DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 69 <-- 69 --> PDF |
- 301 -^ kameralne procjene" (god. 1788.), a kr. fiskus propisuje malo kašnje isto i za državne šume dobara Fužine i Ozalj. Samo na dobrih naše domaće vlastele, vidimo , da se još uviek povjerava nadzor i uprava šu.ma gospoötijskim oficirom t. j . obično jagarom ili pako pintarom i pivnicarom, a tek u 19. vieku postavljen bi, kao što ćemo to malo kasnije ćuti, i u nas temelj dojdućemu pravomu hrvatskomu šumskomu gospodarstvu ili šumarstva. Različite viesti. Gospodi clanovom hrvatskog šumarskog družtva na znanje. ZakIjuÖkom ovogodišnje glavne skupštine primjereno, odieljenö je odsada uredniČtvo ,jŠumarskog lista" posvema od ostale društvene uprave, dofiim je tajništvo povjereno g. dru. KeroŠkonji-u, molimo s toga u interesu stvari svu gospoda Ölanove da se odsele u svib blagajne i uprave družtva se tiČudib pitanjib izvole jedino i izravno obraćati na predsjedništvo družtva u Zagreb. (Marovska ulica br. 28. I. kat.}. Sto se pako poslova lista i uredniČtva tiče, to molimo sve dopise, reklamacije i objave šiljati ravno uredniku g. prof. Kestercanku u Križevac. Isto tako se upo^oruju sva ona gospoda, koja polag izkaza, koji bje u zadnjem broju ovoga lista objelodanjeUj još na družtvenib prinosili štogodj duguju, da te svoje dugove izvole 5im prije, kod predsjedništva družtva u Zagrebu, namiriti, jer bi upravljajući odbor u protivnom slučaju bio primoran i strožije mjere prema tako neurednim Clanovom poduzeti. Sume Austro-Ungarije, Čitava Europa bez Kuske imade 814-131 četvorni kilometar šuma, t. j . šume zapremaju 18´5*^/Q ukupne površine. Cislajtanija sama pako imade 91*94-8 četvornih kilometara (30-6 ^/^), a translajtanija 91*308 kilometara (t. j . -28*3^/,,). Najviše šuma imade Bukovina 44´5*7o ^"i^"^^"*?^® površine, zatim Eoniska sa 40*4*^/^, Sedmogradska sa 40´9"/Q, Štajerska sa 40*47^, Kranjska sa 39-9%, Tirolska sa 39-3*^/^ Hrvatska sa 39´´Z,,, Ugarska sa, 25*1 %j Gorička 18*6% a Dalmacija l(>´5**/(, šume imade. Hempefov kolendar za god.^ 1883. Netom izašao je u nakladi M. Perlesa u BeĆu „kolendar za šumare" izdan po poznatom profesoru šumarstva g. Hempelu. Ciena 1 fr. 60 nvč. Nalazimo u njem takodjernotice o našem hrvat, šumarskom druztvu kao i o križevačkom učilištu. Sadržaj mu toli obilan, da se ma sa svakim dielom slične vrsti natjecati može. PreporuČamo ga stoga gospodi clanovom čim toplije. Hrvatska šumarska knjižnica na izložbi u Trstu. Knjigoveža g- Grustav Neuberg iz Križevca, izložio je na sadanjoj izložbi u Trstu podpunti priručnu knjižnicu hrvatskih šumarskih djela. Knjige su vrlo ukusno vezane, a kolekcija je podpuna, a zastupane su malo ne sve šumarske grane. Gospodin Neuberg pripravan je čitavu kolekciju uz primjerenu od |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 70 <-- 70 --> PDF |
^ZÖ2 ^ štetu prodati — a nebi bilo sgoreda da si koja imovnih obćina nagih dobavi. Njegova visost kraljević na lovu u Sedmogradskoj. Koncem mjeseca srpnja ođputila se Njegova visost kraljević Rudolf i prejasna kraljevna Štefanija u Sedmograđsku u Boldogfalvu na lov na medvjede divokoze i ostalu divljač, na imanjih grofa Telekya. U pratnji visokih gostijuh nalaze se i grofovi: Wurmbrand, Wilcek i Bornamisa. Lov izpao je prema vještini vrlo dobro. , Nova industrijalna željeznica. Konzorcij sastojeći se iz veleti-žaca Wienerä i Pakraca, Biankia iz Beča ter velikog župana i veleposjednika Fodrocia iz Križevaca, dobio je koncesiju za gradnju indnstrijalne željeznice iz Križevaca u Yratno (u gori Kalničkoj). Daljina pruge biti de l ä kilometara. Gradnja započeta u kolovozu. — Svrha željeznice jest omogućiti dovoz vapna, kamena za gradnju, kamenog ugljevja i drva. .Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnicl u Križevoih, Netom izašlo to izvješće, odlikuje se toli sadržajem koli i oblikom od svijuh izvještaja sličnih zavoda. Sadržaj mu se dieli u dva diela, prv i sadržaje Članak „Gospodarska važnost i vriednost žira" od F. X. Kesterčanka, drugi pako j, Školske i .gospodarske viesti", priobćene po ravnateljstvu zavoda. Izvješće ovo može dobiti svaki od gospode članova na zahtjev kod ravnateljstva zavoda. Onome koji se želi sa današnjim stanjem zavoda upoznati — budi isto čim toplije preporučeno. Blesan kurjak. Dne 16. kolovoza u 11 satih prije podne ugrizao je blizu Eesnika biesan kurjak pastira iz Ivanjske, malo prije pako ugrizao je isti kurjak takodjer i jednu staricu, koja krumpir na polju izkapaše. Od sti-ane sesvetske obćine naredjena bi zaoto namah hajka na tog biesnog kurjaka. Drvarska obrt´ u Hrvatskoj. Vadimo iz izvještaja trgovačkoobrtničke komore sledeće podatke. „Do produkcije dužica kao i ostalih u sumi samoj izradjenih proizvoda iz drva, najvažnija je u nas joŠ tvoritba stolarskih predmeta, u koje uračunavamo i tvoritbu parketa. Najveće poduzeće ove struke u nas je tvornica parketa i gradjevnoga stolarstva u Zagrebu, 0 kojoj napomenusmo u svoje doba, da je porad nepovoljnih novčanih odnoŠaja g. 1879 svoju djelatnost obustavila bila, nu prešav zatim u vlastničtvo veletržca viteza g. Pongraca, koj ju posvema iz nova preuredi, nastavi g. 1881 i opet svoj rad. Do ove tvornice stoji i parna pila englezke tvrdke Charles Heavena sa parnim strojem od 40 konjskih sila i 25 radnika, radeć bez stanke razno tehničko gradivo skoro izključivo za Englezku. Promet godišnji dosiže po prilici 100.000 for. Ostale parne pile u okružju zagrebačke trgovačke komore, kao Što je ona kneza Thurn-Taxisa u Lekeuiku, zatim u Kerestincu i Sisku rade istom snagom kao i dosada, naime prva sa parostrojera od 12 konja jakosti, druga sa parostrojem od 46 konja jakosti, sa 50 radnika, prva producira frieza iz hrastovine do 200 kub. met. i .3000 kub. stopa dasaka itd. u vriednosti od 120.000 for.; ona u Sisku do 120.000 kub. stopa dasaka, greda, stupova itd. Izvoz ovih proizvoda ide većinom u Francezku. Vodenih pila, Ba kojih se režu jelove i bukove Žagaaice za Italiju^ ima u priličnom |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 71 <-- 71 --> PDF |
broju Ai ogulinskom i slunjskom kotani. U Zagrebu postoje takođjer dva veća tesarska poduzeća, koja sa tnekiiu drvom h Štajerske i Kranjske po Savi doplovljenim po tamošnjih producealulj. prave t(?.ftaröke radiije, te pokrivaju vrlo omašue potrebe glavnoga grada. Jedua posjeduje i paropilu za rezanje gorJva clrvH.; (Jaljne podatke ob (ytili üije komovn- dobila. Bacvarski obrt ima samo zastupnika vi inaJoiii obrtu. kqj .^^e tjera po svoj´ zemlji; tako i stolarski, koj je napose u Zagrebu, ijoka^ao u ovib zadnjili godinah znatan napredak, prern ga tiSti konkurtaicija, veleobi-ta gradaökoga i beökoga, radeeega jeftiiiijimi radini «ilami i mnogo znatnijom glavnicom. Industrija sa drvom medjutivn joy iivjel< nije ni iz daleka postignula u Hrvatskoj onaj stepen razvoja, na kojemu bi mogla polag bogatstva njenili šuma stojati. Velika zaprieka ra;ivoju je svakako nedostatnost stalnih, dobrih i jeftinih obc´ila, surovina ta nepodnaša. kako znamo, velike transportne troškove. Postepeno razgranjenje obeila oživit će u Istoj mjeri i promet sa drvi, a ujeftinjenjem novcaj uvjetano pove<*anjem bogatstva u ostalih narodihj omogueit ee se i stvaranje ve<^tih poslovnih poduzeća. Dakako da je podignuće ove industrije, koja se razgi-anjuje na toliko posebnih obrta, uzko skopčano boljom teoretiČnom naobrazbom radniSke mladeži; uvjet koj je konačno mjerodavMu kod svih obrta. Trgovac E. F. Bothe ustrojio je tečajem godine 1880. u Zagreba tvornicu okvira za slike i zreala. Za sada radi ta tvornica sa 8 i´adnika, koji su svi iz njemačkih tvornica amo pritegnuti. Živahnu trgovinu sa jelovinom i smrekovinom iz St:ajerske i Kranjske tjeraju njekoje tvrdke u Zagrebu na veliko. Daske i ostala gradjevina iz mekog drva dolazi velikim dielom na splavih po Savi. U naših krajiških krajevih, u Zumberku i u Vivođini režu seljaci proste batine, koje se kao surovina na preradjenje ti Beč izvažaju : mnoga stotina forinti privredi se tim obrtom tamošnjem žiteljst\Ai. U lepoglavskoj kaznioni izradjeno je pod ovu stavku spadajućih tvorina: stolarskih i tokarskih u vrieđnosti od for. 7´800; bačvarskih u vrieduosti od for. 4.600; kolarskih u vrieđnosti od for. 1*100; košaraške i tesarske takodjer liepa količina, Poiucena divljač u Hrvatskoj 1 Slavoniji. Polag izvještaja za grebaČke trg.-obrt. komore, potučeno bi ukupno : godine 1876. 1877. 1878. 1879. 1880. srna 688 649 658 726 750 zečeva 14.623 82.736 14.644 14.198 14.161 divljih pataka 10.890 10.598 9.233 9.774 i>,674 fazana 136 356 543^ 726 1297 Poučno putovanje u Norvežku i Švedsku. Po nalogu kr. ugarskog ministra za obrt i trgovinu, odputio se je g, Josip Poiak, član trgovačke tvrdke Šulz i PoIak, na poučno putovanje u Švedsku i Norvežkn, za da prouči tamošnje odnošaje drvarskog obrtničtva i trgovine s drvi. a naročito \ stanje industi^ije s drvom. Švedska i Norvežka bo kako je poznato, imadu najrazvijeniju drvarsku industriju uz nzorua uredjenja te vrsti. Činovnički status kr. ugarskih državnih činovnika. Vadimo iz „Erdoseti lapok.-´ Za vodjenje upravnih poslova, od 2,891.055 katastralnih ralih kr. ugarskih državnih suma, namješteno je 541 šumarski ci |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 72 <-- 72 --> PDF |
- 304 — novnik i 1550 službenika. Od ovih je u Pešti 1 zemaljski nadšumarnik, 2 nadsavjetnika šumarstva, 1 Šumarski savjetnik, 2 šumarska pranadzornika, 1 taxator, 2 nadšumarnika, 1 nadzornik 1 zamjenik nadzornika, 1 šumarski mjernik, 4, midšnmara, 2 pristava, 1 šumarsko-raSunarski savjetnik, 1 protustavnik, 5 računarskih činovnika i računarski vježbenik. Kr. šumarskom nadzornićtvu, kojemu pripada u obće nadzor nad svimi ostalimi sumarni u zemlji, dalvle obeinsklmi i privatnimi, dodeljeno je 14 nadzornikah i 14 nadšumara. Svi ostali činovnici i službenici spadaju vanjskim uredom. Osim toga nalazi godimice još i do BOOO drugih osoba po državnih Šuma zaslnžbe, i to stranom uz stalnu dnevnicu i pravo na mirovinu, i oko 20.000 nadničarah. O državnih šuma u Hrvatskoj. Vadimo iz izvještaja trgov.-obrt. komore. sledeče podatke. Hrvatska i Slavonija imade ukupno 1´374"522.Q^ hektara šume. U gradjanskom dielu odpada.od tili šuma na državu: U civilnoj Hrvatskoj 73*146.^3 kektara, u krajim 248´132.g2 hektara dakle ukupno 321´278.(jr hektara. Državne šume v. civilnoj PIrvatskoj nalaze se u županiji belovarskoj i županiji križevaČkoj u obsegu od 45.150 hektara, zatim posjednje država dobro 5,Fužine", sa šumskom površinom ođ 27.213.^^ hektara i dobro ,^Veliki Tabor" sa 782 hekt/ šu.me. Najveći komplex državnih hrastovih šuma u bivšoj vojnoj krajini leži u savsko-dunavskih nizina od Vinkovaca pa sve do savske obale, zatim se prostiru n kraškom predielu, od Ogulina prama moru, u ogulinskom i ličkootočkom okružju velike bukove državne šume. Budući se nedrži pi-ihod šuma u civilnoj Hrvatskoj u evidenciji tako kao u krajini, gdje je sve usredotočeno pod jednom vrhovnom nadzornom oblasti, te budući je najveći dio šuma u gradjanskom dielu naše domovine vlastniČtvo osebnika, koji nepolažu račun o svom šumskom prihodu, nemogosmo složiti skrižaljku, označujuću cielokupni prihod Šuma, kao smo željeli. Prihod krajiških šuma pako iznašao je : 1876. godine 1,804.697 for,; L877. god. 067.753 for.; 1878. g. 659.022 for.; 1879. godine 1,086.030 for. a 1880. godine 1,906.207 for. a. vr. Tu je spomenut prihod toli državnih šuma koli i šuma investitionalne zaklade. U obziru prihoda iz krajiških državnih suma vidimo dakle da bje godina 1878 najlošija. Razlog tomu leži najviše u mobiliziranju vojske, jer je veliki dio radinih sila vojničkoj službi pritegnut bio, ali leži takodjer u nepovoljnostih vremena-, povodnje bo, na kojih te u nizinah ležeće Šume često trpe, pačile su izdašnu šumsku radnju. Iz ostalih pojedinosti sliedi, da je osobito u zadnjih dvijuh godina palo hrastovo drvo u cieui; nu ovo sniženje je posve momentana reakcija, prouzročena uplivom nesretne phylosere u Francezkoj i preprodukcijom prijašnjih godina. Mala poboljsica ciena pokazuje se bo već i u godini 1880, a danas već možemo ustvrditi da će uztrajati, budući ni državna šumska uprava neželi prodaju šuma forsirati i time si ciene kvariti. Do dosadanje skoro izklju-. čive produkcije francezkih dužica i njemačke baČvarske gradje, Širi se sve to jače produkcija gradjevnoga drva, za koje se polučuju dosta dobre ciene. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 73 <-- 73 --> PDF |
- g08 — Glavni (XI.) sastanak njemačkih šumara. Obdržavati 6e se ove godine ođ 28. kolovoza do 1. rujna u Koburgu. Keferate preuzeše gg. nadšumarnik Dankelman, profesor dr. Lehr, gumarnik Stötzer i profesor Subert. Kazpravljalo se bude o carini na drvo i poboljsici materijalnoga stanja drvara. Požar skladišta za drvo. Javljaju nam da je dne 21. lipnja o. g. no6ju buknula vatra u skladištu dasaka i raznog izradjenog drva, Mile Deli( 5a trgovca u Vrbovini, u kotaru otoSkom, Skladište i daske izgorjele su sasvim. Velikim trudom obraniše jedva i zgradu, u kojoj se nalazila velika pila. Osjegurano nije bilo ništa. Šteta oko 1500 for. Ustrieljen Šumar. I opeta nam jedan svjestnih drugova pao žrtvom službe. Čitamo bo u „Narodnih Novina" br. 146. t. g. sledeće: Šumar vlastelinstva daruvarskoga Antun Vesely, pošao je dne 20. lipnja o. g. iz Sirana u Šumu zvanu „Lisine", a nješto pred njim otišao je bio s puškom Orbvić Petar, žitelj iz gornjega Borka, Sovjek po svoj podžupaniji na zlu glasu. Oko podne istog dana raznio se već po selu glas, da su šumara Veselija našli u šumi ustrieljena. Orović uabšen tajio je iz početka, da je počinio umorstvo, nu kasnije prizna, da je ubio Šumara iz osvete, Što ga je tužio, da je krao daske, usljed Čega je Orović bio ođsudjen na 6 nedjela zatvora, prije nego podje u zatvor, da se je zakleo, da 6e Veselija "ustrieliti. Zločinac predan je sudu u Djakovu, i tako se nadamo da če sud osvetiti nevinu tu žrtvu službe. Bilježeć nesretni taj slučaj, kličemo slava šumaru Antunu Veseliju! Đlvokoza u Hrvatskoj nizini. Kako nam g. kr. Šumarnik Gr. iz Belovara javlja, ubita bi dne 26. lipnja t. g. u 6 satih jutrom, u šumi Blatnice, spadajučoj pod kr. šumski ured u Belovaru, u nizini rečice Cezme, 1 ^/^ sata boda daleko od Belovara, po tamošnjem lugaru divokoza. (G-emsbock.) — Divokoza kako je poznato u naših krajevih u obće neimamo, da bi se pako divokoza zabludila ča i u nizinu i močvarne strane, tolika je riedkost, da svakako i tuj pobilježiti moramo. Koji li bje uzrok da je strana ta životinja za nas, ostavila svoju postojbinu, ter amo zalutala, težko je pogoditi, nu po svoj 6e prilici — biti bjeg — pred lovskimi psi. Divokoza ta biti će amo došla sa štajerskih strana i planina, preko Macel brda, Ivansćice i Kalnika, koje gore kako znamo sa štajerskim gorjem u savezu stoje, — ter je tražeć put natrag u Štajersku zaliitati morala u nizinu Cezme i tamošnje dubrave. Divokoza mogaše 3 — 4 godine imati, a vagala je 30 kila, bijaše posve normalno odrasla, ter jakim parožjem okrunjena, na desnoj prednoj nozi, "vidila se stara rana od hitca. Meso bijaše lebivo — a bit će tome uzrok nenavadna brana, po tih krajevih. Da je ta zvjer već dulje doba morala ovuda lutati, zaključiti je bilo i ođtuđa, da su joj bridovi papka bili vrlo oštro izrasli, Što kod divokoza koje vavjek po kamenom tlu brzaju nije. — Svakako je to tako riedki pojav u nas — da ga vriedno zapamtiti, pak zaoto i hvalimo g. Jelineku, da nas je izvolio o tom obavjestiti. Krajiška investitionalna zakiada. Njegovo Veličanstvo blagoiavoljelo je previšjim riešenjem od 13. lipnja t. g. XI. izvanredni proračun brvatsko-slavonske krajine za g. 1882. tičući se dohodaka od šuma, iz |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 74 <-- 74 --> PDF |
^ 306 — lučenib da se u investicionalne svrhe na veliko prodadu, premilostivo potvrditi kako sliedi: A. Doliodci. 1. od šumskih užitaka 1,572,500 for. — 2. od glavničkih kamata 15.000 ibr. — i dodavši prenos od g. 1881. ukupno 2,519,934 for. B. Upotrebi j i vanje. 1. -z^ obće upravne troškove ISO.025 fr. — 2. za željeznice 660.000 for. — d. za investicije u području a^uto- Domne uprave 393.000 for. ukupno 1^183.025 for. Izvješće o radu djačkog literarnog družtva „Piug" na kr. šumarsko-gospodarskom učilištu tečajem školske godine 1881/2, Kevnoš(5u izabranog odbora, rieSi družtvo tečajem ove godine svoju zadaću najuspješnije. Članovah bilo je redovitih 58, kojf su uplaćivanjem redovite članove i revnim radom oko napredka družtva svojski nastojati. Na javnu umolbu di-užtva, za podporii knjižnice odazvalo se je njekoliko rodoljuba, koji su svojimi darovi znatno knjižnicu obogatili, tako je umirovljeni i^avnatelj pomoćnih ureda, visokorodni g. Josip Antolković sam 200 komada poučnih kao i zabavnih knjiga poklonio. U obće se je pako stanje knjižnice tečajem ove školske godine za 325 komada knjiga povećalo, tako da ukupni broj knjiga 460 komada broji. U odboru bijahu sledeća gg. slušatelji: T, Basara, kao predsjednik^ R. Malle podpredsjednik^ M. Jovanić tajnik, S. Maiinović blagajnik i T. Peheim knjižničar. Predavanja držano bi tečajem ove školske godine ukupno devetnajst. Kako da očuvamo sjetvu protiv pticah. G. F. Lisak, županijski živinar u Zlataru, objelodanjuje u „Gr. 1." posve jednostavno sredstvo za očuvanje sjetve protiv pticam. Uzme se ^/g kile prostog baruta, (kakav se za lamanje kamenja rabi) ter se u 2 do 3 litre vode raztopij u koju ee raztoplnu onda prnjci ili stare vreČe namoće, zatim izsuŠe, ter žicom povezu, Prnjci se ti zatim upale na polju ili u razsadniku, oni negore, već tinjaju^ dim pako koji se razvija smrdi pticam na toliko, da se na 200 koračaja nepribližuju. G. Lisak tvrdi da je tako postigao liep uspjeh občuvanja nazada. Boj sa medvjedom. Ugarski list „Vađasz Lap" izvješćuje o groznom boju sa medvjedom, koji je nedavno šumar Bichvalski podnesao u merenskoj šumi u županiji ZIpsu, Bijaše hajka na medvjede, te lovci zauzeše opredeljena mjesta. Malo zatim opazi pomenuti Kichvalski jedno deset koračaja od sv´oga stajališta velikoga medvjeda, opali unj iz svoje dvocjevke dva hitca, te oba taneta pogodiše medvjeda u prednje noge^ u prsa i u rilo. Zvier sruši se na zemlju, no odmah ustade, te se tuleći obori na lovca. Lovac izprvine odtiskivase životinju puškom od sebe, nu kad mu to nepodje za rukom udari medvjeda lievom rukom po ranjenoj nozi, da ga tako prisili ua uzmak, sam pako uzmičuć zakloni lice desnom rukom, da se tako obrani od medvjedovib pandža. Uzmi(5uć tim naöinom pade iznenada na uzmak u jamu, medvjed za njim^ te lovac mišljaše već, da je posve izgubljen. U taj poslednji cas sinu mu misao, kakova može dooJ Ćovjeku samo u najvećoj zdvojnosti. Desnom rukom pograbi medvjeda, koji je. na njemu ležao za jezik, a Ijevom za uho, te glavu životinje pritisnu o jedm p^nj, koji je ki-aj sebe spalio. U to prlsko6i drugi jedm lovac, |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 75 <-- 75 --> PDF |
te razkoli medjedu glavu. Životinja bijaše duga pet stopa, 2 ´/^ centa težka, a imaše krasnu liepu kožu. Konacns izpit na kp. šumarskom ucliištu u Križevcih. Dne 20., 21. i 22. obdržani su na kr. Šumarskom učilištu, pismeni, dne 26. i 27. pako ustmeni strogi izpiti iz struke Šumarske. Izpitu je predsjedao kao kr. povjerenik savjetnik kr. zemalj. vlade g. Janko Jurković. Povjerenstvo se sastojaše iz ravnatelja g. Vicbodila, te g. profesora Stražnickog, PotoÖnjakä, Hlave, Kiseljaka/Kesterčanka, Kružića i PrugoveŽkoga. Izpitu se podvrglo ; ukupno 13 kandidataj od ovih bje 1 reprobiran, jedan je izpit odlikom položio, al i njih bude jednostavno osposobljeno. Die Pflanzenzucht im Walde. Pod naslovom „Die Pflanzenzucht im Walde" ein Handbuch für Forstwirthe, Waldbesitzer und Studirende, von Piermann Fürst k. bayr. Forstmeister und Direktor der Forstlehranstalt Ascbaffetiburg, mit .40 in den Text eingedruckten Holzschnitten^ izašla je netom u Berlinu kod J* Springera, knjiga, koja se toli ukusnom vanjštinom koli i sadržajem sa svimi sličnimi djeli te vrsti natjecati može. Knjiga obsiže 282 strane, cieua 3 for. a. vr. Sadržaj osnova se na najnovijih resultatih znanosti i mnogogodišnje pa´akse velezaslužnoga pisca, s toga ju možemo svoj gospodi samo najbolje preporučiti. Statističko izvješće tpgovacko-obrtnicke komore u Zagrebu. Medju najzanimivija djela na polju narodno-gospodarstvenom, koja na hrvatskom jeziku imamo, spada bez dvojbe netom izašlo djelo i izvješće ter govaČko-obrtnižke komore u Zagrebu, obuhvaćajude sve gospodarske gran komorskoga okružja, za g. 1880. sa osvrtom na cielo razdobje od godin 1876—1880. Izvješće ovo, obsizuće do 300 strana, sastavio je tajnik komore g. M. Kjrešić. Osim obćenitih i vrlo poučnih i zanimivih podataka o Šumarstvu, nalazimo, na kraju knjige još i kao dodatak, članak; „Kückblicke auf den Eichenholz-Handel Croato-Slavoniens in den Jahren 1876 bis 1880." od vrstnog i poznatog stinikovnjaka g. A. Danchelovskoga. -´— Mi bismo u interesu stvari samo željeli da si svaki pojedini gospode članova hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva nastoji dotično izvješće dobaviti. —- Orfjaš medju hrastov! Njemačke. Tako zvani „francezki dub." (Franzoseneiche) kod Raumburga u Thurinžkoj, pod hladom kojega se Napoleon I. iza izgubljene bitke kod Lipskoga poČivašCj bude ove godine u travnju podsjeSen. Prastari taj orijaški dub. imaše u promjeru 1"50 m. težio je 270 centih, a 20 metara bio je prost od grana i jedar. Starost mu oejenise na 450—475 godina. VUCI U okolici zagrebačkoj. Čitamo u „Grosp. L" od 12. lipnja t. g. da je maksimirski lugar dne 20. svibnja kraj ^^mirne kolibe^´, ustrielio staru vučicu, koja se je, sabrav sve sile, odvukla do velike zagrebačke ceste, i tu pod mostom poginula. Nekoliko dana kasnije primaknuo se vuk. s onu stran zagrebačke gore, pasućoj marhi, nu na viku pastira udaljio se ipak nepozvani gost. — Isto tako čitamo u uovinah, da se opasna ta zvier zadnjih godina u Francezkoj na toliko aaplodila. da vlada kani činit 2a njezin zator ozbiljne mjere. |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 308 ~ Gospodari I Šumari Austrije. Po najnovijem popisu puSanstva, iznaša ukupni broj gospodara i Šumara u Austriji 12,199.664, ukupni broj pučanstva pake iznaša 22,144.244 žitelja. Od tuda odpada gospodara i šumara na Dalmaciju 393.767, na Kranjsku 337.485. Istru 212.766. Kako dugo živu ptice. Čitamo u „Pozoru" sViedeču notieu. 0 labudu se tvrdi, da doživi 300 godina, a sokol 200 godina. Visoku sta^ rost može doživiti i jastreb i orao. Ulovljene papige već su dostigle 100 i više godina. Dugo živi i kukavica^ a Nauman tvrdi da vrana doživi starost od preko 100 godina. Naša domaća kokoš živi 15 — 20, fazan 15, tukac 16, golub 10. Slavulj u krletci najviše 8—10, kos 12—15 godina, dočim na slobodi živu i dulje Kanarae može živiti u krletci 12—15 godina, nu u svojoj pravoj domovini na kanarskih otocih živi joŠ mnogo dulje. Podzemna šuma. Na jednom dobru lorda Normautona blizu Crowianda nadjoše do tri jutra Šume pod zemljom. Nekoja su drveća dobro sačuvana, a jedan ogroman hrast Je 18 metara dug. Pojedine vrsti drveća dadu se jedna od druge posve dobro razlikovati. , Imenovanja. M. Kajganović kr. kot. pomoćnim šumarskim procjeniteljem kr, kat. ravnateljstva u Zagrebu. — Sandor Pere, dosada kot. Šumar u Sisku, nadšumarom i upraviteljem kod imovne obćine u OtoĆcu Novi članova hrvatskog šumarskog družtva. Družtvu pristupiše kao pravi Ćlanovi: p. n. gg. kr. ravnatelj državnih šuma Milan Durst, presv. grof. Miroslav Kulmer veleposjednik, kr. srbski prof. štimarstva na šumarskoj školi u Požarevcu Jevrem Novaković, Ivan König absol. Šumar, kr. Šumar Vinko DraSar u Jasenovcu, gradski Šumar Stiepan Dean u Dolju, Mirko Puk kot gumar u Valpovu i Milan Burda vlastel. šumar u Novidvorih. Dopisnica urednictva. Gr. C šumarnik u B. Srdačna hvala na priposlanom. Gr. Z, u Ti. Dalmacija. Bukopise uništismo u obće pako uređniĆtvo rukopise nevraća inaće prijateljski pozdrav. G. profesoru J. N. u Požarevcu Serbija. UĆinismo po želji, hvala Vam na kolegialnom odzivu, izćekujemo željno obećana. — Živio I |
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 310 ZalsljiJLČni rač-OLn Prihod 2 « o Prema tomu g 3 O pokazuje se S 3-´ M C3 poimence -s 3 g SI > p-H CO više manje a -H O for, j n. for. I n. fr. 1 n. for. n. Glasom proračuna dozvoljeno 3422 33 1 I 1 Bružtveni prinos od pravih članorali. 516 46450 .5150 — — — 2 Prinos od podupirajudih clanoyah.... 418 — 170 — 248 — _ 3 Predplata na šum. list od pr. članovah 403 164 90 — 23810 — 4 Predplata od predlirojnilsah . ..... . 216 24 — — — 192 — 5 Za dnižtTene diplome 10 — 7 20 — — 2 80 6 Pristupnina od novih <^lanoyah 10 — 11 — 1— — — _ Za uvrstbu oglasa u Šumarski list. .. 30 — 30 i ´^ 8 Gotovina blagajne koncem g. 1880. .. 23903 423 22 184 19 — — 9 10-1552 5 52 — _ 10 Zaostatci od god. 1879., 1880 152030 47990 — — 1040 40 11 Nepredvidljivi prijetci .. . . 50 — 127 88 77 ÄR — — 1 Ukupna svota prihoda . .. 3422 33 188812 26759 1802 80 1 1 1985 ~ 160860 76,71 458 11 1 1437 33 284 52 ~ — Pregledano i u redu pronađjeno u suglasju sa racunskimi pri- Laksar. |