DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 63     <-- 63 -->        PDF

™- 296 "


ski zakon", već i prva na hrvatskom jezika i^^dana j,naaka o
šumskom gospodarstvu".


XVIII. ,
Spomenusmo jur, da je već godine 1753. izašao nalog, kojim
se mjesto staroga popisa poreza po broju dimnjaka naredjuje
sasvim novi, po kojem se imalo zabilježiti sve gibivo i
negibivo imanje, dapače i svi odnošaji vlastele i njihovih podanika.
Naredba ova poznata je pod imenom ,,Josephinuma".
Godine 1754. imala je posebna staliska komisija koi^ak po
korak svu zemlju proći i novo popisivanje začeti. Prigodom
tom se pitalo za sve zemlje i njihov prihod. Oranice razdieljene
su po vrstnoei u tri razreda, zatim livade, onda šnme i krči,
odnosno pašnici kao zemljišta najmanje vriedna. Osobitu pazku
pako odredi vlada i na vinograde^ kojimi bijaše za onda kraljevstvo
Lm^atsko baš na glasu i bogato.
Odsele je imao svatko, bio gospodin ili seljak, točno izkazati,
koliko dobiva po jutru (1600 četvornih bečkih hvati)
čistog prihoda, da se uzmogne na temelju ovog ka.tastriranja
zemljišta novi porez razpisati, Nu prociena zemljišta bez poznavanja
njihove količine slabo je koristila novomu tomu podhvatu,
s toga odredi car Josip II. godine 1786., da se imadu
sve zemlje katasti´om izmjeriti. Zelja careva j da pravednim
razporezivanjem podanika svojih svu snagu svojih zemalja izcrpi,
prinuka ga^ da je veliko i reformatorske to djelo započeo,
a dielomice bar i izveo. Sedam sto petdeset oficira, većinom
od tada postojećeg vojničkog mjerničkog sbora, izađje još rečene
godine diljem carstva, da mjeri. Sam car pako, da se uzmogne
osobno 0 n&predku radnja osvjedočiti, prodje državom,
a dođje i u Hrvatsku.


Nu uza svu dobru volju i namisao nije mogao posao
onako napredovati, kako to zahtievaše važnost njegova i prešnost,
a to ponajprije stoga razloga, što je bilo za taj ogromni
posao premalo radnika, a tiz to su i sami naši županijski oficiri
(činovnici) većinom sami posjedaici — bojeć se novog oporezanja,
slabo ili bolje rekuć nikako podpomagali careve ljude,,
a na mnogih su mjestih samo kojekakvi pisarčici, gdjegdje i sami
seljaci mjerili zemlje, naravno je dakle, da se tim. postupkom
nije mogao žudjeni cilj postići, dapače znamo da su tim