DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 63 <-- 63 --> PDF |
™- 296 " ski zakon", već i prva na hrvatskom jezika i^^dana j,naaka o šumskom gospodarstvu". XVIII. , Spomenusmo jur, da je već godine 1753. izašao nalog, kojim se mjesto staroga popisa poreza po broju dimnjaka naredjuje sasvim novi, po kojem se imalo zabilježiti sve gibivo i negibivo imanje, dapače i svi odnošaji vlastele i njihovih podanika. Naredba ova poznata je pod imenom ,,Josephinuma". Godine 1754. imala je posebna staliska komisija koi^ak po korak svu zemlju proći i novo popisivanje začeti. Prigodom tom se pitalo za sve zemlje i njihov prihod. Oranice razdieljene su po vrstnoei u tri razreda, zatim livade, onda šnme i krči, odnosno pašnici kao zemljišta najmanje vriedna. Osobitu pazku pako odredi vlada i na vinograde^ kojimi bijaše za onda kraljevstvo Lm^atsko baš na glasu i bogato. Odsele je imao svatko, bio gospodin ili seljak, točno izkazati, koliko dobiva po jutru (1600 četvornih bečkih hvati) čistog prihoda, da se uzmogne na temelju ovog ka.tastriranja zemljišta novi porez razpisati, Nu prociena zemljišta bez poznavanja njihove količine slabo je koristila novomu tomu podhvatu, s toga odredi car Josip II. godine 1786., da se imadu sve zemlje katasti´om izmjeriti. Zelja careva j da pravednim razporezivanjem podanika svojih svu snagu svojih zemalja izcrpi, prinuka ga^ da je veliko i reformatorske to djelo započeo, a dielomice bar i izveo. Sedam sto petdeset oficira, većinom od tada postojećeg vojničkog mjerničkog sbora, izađje još rečene godine diljem carstva, da mjeri. Sam car pako, da se uzmogne osobno 0 n&predku radnja osvjedočiti, prodje državom, a dođje i u Hrvatsku. Nu uza svu dobru volju i namisao nije mogao posao onako napredovati, kako to zahtievaše važnost njegova i prešnost, a to ponajprije stoga razloga, što je bilo za taj ogromni posao premalo radnika, a tiz to su i sami naši županijski oficiri (činovnici) većinom sami posjedaici — bojeć se novog oporezanja, slabo ili bolje rekuć nikako podpomagali careve ljude,, a na mnogih su mjestih samo kojekakvi pisarčici, gdjegdje i sami seljaci mjerili zemlje, naravno je dakle, da se tim. postupkom nije mogao žudjeni cilj postići, dapače znamo da su tim |