatvor se samo onda može krivac odsuditi, ako se unapred
znade, da je globa neutjeriva, ter u opetovanom slučaju ako će to biti
osjetlivija kazan.


§. 84. Kod zloćinah imade se kod procienjivanja šteta ne samo efektivna
vrieđnost dobra uračunati. već i posredna šteta u smislu ustanova
ovog zakona kao izmakla dobit.


§. 85. Kod promjene novčane globe u zatvor računa se ako li je ista
izpod 2 fr. jedan dan zatvora a za svaka dalnja 2 fr. jedan dan zatvora više.
§. 86. Za šumske prekršaje je običan zatvor od 1 do 14 dana, a
polag otežkujućib okolnostib najviše 30 dana.


§. 87. Kada šumske prekršaje i zločine počine članovi obitelji, osobe
koje stoje pod skrbničtvom i kuratelom, slnžinčad, šegrti, djetići ili radnici,
imade se glava obitelji, skrbnici i kuratori, gospodari, obrtnici i tvorničari
k razpravi pozvati, nu ako i nedodju svakako su dužni za naknadu.


U takovu slučaju odsuditi će se isti u družtvn sa krivcem na naknadu
vriednosti štete i troškova, nu ovrha se može samo u tom slučaju
20




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 266 —


proti njima voditi, ako li je ostala proti krivcu dielomice ili sasvim bezuspješna.


Isto tako oni koji imadu pravo u sumi šumske proizvode izradjivati,
ili iste izvažati odgovorni su za svoje punomoćnike i radnike, i to u svakom
slučaju s pravom regresa.


§. 88. Ako li šumski pi´ekrŠaj počini vise osoba, koji su budi kao
punomoćnici ili začetnici kod tog ćina sudjelovale, to se ima svaki kazniti
novčanom globom ili zatvorom u smislu §. 84.


Za naknadu vriednosti i štete kao i za troškove jamce zajednićki.
Kod zloćinah polag ustanova kaznenog zakona.


§. 89. Pokušaj šamskog prekršaja jest kažnjiv, te se imade kazniti
ustanovlienom globom za takav čin, koja se može u osobito olahkujućih
okolnostih snimiti na polovicu. Kod zločina, u smislu ustanova kazmenog zakona.


§. 90. Ako li tko kod šumskih prekršaja sudjeluje zatajenjem ili kao
sudionik, imade se kazniti globom od 5 do 25 for, ili polag §. 84. o. z.
na zatvor.


Zatajući sudionik, imade se s krivcem solidarno odsuditi, na naknadu
vriednosti štete i troškova. Kod zločina u smislu ustanovo kaznenog zakona.
§. 91. Kod šumskih prekršajah imade se kao otežkujuća okolnost
uzeti, ako se isti pećine :


1. prije izhoda a posije zapada sunea,
2. na svetce i svečane dane,
3. ako li se nastoji svaki trag zamesti,
4. ako li se pilom umjesto sjekire služi, ili stabla izkopa,
5. ako krivac neće da svoje ime i mjesto uaxnaci, ili ga krivo naznaci.
6. ako li se odalji na poziv lugarskog osoblja,
7. ako li je imao kakovo oružje za pucanje kod sebe,
8. ako li krivac uzprkos opomene štetu ili kradju dalje nastavlja,
9. ako li je krivac za vrieme, kada je taj čin počinio, kao radnik
ili nadzornik u Šumi,
10. ako li krivac zaustavljene mu predmete oduzme,
11. ako li se u roku od 2 godine iza izrečene kazne opetovano prekršaj
počini (priupadnik) kao i u slučaju navedenom u §. 82.
12. ako je šteta počinjena u ogradjenih sumah nasilnim razgradjiva/
njem ograde,
12. ako je šumska kradja počinjena u družtvu od tri ili vise osobaj
14. ako je ista na bud umjetnih, bud naravnih gojitbenih i pomladnih
plostinah počinjena,
15. ako li koji od ovlaštenika ili pravoužitnika štetu ili kradju u toj
nakani počini, da se šumski proizvodi ili u naravi kao ogrievno ili gradjevno
drvo, ili izradjeni djelomice ili sasvim prodadu; ta nakana će se
zakonito naslućivati, ako li polag svojstvah prisvojenih si šumskih proizvodah
kao i osobnih i kućnih odnošajah krivca — isti predmeti nisu bili
odredjeni za vlastito upotrebljenje.
§, 92. (Idje je kod jednog šumskog prekršaja jedna ili više otežkujućih
okolnostih, imade se jednostavna globa od jedan i pol stavnog do




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 267 trostrukog
iznosa iste povisiti, uz ograničenje ipak^ da se u §. 86, navedena
najveća kazan zatvora nesmije prekoračiti.


§, 93. Kao šumski prekršaj neće se Sin kazniti, ako bi se komu
uz put budi u gumi ili u blizini iste takova nesreća dogodila, da je morao
šumski prekršaj poćiniti, ako li taj ćin šumskom osoblju, kojemu je nadzor
iste sume povjeren, ili bližnjem obć. uredu ili poglavaru za 24 sata
prijavi.


Prouzročena šteta ili vriednost prisvojenog si predmeta mora se i u
tom slučaju nadoknaditi.
§. 94. Po marbi i živini počinjeni kvar, ako li nemože krivac isti
naknaditi, dužan je vlastnik iste naknaditi.


§. 95. Kod Šumskih prekršajah, ako li se ogtećeniku Šumskom kradjom
prisvojeni predmeti povrate, ma i dielomice ili koji dio od istih u
Šumi ležati ostavi, imade se to primjereno polag mjestne ciene u račun
uzeti te od zahtjeva odštete odbiti.


§. 96. Oštećeniku, koj se nebi zadovoljio sa odštetom u smislu ovoga
zakona, već scieni, da može zahtjevati i dokazati veću naknadUj jest slobodno
istu tražiti redovitim putem pravde.


§. 97. Okrivljenici imadu sve troškove razprave i utjerivanja razmjerno
nadoknaditi; jer se obično proti viac njih takove povesti imadu.
§. 98. Smrću krivca prelazi obveza naplate vriednosti štete i troškovah
na nasljednike za dosuđjene jur odgtete, a nedosudjene se brišu. ,


§. 99. Postupak proti šumskim prekršajem neima se povesti i ovršiti
samo na Kahtjevanje oštećenika ili na prijavu šumarskog osoblja ili službenika,
koj je sa nadziranje šumah, poljah, vinogradah itd., javno po kojoj
obćini ili po privatnih Ijudih postavljen i uredovno zaprisežen, zatim na
prijavu kojeg urednika ili službenika od obćih vlastih sigurnosti, imenito
oružuikah i stražah financijalnih, nego i onda, kada oblast kojim mu drago
dL´uglm načinom za iste sazna.


§. 100. Cienik za proračunavanje vriednosti otudjenog predmeta,
posredne štete, ili samu štetu, kao i izgona, imade sastaviti za svaku županiju
sum. nadzornićtvo, saslušav o tom vlastnike šumah odnosno dotične
urede, te taj cienik predlaže aem. vladi na odobrenje.


Ovaj cienik imade se od tri do tri godine sastavljati, nu ako medjutim
veće promjene cienah nastanu, može se i prije promjeniti.


Kako će se postupati kod sastavljanja cienika za šumske odštete, to
će na temelju ustanovah ovog zakona zem. vlada naredbenim putem naputak
ijzdati.


§. 101. Nakon ovrhe kazne kod zločinah imale bi svekolike posljedice
kazne, normirane koli kaznenim zakonom, toli gradjausko-političkimi
zakoni, prestati pod sljedećimi uvjeti:


a) ako li je krivac odštetu namirio;


b) ako u roku od 3 godine nepočini kažnjivog čina na štetu šumskog


vlastniČtva,




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 36     <-- 36 -->        PDF

, — 268 —


Poglavje II.


0 naknadi vrlednostij štete I o globi.


§. IO2. Tko u šumi nala^eća se .stojeća stabla ili posjećena, ali za
uporabu ili prodaju joste nei^radjena ukrade (§. 7-6.), imade vlastniku
vriedaost ukradjenoga drveta, a za počinjenu štetu ^3 od te vriednosti nadoknaditij
a osim toga imade se kazniti globom u visini obih svotah.


§. 103. Vriednost u.kradjenog drveta i za poÖinjenu štetu cielu svotu
vriednosti imade nadoknaditi . a osim toga globom u visini obih svotah
imade se kazniti, tko u šumi


a) posječe prut, kolje, izdanke izpod 10 god., kao i vriednostnije letve
ako se time sklop krošnjah prekine ;


&) ako se odstranjenjem toga stabla sklop krošnjah znamenito prekine,
te praznina nastane, ili ako se vise stabala nzpored posjeku, da time
praznina nastane ili se iz riedke šume posjeku


c) ako se drva osobite vriednosti, koja se samo umetnuto nalaze, ili sjemenjaci,
te stojedi hrasti, jaseni, briesti, kesteni,´ omorike, ariži, jele
i bori iz mladjih, za sječu jošte daleko nedoraslih sastojina kradu;


ä) za učvršćenje tla, za zaštitu ostavljene panje, kao i u nizkoj Šumi
nalazeće se panje izkapa i krade, ili radi kradje stabala izkopanu
jamu nezameće.


§. 104. Tko ukrade ležede drvo urušeno od vjeti´a ili od drugih
nepogodah naravi, ili panje, te koje jošte nije izradjeno,, kao i stojeće
skroz suho stablo ili granje, ili od istog koru olupi, imade se uz naknadu
vriednosti isto tolikom globom kazniti.


§. 105. Tko uki-ade stelju Ui zeleno Ušće, imade vriednost istog, a
isto toliku štetu naknaditi, a osim toga kaznit će se globom u visini obih
svotah.


Ako li se je za sakupljanje stelje željezno orudje upoti^ebljivalo, te
u obće proti ustanovam -§. 25. 0. z. radilo, imade se šteta dvostruko uzeti,
a prama tomri i globa.


§, 106. Tko žir, šiškii, te ostalo šumsko sjemenje krade, imade už
vriednost isto toliku štetu naknaditi, a u visini obih svotah i globom se
kazniti.


Ako li se pako u zabranjenih šumah, koje se vidljivo označiti imadu,
šumsko sjeme krade (gdje se žir sakuplja ili je naravno pomladjenje), imade
se osim vriednosti dvostruka šteta naknaditi, a prema tomu i globom
kazniti.


Ako li se je žir, siŠka, ili drugo sjeme, nalazeće se jošte na stablu,
treslo ili klaštruo, te time mlade grančice oštetile, imade se od proraćunane
vriednosti stabla V.-j k tomu priraČunati.


§. 107. Tko ukrade šumske sokove od stojećih stabala, imade vriednost
istih uz isto toliku štetu naknaditi.


Ako li je sam stablo navrtao te time stablo oštetio, imade od proraĆunane
vriednosti istog ´/a naknaditi, a kaznit globom u visini, vriednosti
štete.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 269 ^
§. 108. Tko u gumah guljevaöali, koje bi se u isto vrieme ^a dobivanje
kore sjeklo i gulile, olupi i ukrade koru, imade vriednost iste, a
^ za otetu polovicu od iste naknaditi, ter globom u visini obih. svotah kazniti.


§. 109. Tko na stojećih stablih granje okrese, stablo zasjeČe^ ili vrh
odsjcöe, te ga ukrade, imade vriednost istog, a kao štetu od proraöunane
ciele vriednosti stabla ^js naknaditi, a osim toga u visini obih svotah i
globom se kaan/ti.


Ako su to hrastova ili bukova stabla, koja plod nose, imade se kao
šteta od proračunane ciele vriednosti ^j-i naknaditi. Isto tako ako je temeljita
bojazan, da će se stablo osušiti.


Tko stablo oguli ili podbieli, ili pokraj istoga vatru nalozi ter isto
samo napali, imade ^2 vriednosti stabla naknaditi, a isto tolikom globom
se kazniti.


§. 110. Tko šumske plodove, gljive, gubu, kamenje, zemlju, piesak,
travu, suharke i sitno´ ležeće drvo itd. krade^ imade vriednost istog naknaditi,
a isto tolikom globom se kazniti.


§. 111. Ako li tko šumsko zemjjište, obrašteno drvljem ili u pomladbi
stojeće, u tudjoj šumi nepovlastno krči, ter ga na vlastito uživanje
bez dozvole rabij to imade odštetiti od svakog ara cienikom ustanovljenu
vriednostnu naknadu za ^^emljište kao i za uništeno drveće, ter se imade
osim toga odsuditi na nošenje gojitbenih troškova i kazniti globom od 10
do 100 for,


ujedno se imadu dotične plodine za slućaj, da je izkrĆeno zemljište
takovimi zasipano, po redarstvenom osoblju političke oblasti u roku od 30
dana od dana učinjene j>rijave uništiti.


Vlastnik izkrĆene ploštine dužan je istu u smislu odredbe §. 4.


o. z. pošumiti.
§. 112. Ako li tkogod jur izkrćene šumske goljetke ili čistine bez
dozvole uživa, to se imade osim na naknadu u cieniku za jedan ar ustanovljenog
iznosa jošte i na globu u iznosu od 10—50 for. odsuditi, a
možebitne posijane plodine imadu se u roku od 80 dana po redarstvenih
organih polit, oblasti uništiti.


Poglavje III.
Oštećivanje šumah.


§. 113. Tko u šumi bez dozvole ^vlastnika blago pase bilo to hotomice
ili neopreznošću, imade uz naknadu prouzročene štete, eventualno i
izgon naknaditi, koj se i lugarskom osoblju naknadjuje, ako je isto blago
iztjeralo; a imat će naknaditi i svaki dalnji trošak tjeranja blaga


Osim toga imade se sa sljedećom globom kazniti:


1. za 1 kom. blaga ili kozu sa Ö0 novč.
2. , konja ili osla . 40
3. „ ovcu ili birku ..,.-.... ^5 „
4. , sviniĆe za žirovine ...-.. , ^ 3*^ i?
5. ,j „ mace ...-...* -^^ »


ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 270 —
6. „ ždriebe ....*......-5 novč.
7. „ gusku ..,,... 2 „
8. „ perad . 1 ,,
Ako li se pase u zabranab ili naravnih branjevina!!, koje su vidljivim
znakom oziiačene, ili grabom ili plotom ogradjene, imade se ta globa
dvostruko uzeti.
U kulturab , gdje je umjetno pomladjivanje » ili u šumskih vrtovih,
imade se ta globa trostruko uzeti.
§. 114. Ustanove §. 113. valjaju i u onom slučaju, ako li onaj,
koj ima pravo na pasu, to pravo obzirom na iniesto, vrieme, vrst i broj
pasudeg blaga prekorači, ili se blago bez pastira ili unočno doba pase.
§. 115. Odšteta u slučaju Štete, počinjene pašarijom, nemože biti
manja od polovice u §. 113. navedenih globah.
Ako se pako taj čin počinio u Šumalr izpod 15 god., ili na lahkoin
zemljištu, ili kod kišovita vremena, ili ako krivac dulje od jednog dana
pase, od ciele svote.
§. 116. Ako U se je blago u šumu sklonulo ili sklonuti moralo
pred pretečom-pogibelji!, to u tom slučaju neima globe, ali se prouzročena
šteta mora naknaditi.
§. 117. Ako se blago nadje u branjevinah i kulturah, imade se odšteta
polag cienika za svaki popašeni ili oštećeni ar nadoknaditi, a osim
toga krivac kazniti u smislu §. 113. globom.
§. 118. Nadje li se blago u branjevinah i kulturah. dužan je pastir
na zahtjev šumarskog osoblja isto iztjerati, a može se to blago i primjerenom
silom izagnati.
Ako je pako po živini nanesena šteta znamenitija, može se privatna
pljenitba na toliko komada obaviti, koliko će dovoljno biti za odštetu i
globu.
Nu vlastnik šume ili njegovo osoblje imade s miesta prijavit to kažnjivo
djelo, živinom počinjeno, političkoj oblasti, navedŠi ujedno zahtievanu
zakonitu odštetu, zatim trošak za pljenitbu, tjeranje, obskrbu živine, te
prijavu polit, oblasti.
Politička oblast imade za prekršaj kratkim putem za 48 satih dotiČnika
k razpravi pozvati, što se mora u roku od 4 dana obaviti, te nemože
li krivac dosudjenu odštetu i globu platiti, imade mu se 8. dan iza
obavljene pljenitbe zapljenjena živina kod polit, oblasti dražbom prodati.
Kod zločina, ako se krivac nenagodi za 8 danah, prodat če mu se
zapijenjeno blago, te novac skupa s prijavom, odnosnom kazni sudu poslati
na dalnje uredovanje.
Položi li krivac dovoljno jamčevinu , može mu se blago namah
povratiti.
§. 119. Ako nije moguće izvršit pljenitbe glede ovaca, svinja i peradi,
dopušteno je u razmjeru Štete postrieljat ih.
Isto tako, ako se svinje nadju u zabranjenih šumah za kupljenje
žira, ili se hoće urodivšim sjemenom u hrastovih i bukovih Šumali naravno
pomladjenje izvesti.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 39     <-- 39 -->        PDF

što se ima uvjek u prijavnici navesti, da se primjeran obzir pri odmjerenju
kazno uzme.
Ubijena živina ima se ostavit na mjestu za onoga, čija je.
§. 120. Koze se. izkljnčuju i?: äumske pašanje, te je vkstuik ili njegovo
osoblje ovlašteno iste, cim ih- nadje u sumi, postrieljat.
§. 121, Vožnja izvan stalnib^ šumskih puteva ili u tu svrhu nanovo
odredjenih, nedozvoljeno sklizanje i bacanje drva, kao svaka osteta obaranjem
stabala, koja se nanese stojećim stabiani ili podmladku, imade, se
odštetiti, kao i trošak za možebitni popravak namiriti, a osim toga kazniti
globom od 2 do 25 for., a u opetovnom slučaju i dvostruko..
§. 122. Tko na kulturah grabe zameće, plotove i vidljive znakove
trga, humke premješta, mostove, puzaljke itd, oštećuje, imade uz odštetu
i naknadu troška za popravak istih nadoknaditi, a osim toga kaznit će se
globom od 5 do 50 for., a u opetovnom slućaju i dvostruko, u koliko se
nemogu ustanove kazn. zakona upotriebiti.
§. 123. Tko na stablih ili panjevih nalazeće se vidljive brojke i znakove
Šumarskog osoblja izsječe ili izbriše ili to pokuša, ili tko hotomice
i protupravno u tudjoj Šumi proizvode iste oštećuje ili razorava, imade se
kaznit globom od 5 do 50 for., a ako je kroz to kakav trošak ili šteta
nastala, istu nakaditi.
U opetovanom slučaju je globa dvostruka,
OnidJGj kod ošteoivanja upotrebljeno, može se konfiscirati, ter vaija
6 istim u smislu ustanove §. 126. postupati.
§. 1^4. Tko drvo ili ostale šumske proizvode, koje je dobio za
svoju uporabu pravom na uživanje Šume bezplatno ili popustom, bez dozvole
dotičnoga vlastnika ili njegovog osoblja proda ili drugom dade, ili
na druge dane, nego li su ustanovljeni, suho ležede´drvo i stelja vozi, ili
preko ustanovljenog roka drva iz šume izvaža itd., imade se kaznit glohom
od 3 do 5 for.; ako li je vrieđnost prodanog ili danog predmeta veda
od 5 for., onda se imade ta vrieđnost kao globa uzeti.
§. 125. Kupac, te u obće onaj, koj steće takove šumske proizvode,
za koje je znao ili je polag okolnostih moräo znati, da su kroz kradju stećeni,
kaznit će se globom od dvostruke vriednosti odnosnih predmeta, koja
ipak nesmije nikad manja biti od 8 for.
§. 126- Tko u tudjoj šumi, bez da ima tu kakovo pravo, ili ako
ima i pravo, ali u nevrieme se nadje izvan javnih puteva, ako li sjegova
prisutnost s razloga javne sigurnosti ili sigurnosti šumskog vlastničtva sumnjiva,
može se po šumarskom osoblju pozvat, da se odstrani, a ako ima
sjekiru, pilu ili drugo kakovo orudje, isto oduzeti i zapljeniti te to pohtićkoj
oblasti poradi dalnjeg uredovanja javiti i prigodom dotične zakazane
razprave predati.
Nemože li doticnik niti pred oblašcu dokazati pravo zadržavanja u
šumi odnosno nošenje oružja, to će mu se ti predmeti konfisciranimi proglasiti
te prodati, a unišli novac uručiti u smislu §. IBi. šumskog zakladi,
te podjedno odsuditi na naknadu možebitnih troškova pljenitbe i razprave.
Ako li ta osoba uzprkos poziva šumskog osoblja neće da se iz gume
odstrani ili da preda oružje, ima se kazniti globom od 5 do 25 for., su




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 272 —


prostavi U se, to taj čin sačinjava zlo^iu proti redarstvenim organom te


se ima proti istomu u smislu kazn. zakona postupati.


§. 127. Ako li razpravljajuća oblast dodje do temeljite sumnje proti


izpravnosti prociene, uÖinjene glede koje šamske kradje ili Štete, može od


rediti očevid na licu mjesta, te po u tu svrhu pozvanih vjeŠtacih, od kojih


ge u pravilu dvojica pozvati imaju, štetu izviditi i procieuiti.


Svakako se k tomu očevidu imade vlastnik šume odnosno njegov


gum. Činovnik pozvati.


Isto tako može se očevid odrediti i na zahtjev okrivljenika.


§. 128. Koji se na samoj šumskoj kradji ili Šteti zateknu, ako je
potrebno za konstatiranje čina, napose kod nepoznatih, ili za prepriečenje


dalnje kradje ili štete, mogu im redarstveni organi kao i šumsko osoblje


šumske produkte, orudje, kola, sane i vozeće blago zapljeniti, te se ima u


smislu §. 118. dalje posttipati.


Nepoznati mogu se i uhititi te bližnjoj najnižjoj polit, oblasti predatij
koja ima u 24 sata dotičnika preslušati, te neima li bojazni, saznav
mu ime i mjesto, da će prije kazne pobjeći, na slobodu ga pustit-u protivnom
slučaju skupa s prijavom šumarskog osoblja dotičnoj oblast predati
ga, kod političke oblasti imade se za 3 dana ureda radi razprava odrediti,
a kod kazn. suda postupa se u smislu kazn. zakona.


ID i o III.


Poglavje I.


Nadležnost i postupak kod šumskih prekršaja t zločina.


|. 129. Sve prekršaje šumske, navedene u §. 76. i 77., iztražuju


i sude u prvoj molbi političke oblasti, u teritoriju kojih je taj prekršaj


počinjen, u drugoj molbi zemaljska vlada.


§, 130. Ovim oblastim imadu se prijave lugarah, oforačvmane i podpisane
po dotičnom predpostavljenom šum. činovniku, od zgode do zgode,
ili od mjeseca do mjeseca polag obrazca A. za svaki slučaj posebice
podnašati,


§. 131. Ove prijave imadu se extra turnum najbrže i-azpraviti i rie


šiti, a svakako u roku od S mjeseca iza dana dostave.


Pri samoj kaznenoj razpravi kod polit, oblasti, kojoj se imadu pozvati
uz krivce, ako ovi priznali nebi, dotičnik, koji je taj čin odkrio i
prijavio, kao i možebitni u slučaju potrebe svjedoci, imade se ta razprava
sa glavnimi toekami uvrstiti u kazneni registar, koj se ima vodit polag
obrazca B,, te se po savršenoj razpi-avi s miesta imade presuda izreći, a
na zahtjev stranaka umiesto prepisa osude priobćit će im se izvadak iz
kaznenog i*egistra.


§. 132. Lugari i šumsko osoblje, koje se poziva bud u šumskih
prekršajih ili zloČinih, imade se pozvati k razpravi putem svojeg predpostavljenog
ureda.


§, 133. Ako u Šumskih prekršajih niti okrivljenik, a niti punomoćnik
k razpravi nedodje, a nije prije razprave za vriemena joŠte zamolio




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- ,273 —


odgodu, koja se jedino sbog bolesti ili smrti u obitelji dozvoljava, uzeti ce


se, da se nije kadar braniti proti dokazom, koji proti njenin govore, te


će se razprava obaviti 1 bez njega, te prama tomu presuda izreći.


§. 134. Nu ako oblast okrivljenika pozove^ da glavom dodje k raz


pravi, a on pri svem toni od razprave izostane, može se proti njemu iz


dati i dovedbena zapovjed. ,


§. 135. Okrivljeniku prosto je i onda, ako na razpravu nije došaoj


proti predsudi uložiti priziv.


S prizivom ovim može on sjediniti i svoje izprifianje, zašto je od


razprave izostao, te ako dokaze takove okolnosti, koje bi povoda dale dru


goj presudi, imati će vlast iztražna, ako uvidi potrebu, novu razpravu na


redit, i prosto će joj biti od prijašnje svoje presude odstupiti i novu pre


sudu izreći^ o ćemu će se imati tužitelj obavjestiti, da može i u ovom slu


ćaju on ili okrivljenik priziv s nova uložiti.


§. 156. Tužitelju imade se ureda radi nakon razprave dostaviti raz


pravni zapisnik n roku od 8 đanali polag obrazca C, a ako želi (u slučaju


potrebe za priziv) izvadak iz kaznenog registra imade mu se taj priobČiti


u smislu §.131.


§. 137. Dotična razpravljajuća oblast ili kazneni sud imade za šum


ske prekršaje ili zločine alfabeticki registar voditi, u koj se iza svake raz


prave za 3 dana odnosne presude i osude unesti imadu, te u koj registar


može uviditi Šumsko osoblje u slučaju potrebe, za da pe znade koj je


okrivljenik opetovano prekršaj počinio (priupadnik) u smislu §. 91. ili je


navađni šumski kradljivac §. 81. kao i u slučaju §. 82.


§. 138. U presudi imade se navesti rok od 1-4 danab u kojem do


suđjeuu vriednost, odštetu i globu krivac platiti imade.


Neučini li to u tom roku, to se imade n novom roku od 30 danak


ureda radi po istoj oblasti koja je prestidu izrekla ta svota ovrhom uterali,


a iz unišle svote nakon pokriće troškovab ovrhe, ponajprije trošak razprave,


zatim vriednost i Štetu, a onda istom globa namiriti.


Nemože li se globa u roku od 1. godine utjerati imade đotlčnik kazan
zatvora u smislu §. 83. nastupiti.


§. 139. Nemože li se odšteta utjerati u roku od 1 god. imade se
ureda radi o tom obavjestiti prijavitelj odnosno vlastnik Šume — koj se
može onda nagoditi krivcem da odštetu šumskimi rađnjami odsluži, ili može
sam taj dug utjerati, koj se nakon 5 godina svakako brisati može.


§. 140, Proti presudam prve molbe imade se uložiti priziv putein
one oblasti koja je presudn izrekla na drugu molbu za 24 sata, ako je
okrivljeniku presuda odmab po svršenoj razpravi ustmeno proglašena, a
izvedenje priziva ima se predati za dalnjih 8 danab.


Ako je pako presuda okrivljeniku pismeno dostavljena tada se od
dana dostave raeunajuć priziv za 8 danab najaviti, a izvedenje priziva za
dalnjih 8 danab izvesti imade.


Isto tako može i tužitelj odnosno njegov zastupnik ako se s presusudom
nezadovoljava priziv uložiti.


Ako se izvedenje priziva u označenom roku nepodnese, imadu se svi
spisi i bez odvlake za daljnje riešenje dragoj molbi predložiti.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 274 — /
§. 141, Uloženi prizivi proti presudam I. molbe u slučajih navedenih
u §. 118. i 128. nesistiraju dražbu već se unišli novac do riegenja
imade u pohrani držati.


§. 142. Kažnjivost za Šumske prekršaje zagodom utrne:
a) ako li se prijava nepodnese u roku od jedne godine odnosnoj polit,
oblasti j
&) ako jii poKt. oblast u rokxi od 1 godine u razpravu neuzme.
Glede odštete imade se zahtjev staviti kod dotičnog mjestnog ili bagatelnog
suda kamo ve6 svota tražbine spada.


§. 143. Čine navedene u §§. 78, i 79. ovog zakona sudi kr, sudbeni
stol u eijem području su počinjeni u smislu ustanovah kaznenog zakona
u koliko to §§. 131., 132., 137., 138., 139. i 14l. đrugčije neodredjuju,
a dotični prizivi se obzirom na §. 140. podnašaju putem istoga
kr. banskomu stolu,


ID i o ITT.


Transport šumskih proizvoda.


Poglavje I.


Po suhom.


§. 144. Svaki vlastnik zemljišta dužan je dopustit, da se prieko njegove
zemlje iznose proizvodi Šumski, kojih ili posve nije moguće, ili je
moguće samo sa neporazmjernim troškom na drugi način iz sume iznosit i
dalje odpremat. Nego činit se to ima na način, koj je najmanje škodljiv;
a osim toga dužan je vlastnik šume za štetu, koju prigodom iznošenja prouzroči,
dati podpunu zadovoljštinu vlastniku zemljišta.


Pa li je potrebno iznosit drva prieko tudjih zemaljah, ima odlučit
najnižja politička vlast, posluhnuv najprije stranke, i vještake, pak pri tom
ima pređbježno ustanovit i odštetu.


Ako u.stanovom ovom o odšteti swanke neće da se zadovolje, dopušten
im je utok na višje molbe političke.


Glede ustanove prepornih svotah odštetnih prosto je strankam, ako
ge putem političkim pogodit nemogu, popnmit redoviti put pravde. ISTego,
čim bude položena svota, pređbježno pronadjena, nesmije se prieČit izno


enje drvah.


§. 145. Dotični opremaČ mora gledati da u ustanovljenom vriemenu
iznošenje Šumskih proizvodah obavi, nemože li sbog nastalih zaprekah,
imade mu politička oblast na njegovu molbu rok produljiti, a Čim svrši
imade to prijaviti polit, oblasti, koja će o tom namah vlastnika zemljišta
obavjestiti.


Ako se već prije nagodili nisu imadu se podjedno pozvati da se u
roku od 15 danah nagode, u kojem slučaju će se jamčevina dotlčniku
vratiti, kao i onda ako li dotičnici neprijave da su zbog odštete kod odnosnog
suda tužbu podnieli, ako li pako u gornjem roku to prijave, onda
će se ta jamčevina odnosnom sudu predati.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 276 ~ " ´
§. 146. Ako li u kojoj okolici šumske krađje mah preotmu, može
zemaljska vlada na predlog šumskog nadzornika naredbu izdati , da se u
dotičnoj okolici, kao i ondje kamo se ti Sunjski proizvodi voze te upotrebljuju,
prodaja i kupnja takovib proizvodab samo uz taj uvjet dozvoljava,
ako li se prodavače izkaže potvrdom šumskih organab i obcinskog ureda,
da je te proizvode zakonito stekao. U toj potvrdi imade se navesti vrst,
veliÖina, broj, kakvoća i mjera prodat se imajućih šumskih proizvodab.


§. 147. Tko ipak uzprkos te naredbe Bumske pi-oizvode prodaje 11
kupuje, imade se kaznit globom u iznosu d voptvuke vriednosti proizvodab


Poglavje II.


Po vodi.


§. 148. Da se klizi makar koje vrsti (klizi po zemlji ili utrenici,
klizi leđne, sniežne, vodne) ili ine sprave za iznošenje drvah pravit mogu
prieko javnib cestab i vodah, kroz sela, pokraj tudjib sgradab ili preko njih,
potrebita je tomu dozvola vlasti županijske, koja ju, poslubnuv šumsko
nadzornictvo i sve dotiönike, podielit ima, kao što shodno bude.


§. 149. Za pla-v^išta (iznošenje drvah nepovezanih po vodi, zatim plavljenje
drvah povezanih ili nepovezanih, pomoćju osobitih splavnicah), a
tako i za pravljenje splavnih gradnjah (napravah plavnih) potrebita je dozvola
osobita. Dozvolu ovu podjeljuje županija, namjerava li se prirediti
plavište samo kroz jedan kotar, ili kroz više kotarab iste županije; može
pako ova vlast podielit takovu dozvolu najviše za tri godine danah.


Ako plavište ima ići kroz više županijah , pripada podjeljivanje dozvole
zemaljskoj vladi; a isto tako, ako se protezati ima cielom Hrvatskom
i Slavonijom , ili ako je namjera služit se plavistem više nego tri godine,
pridržana je dozvola i opet zemaljskoj vladi.


Ako za iznošenje drvah bude neobhodno potrebna poraba vodgih privatnih,
treba u tom obziru postupati u smislu §.151 .
§. 150. Iskati dozvolu za plavište i za pravljenje napravah splavnih,prosto
je svakomu.


Ako se postojeća jurve povlastica splavna prostire na izkljucivo upo,
trebljivanje koje izvjestne vođe splavne, tad se bez dozvole ovlaštenikao
dokle god traje stara povlastica, nesmije nikomu drugomu dati novo splavuh
pravo na istoj vodi. Ovlaštenik je medjutim u obziru preuzimanja splavni
drvah, ili plavljenja istih, zatim u obziru braništah i splavnih štet-ah duža
vladati se po sljedećih ustanovah (§§. 158. i 161.).


§, 151. Kad se ište ili nova dozvola splavna, ili ponovljenje povla


sticah splavnih jurve iztekavšib , ima se u prošnji, koliko moguće, točno


naznaćiti vrieme splavljenja, mjesto, gdje će se započeti i dokle će ići, a


tako i vrste i množina drvah splavnih.


Prošnje, u kojih se iŠte dozvola za pravljenje napravah splavnih,
imadu naznačiti mjesto i svrhu toga pravljenja, a izvan toga u priklopljenib
narisih i opisib raztumaĆiti namjeravano uredjenje napravah, razmjerje
istih naprema svoj okolici , a tako i naprema ostalim gradnjam i vođenim
napravam, koje na splavnoj vodi jur obstoje.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 276 —


§. 152, Kako prošnje za nove dozvole splavne Hi za obnovljenje
povlasticah splavnih jnrve iztekavšili, tako i prošnje, u kojib se ište dozvola
za pravljenje napravab splavnib, imadu vlasti političke bez odvlake
obznaniti u onih obćinah, kojim de kroz medjaše ili plaviŠte Hi, ili djelovanje
napravah splavnih protezati se.


Ako ima vise prositeljah, imadu se prošnje, ako se radi o dozvolah ´
splavnih za tekuća godina, podnieti uz 14 dänah, inače pak uz 6 nedje-
Ijah. Kada rok ovaj iztiče, imadu vlasti političke, prizvav dotične občine,
svekolike medjašnike, ostale dotičnike 1 vještali:e, učiniti potrebita povjerenička
izvidjenja, i na temelju razmjerjah i onako poznatih odluku izreci.


§. 153. Dozvole za plavište, ili za pravljenje napravah splavnih,
ako su po sadržaju §. 148. dopustljive, imadu se uzkratiti samo ondje, gdje
su s velikimi pogibeljmi skopčane, gdje bi se ukloniti morale druge več
postoje*5e naprave, koje su iž javnih obzirah od veče ili bar od jednake
važnosti, a gdje se neda prenieti ih na drugo mjesto, ili gdje bi plavista
i naprave splavne, kao što se vidi, prouzročiln oŠtetab takovih, da ih poduzetnici
nebi mogli naknaditi.


Ako više njih prose za plavište, ili za pravljenje naprave splavne
na istom mjestu, ili blizu istoga mjesta, pak ako se obnađje, da se plavište
ili naprave splavne dopustiti mogu, treba nastojati o tom, da se prositelji
prijateljski medju se nagode.


Ako za rok ustanovljeni po vlastih političkih, nagoda nepodje za rukomj
odlučuju rečene vlasti, a po okotnostih (§. 150.) odlučuje zem. vlada.


Sto se tiče razvlastbah, potrebitih za napravljenje plaviŠta, imadu u
tom obziru valjat postojeći zakoni,


§. 154. Plavište, priznato za dopustivo, o kom se više prositeljah nemože
prijateljski nagoditi, ima se ili tako razdieliti, da se svakomu pojedinomu
prositelju uzstupi osobito vrieme plavljenja, ili ako to uebi moguće bilo, za
potrebite prostoi-e predati onomu, koji ima plaviti najskuplju množinu drvah.


Ako su množine drvah jednake vriednosti, ide prvenstvo onoga, koji´
već duže vremena plavi, a ako je plavište posve novo, onoga, koji će ga
na duži prostor trebovati.


Nego onij koji izklopno pravo imadu na plavište, držani su za plavljenje
namienjena drva ostalih prositeljah na zahtievanje njihovo u toliko
preuzeti uz mjestnu cienu, ili ih takodjer plaviti uz primjerenu naknadu,
u koliko time nebude prepriećeno plavljenje njihovih vlastitih drvah.


Ako po tom nije moguće plaviti ujedno drva i od svih, koji su plavište
tražili, pripadati će prednost onim, koji su ponajbliži do drvah poduzetnika
plavista.


§. 155. Dozvola za pravljenje naprave splavne, ako ju više njih graditi
žele na istom mjestu ili blizu istoga mjesta, pak se man medju se
prijateljski pogoditi mogli, ima se takodjer podieliti onomu, koji imade
najskuplju množinu drvah za plavljenje. Kad su množine drvah od jednake
vi4ednosti, ima se prednost dati onomu, koji već duže vremena plavi.


Sa svakom dozvolom za pravljenje naprave splavne skopčan je uvjet,
da poduzetnik svim onim, koji dobiju dozvolu plavljenja, uz primjerenu naJ>
riadu dopustiti mora potrebitu porabu svoje naprave.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 277 —
§. 156. Svaka nova naprava splavna ima se urediti tako, da se njorae


nesmetaju plavišta jurve dozvoljena i da se neprieci djelatnost drugib ta


kovih porabnib napravab, koje jurve obstoje.


Naprave splavne jurve podignute imadu se novim poduzetnikom pla


višta, ako zabtievaju, uz primjerenu naknadu uzstupiti na porabu, nego


samo u toliko, u koliko nisu izklopno viastniÖtvo onih, koji pravo na pla


vište imadu , i u koliko vlastnik nebude time zapriečeu u vlastitom upo


trebljivanju istih.


Ako vlastnik neće vise da takovih napravab uzdržava u dobrom sta-´


nju, ima ih ili prodati ili u ^akup dati, ili ako niša ve(5 za nikakva po


rabu, razoriti ih sasvim.


§. 157. Svaki poduzetnik plavišta dužan je j bregove, sgrade i vo


dene naprave, kojim od plavišta pogibelj prieti, osigurati braništi, u koliko


se to političkoj vlasti potrebno uzvidi.


Nego k troškovom za braništa, koja se izvesti imadu, nesamo zarad
plavišta, nego poglavito proti ošteti od valovah, ima poduzetnik plavišta
porazmjerno doprinieti. Štetu, o kojoj se dokazati može, da je jedino plavištem
prouzročena, a uklopno i onu štetu, koja se dogodi, premda su
braništa podignuta; imadu naknaditi poduzetnioi^ plavišta. Oštete naprotiv,
koje nebudu prouzročene jedino plavištem, imadu poduzetnici plavišta i
oštećenici nosit porazmierno, a ako nije moguće pronae toga razmjerja,
nosit će ih obie stranke na jednake dielove. Za oštete napokon, koje bi se
dogodile bile, da i neima plavišta, nisu poduzetnici plavišta dužni dati naknade.


§. 158. Ako zavedenje plavišta ili podigmiće napravab splavnih iziskuje
naredabah, koje su ustanovljene glede vodah, upoti´iebJjenih aa naprave
vodene, imadu.se naredbe takove izdat uz obdržavanje dotičnih oso-:
bitib zakonah. 0 skladanju drvab, odvedjenih za plavljenje, odlučivat će,
ako potrebno bude, vlast politička.


§. 159. Po mjeri ustanovah, sadržanih u paragrahb predidućih i
s obzirom na svekolike okoh-iosti, koje inako još budu vriedne uvaženja,
ima se dozvola za plavište ili za podignuće naprave splavne podielit ili
uzkratit; na više od 30 godinab nije slobodno dat povlastice na plavište.
Trajanje takove povlastice ima se unutar skrajne ove granice opredielit po
mjeri dotičnih troškovah osnovnih.


§. 160. Za poručanstvo, da će se zadovoljivat uvjetom, skopčanim
sa dozvolom za plavište, ili za podignuće naprave splavne, a navlastito za
poručanstvo glede naknadah za štete, raoze se od poduzetnikab zahtievat
jamčevina, koju će opredielit dotična vlast politička^ saslušav najprije dotičnike
i nadzornictvo.


§, 161. Drva , namienjena za plavljenje, imadu se, izim cjepauicah
za gorivo i bolja obiljezivat markom, obznanjenom vlasti političkoj, a po
ovoj dostavljenom do obćega znanja. Pri cjepanicäb i kolju zamjenjuje
marku osobita dužina, koju cjepanice i kolje možebit imade.


§. 162, Poslenikom onih, koji su povlašteni za plavljenje, nemože
se zabranit, da za oskrbljivanje plavljenja uzduž vodah, kojimi isto biva,
idu preko tudjih-- zemaljah. Nego vlastnikom takovih zemaljah ima se naknadit
šteta, koja, im se time prouzroči.




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 46     <-- 46 -->        PDF

-- 278


§. 163. Svakiput, kada se dovrši koje pojedino plavljenje, ima poduzetnik
odmah javit to vlasti političkoj. Ova vlast pozvat će taki svekolike
dotlČnike, da svoje tražbine na naknadu štete, ako ih imadu, prijave uz
("etrnaest danah, u koliko ih nisu odprije već prijavili. Za tražbine na naknadu
, prijavljenje stopram po iiimaku toga roka, oprošten je poduzetnik
plavišta od svakoga jamčenja.


§. 164, Prekršaji ovih ustanovah, propisanih za plaviŠte i za naprave
splavne, imadu se po mjeri prouzročene tim štete, i to pri oštetah
od manje važnosti kaznit zatvorom od jednoga dana do tri tjedna, ili gtobom
od 5 do 100 for., pri oštetah pak znatnijih zatvorom od tri tjedna
do tri mjeseca, ili globom od sto do pet sto forintih, ili gubitkom povlastice.
Frekršniei imadu vrhu toga naknadit svekolike stete, tim prouzročene,


§. 165. K povjei-euietvom, koja su potrebita u obziru poduzećah plavištnih
1 pravljenja napravah spkvnih, imaju se svagda prizivati vještaci
nepristrani. Ovi će mnienje svoje izricat o vriednosti drvah, za plavljenje
namienjenih j o primjerenih troškovih plavištnih, o naknadi za porabu napravah
splavnih, o braništih i o naknadah za štete, kao i o načinu i veličini
jamčevine, ako se ista položit ima.


Ako dotičnici u obziru vriednosti drvah, koja se za plavljenje pi´euzimaju,
u obziru naknade primjerene za plavljenje zajedničko i za poi´abu
napravah splavnih, zatim u obziru naknadah, koje se imaju dat za štetu,
napokon u obziru jamčevine nisu zadovoljni izrekom vještakah, i ako u tom
nije moguće postići nagode, imadu se pronadjeni iznosci medjutim osigurati,
a stranke odpraviti na pat pravde.


Naredbe političkih vla&tih, u obziru samoga plavljenja, imadu se pri
svem tom izvršivat,


§. 166. Načelnici obćinah i vlasti političke držane su na ruku bit
poduzetnikom plavišta, da opet zadobiju svoja drva, koja je voda prigodom
plavljenja razniela.


JDlo TT.
Šumska zemaljska zaklada.


§. 167. Od na temelju ovog zakona utjerat se imajućih globa za
šumske prekršaje (§. 83.) kao i unišli novac prodajom konfisciranih predmeta
(§. 125.) pripadaju ^jry mjestnoj ubožkoj ili bolničkoj blagajni a
*/-» ustrojit se imajućoj šumskoj zemaljskoj zakladi.


§. 168. Šumska zemaljska zaklada služi samo za šumske svrhe a
istom upravlja zemaljska vlada.


IDio "V"I.
0 pošumljivanju goljatih.


§. 169. Takova gola mjesta gdje je poradi provale urvinah, stienah,
usovah, za preprečenje opustoSenja kroz buru i vododerine, kao i za prepreČenje
razšireuja popieščivanja zemljištah potrebito učvračenje tla iz na