DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 327 ~ šumarih F. Sporeru i Drag. Kosu. U Češkoj pake, već g. 1824. Christof Liebicli stao izdavati obće šumarske novine pod naslovom „Aufmerksamer Forstmann". Mimogredce budi spomenuto đa jedne i druge te novine prestaju izlaziti već g. 1848. usljed nastavših odnošaja u monarkiji. Time bismo bili ti kratko spomenuli najvažnije o razvoju šumarstva u monarkiji našoj tečajem prve polovice XIX. nam vjeka. Naglasismo, da naše šumarstvo u cielosti nije razliöno od onoga u Njemačkih zemlja, a to već iz razloga toga, što se njemačko šumarsko-gospođarska nauka, može u obće smatrati roditeljicom sveg europejskog šumarstva, Nu ako i jest njeraacka znanost podlogom i današnjem nam hrvatskom šumarstvu, to se isto kasnije ipak samostalno dalje razvijalo i razvija, akoprem nam tek budućnost pravi hrvatsko šumarski živalj stvoriti ima. ´: Kako i na koji se to naćin do sada u nas mislilo postići, i u koliko se je možda već i postignulo, upoznati ćem.o u sliedećih razmatranjih j proučavajući najnoviji razvoj šumarstva u Hrvatskoj. Osvrt na đojakošnji uspjeh radnjah katastera 2:emljariiiskoga u bivšoj vojnoj Krajini. Buduć, da su radnje, o uredbi zemljarinskog katastera, u bivšoj Krajini već malo ne kraju privedene, ter tako moguć i njeki pregled istih prema procienbenim kotarom i pojedinim mjestnim obćinain, to je time moguće upoznati, takodjer i čiste prihode, kako pojedinoga kotara, kao i pojedinih težatbenih vrstih tla, te prema tomu i odsjeći, ~ bar aproximativno i budući iznos poreza. Za sedam godinah, dakle primakosmo se kraju, prvoga odsjeka, ovog u njegovih posliedicah preznamenitog djela, toli po narodno gotpodarstvo kao i unapredui mu obstanakj do „prociene " (lokalizacije). Kr. katastralno ravnateljstvo za bivšu Krajinu a Zagrebu, da omogući i olakša ukupni pregled, složilo je za svaki procieabeni kotar po mjestnih obćina i vrsti težatbe, skrižaljku o pvedbježnih razredih čistoga đohodka, te skrižaljku uvrstba pripadajućega zemljišta u ove razrede s izraoanaiiim čistim piihodonij |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 328 ^ pa je ove skrižaljke razdielilo clanovom kotarskih povjerenstvah; prigodom sjednicak, obđržavanih ovoga mjeseca. Polag ovoga glavnoga pregleda iikazujn se privremeno sastavljeni cisti dohodci, naročito za šumsko tlo, u pojedinih procienbenih kotarih, kako nam to priležaća skrižaljka A. kaže, I. Ovi cisti dohodci sastavljeni su: Na temelju skrižaljka 0 dohodkuj služećih kod katastralne šumske prociene, (vidi skrižaljku B.). II. Na temelju ustanovah §. 18. p. g, zakona cl. YIL od godine 1875., o regulaciji zemljarinOj koji propisuje, da se kod izračunavanja gospodarstvenih troškova imade uzeti prosjek 6 godišnjeg razdobja, od godine 1867—1872.; — te na temelju §. 19. koj ustanovljuje, da se ciena drva i ostalih šumskih proizvoda imade uzeti od prosjeka dvadesetgodišnjega razdobja, (od god. 18B5 —1874.)j obstojalih ciena, bez svakog uztega. Na temelju ovih ustanova izračunali su se u procienbenom kotaru broj VIII. Kostajnica, kod državnog šumskog ureda izvadjeni, ogojni troškovi, po jutru i godini sa 10 ne., upravni i obranbeni troškovi pako sa 22 nove. Ciena drya ustanovljena bje za hrast; za tvorivo drvo, sa 2.85, l.so, l.oo, dakle poprečno sa for. 2.50, Ciepanice: O.^.-i, O.20, O.io; — O.25. Klipovina: O.15, O.io, O.os; — O.12.. Za bukyu: Tvoriv o drv o for. O.95, O.eo ili poprečno O.90. Ciepanice: O.40, 0.20; — O.30. Klipovina: O.aj, O.12; — 0,22 Eazredba vrsti pako, ovako bje izvidjena: Za hrast: II. stojbinska vrstnoća: 40^0 tvoriva, 40> ciepanica, 20´7o klipovine; III. stojbinska vrstnoća: 327o tvoriya, SB^o ciepanica, 407() klipovine; IV. stojbinska vrstnoća: 267„ tvoriva, 3.5*^/o ciepanica, 407^ klipovine. Za bukvu: II, stojbinska vrstnoća: 207o tvoriva, 60% ciepanica, 20^jo klipovine; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 17 <-- 17 --> PDF |
329 — |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 18 <-- 18 --> PDF |
880 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 331 lU. stojbinska yrstnoca: W^ja tvoriva, 70> ciepanica, 20´V*´ kupovine; IV. stojbinska vrstnoca: 70^0 ciepanica, 30"/o kupovine. Nuzgredni užitci izračunati su po jutru i godini: za pasu 5 nove., za žirovinu hrastovu 12 nov5., za bukovu žirovinu 8 novc.j za šišku O.o4 nove. Na temelju ovih izviđa i skrižaljkali o đobođku, sastavljena je i sliedeca skrižaljka čistoga dobodkat (Vidi priloženu skrižaijku C.) Brojevi su najjasnije govoreće činjenice, samo da se, žalibog, u obće slabo uvažavaju, jer ili da odkrivaju neugodne istine, ili se pako pravo netumace. Pokušajmo s toga razgledati, na koliko će navedene brojke uplivati na šumski dohodak? Kako se pogovara, iznositi će u buduće zemljarinski porez, izkljuciv ostale državne namete, 20% od čistoga dohođka, akoprem se nadaju, da bi moglo pasti i na 15^/o? Polag ovih obielodanjenih skrižaljka o čistom dohodku iznosi ukupni čisti dohodak svih vrstih težatbe za VIII. kotar 380.601 for., od toga čisti dohodak šumah 75.946 for. ili lOs´Vo od prvoga. Prema tomu nositi će u ovom kotaru šumsko tlo 19.9, a ostale nekretnine 80.i7o ukupnoga zemljarinskoga poreza, dakle u razmjeru 1: 4 kontribuirati, dočim faktično medju spomenutimi vrstmi težatbe, sljedeće razmjerje postoji 1 ´ l.a, (101.900 jutarah šume, a 127.405 jutarah ostaloga gospodarstvenoga zemljišta.) Promotrimo li nadalje sadašnji način oporezovanja u bivšoj Krajini, za da si stvorimo sud o uplivu budućega oporezovanja prama današnjemu, to vidimo, da su polag zakona o uredjenju služnostih za bivšu Krajinu, od 8. lipnja 1881., razdieljene državne i imovno-obćinske šume baš radi oporezovanja u razrede, ter je plaćano poreza po austr. jutru (1600 ´*), n savskih nizinah petrovaradinske i brodske pukovnije (za hrastove šume od lužnjaka) 30 nč.; za šume u posavini i pokupju, ležeće u obstojaloj gradiškoj, I. i II. banskoj, te slunjskoj pukovniji (većinom kitnjak hrast) 25 novč., za Šume, ležeće u gorskih predielih, 10 novč., a za šume ogulinske, otočke i. ličke pukovnije (većinom čisti bukvici) 8 novč. Zemljarinski porez za ine nekretnine bio je trovrstan, i to: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-332;— |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 333 ´ 1. Jednostavni porez od zemlje, kojega plaćahu oni žitelji, koji su Mli konskribirani kao krajišnici, negledec na to, da li su živili u zadruzi ili ne, nadalje trgovci, zanatlije, Častnici, činovnici i nadničari, koji su bili ovlašteni samo na ograničeni zemljištni posjed, a bijahu u pogledu mužkih ßlanova svoje porodice novačenju podvrženi. 2. Viš i porez , što ga do sada povlašteni pojedinci zemljišta plaćati imadu, kamo spadaju žitelji gi^adova i žitelji civilnoga điela zemlje. 3. Osebni porez, što ga plaćati imade katoličko, zatim grčko-iztocno svetovno i redovničko svećenstvo, kao i patrijarha karlovački, od onoga zemljistnoga posjeda, koji nije u kongruu uračunan, ili za uzdržavanje konja odmjeren. Prema ovomu odmjeren bje porez zemljištni po jutru (1600 Q^), kako sliedi: B 1 1 Vo<5nJa Od oranica ili livada öd´ ka i ku Od vino-´ li injsuma U pukovniji I. j II. 1 IIL grada skili vrtova razreda fr. nČ. fr. ne jfr. ne. fr. no. fr. ne. fr. ne. ličkoj, otočkoj, ogiilinlinskoj i slunjskoj .. —. 52.5 — 35 — 21 1 5 1 5 — — — 70 — 52,5 — 35 2 10 1 40 ~ — L — 87.5 — 70 — 52.5 4 20 1 57.5 — — brodskoj i petrovarađin:. , 1 05 — 87.5 — 70 4 20. 1 57.5 — ^ . , Ih 1 57.5 1 22.5 87.5 4 20 2 io — ,52.5 - IIL 1 57 1 22 87 4 20" 2 10 ~ 52 - Polag navedene razdiobe u procienbene kotare^sacinjavaju obstojala lička, otočka, ogulinska i slunjska pukovnija kotare broj I. do VI.; I. i IL banska pukovnija kotare broj VII. i Vm. ; gradiška pukovnija broj IX. j brodska i petrovaradinska broj X. do XIII, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 334 - Prispodobimo li pako primjerice ko-itajnieki procienbeni kotar sa današnjim poreznim stanjem (po ljestvici gornjoj za II. bauskii pukovniju) i budućim, to vidimo slieđeća: Porez: Sadanji: budući sa 207o od čistog doliodka: Za oranicu I. razreda 70 ne. . „ n. „ 52V2 „ „ „ III. „ 35 „ ,,, ^ srednje 52 72 „ 437io ne. „„ livade . , . , . .5272 „ . . ;. . . . 95710 „ „ vinograde 210 „ ..... . 97^/io „ „ voćnjake i kuhinjske vrtove 140 „ . .´ . . . . 1737io „ „ pašnjake vrsti III. .52 „....-. 77io „ ,. ,?. . , n I. i II. — ,,, 771a „ „ šumu (privatnu) . . 527io „ . ---. . 147io „ , „ državno i imovno obćinske šume ... . l37io „ ..... . 147io „ Prispodobimo li još i I. i XIIL procienbeni kotar, to nam se ukazuju porezne stavke sadašnjosti, prema onim budućnosti, ovako: Porez za: oranice, livade, vinograde, vo(5njake -r -1 1 i i sadanji O.35 O.35 I.05 I.05 1. procienb. kotar T n -n e/ n A n 6/ ^ I budući 0.12/10 O.u 0.3Ö 0.70/10 ^TTT 1 1 j. i sadanji 0.877^o 0.877io 4.2o 1.57´"^/io , X111. procienb. kotar 1^-12, A 4/ 02/0 4/ ^ I budući l.u Ito 0.797io 2.74/10 2.20/10 Ove tri prispodobe upućuju nas nadalje, da će zemijarinski porez na poljodielstvena zemljišta u bivšoj Krajini biti od povoljna upliva, buduć da će isti biti ne samo pravedno razdieljen polag pojedinih težatbenih vrstih, već će i današnji iznos snižen biti za sve težatbene vrsti. Za privatne šume snižena će biti porezna stavka za 93.67^ do 46.57o (^´ i XIII. procienb. kotar) od današnje stavke, tebi prema tomu i privatne šume mogle lahko po obsegu dobiti, navlastito mogli bi se u tu svrhu upotrebiti: pašnjaci i oranice, koji su po novoj procieni uvršteni u zadnji razred čistoga dohodka. Oranice pako pogotovo radi običajne gnojitbe pašom (tako da |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 23 <-- 23 --> PDF |
" 335 — ovakove oranice dajxi istom svake pete godine, i tad slabu, žetvu prove ili helde). Za obstojalu Krajinu, moći je dakle prema tomu proricati bolju budućnost, — izuzam možda državne i imovno obćinske šume, kojih će budući porez iznašati nešto više od današnjega. Nu i ovo povišenje poreza, za državne i imovno-obćinske šume^ nije bas tako pesimisticke naravi, kako to na prvi mah izgleda, uvažimo li, da su procienitelji godine 1864. prigodom radnja u brodskoj pukovniji ustanovili bili, da posavske šume, nz 150-godišnju obhodnju, lahko popriečno za 4.i6 kub. met. na godinu prirastu, te da se dobije 40 do 507« ^^^^ ^^ P^´*^" redjivanja, ukupno dakle da 6.24 kub. met., dati mogu; (Oesterr. Monatschrift für Forstwesen 1877 str. 558), đoćim spomenute skrižaljke 0 dohodku za katastralnu procienu ustanovljuju, i za najbolju (I) stojbinsku vrstnoću, za hrastove visoke šume, popriećni dohodak drva od 3.o kub. metra. Uvažimo li nadalje, da ova prva stojbinska vrstnoća u obće malo površine zapremlje, tako da u istinu nekim načinom samo nakit elaborata čini, dočim najviše površja na srednji razred, dakle u IV., V. i VI. razred čistoga dohodka odpada. Zagovaramo li dakle ovime državne i imovno-obćinske šume, to činimo to više radi toga, što se pri ustanovljivanju gospodarstvenih troškova imao uzeti pravedni obzir i na ob^ stojnost, da -su imovne obćine utemeljene istom poslie g. 1872., ter da su uslied toga nastale sasvim druge obstojnosti po gospodarstvo toli u državnih koli u imovno-obćinskih šuma, navlastito pako baš u ovih posliednjih, dočim su uzprkos toga uzeti mjerilom spomenuti poprečni iznosi od god. 1867—^1872. Tako je na primjer od godine 1874., pa do preustrojstva imovnih obćina godine 1881., kod II. banske imovne obćine, s posjedom šumskim od 39.370 ralih, iznosio trošak za zastup stvo, kao i ravnateljstvo . . . . . . .. . . for. O.045 gospodarstveni ured i šumarije .. . . . . . . „ O492 obranbu šumah . . ´ ´ ´ ´ " ´^´^^^ Ukupno for. O.345 po rali i godini, Dočim će počam od godine 1882. iznašati ovi troškovi, polag proračuna za godinu 1882.: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 336 za zastupstvo .. . . ., . . . .. .* ^^´^´-O-"´*-*^ gospodarstveni ured i šumarije . . . ,. . , -. ,-„ 0.264 obranbu šumah . . .... . . . . ,, O.192 Ukupno for. O.501 po jutru. Važno je nadalje kod ovoga razmatranja i to, da posjed ove imovne obćine imade GO^o čistih bukvikah, koji se polag prosjeka od god. 187B. do 1881. najviše sa 23´*/o unovSiti mogu, pa i ovaj postotak sastoji se većim dielom samo u onom užitku, što ga pravoužitnici po pripadajućem im pravu bezplatno dobivaju. Uočimo li nadalje, da je požar u ovo-imovnih šuma bukovih tako rekuć običajan, te da znade zahvatiti i na stotine jutara površine, koje radi pomankanja mogućnosti prodaje strunu, ostavljajući prekršene i od vjetra prekinute trcke, izgledajude poput kamenih krstova na groblju, i kazujuć nam nerazbor ljudski i pohotu za vandalismom. Pa ipak bi ovo bila svakako dva prevažna razloga, s kojih bi se sniženje ustanovljenoga poreza opravdano tražiti moglo, dapače i tražiti moralo, jer nas predstojeća pasivnost imovnih obćina svakako nuka na zrelo razmišljanje 0 stvari. ,Da je tome i zbilja tako, spomenuti ćemo samo sljedeći primjer: U 7-godišnjem razdobju, iznosio je cisti dohodak, nracunav i plaćeni porez, poprečno po jutru godimice . 1 for. 13 nč. k;tomu plaćeni porez. — „ IS^io nč. , , Ukupno dakle 1 for. 26^/io ne. Vriednost bezplatnih užitaka pravoužitnika iznašaše pojutru i godini poprečno .. . 1 for. 11 ne. Jreosta dakle čisti dohodak od ~´. ´, ´. ~~~^^^foT. 15^/io nč~ Od ovoga se imadu pokriti porez, kao i,ostali nepredvidivi izdatci. V , Istina bog, pravoužitnici . ovlašteni su polag zakona od 11. srpnja 1881. na bezplatno uživanje šumskih pripadajućih užitaka, samo ,dotle, dok dohodak imovnih obćina bude mogao pokrivati te izdatke, u protivnom slučaju dužni su u to ime i primjereno plaćati ove užitke. Uvažimo li ipak s druge strane slabo gospodarstveno stanje krajišnika, to je očevidno, da će plaćanja, šumskih užitaka od strane pravoužitnika biti jako mršava, t. j . ostati će samoiua papiru! |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 837 — Da se uredba zemljarinskog poreza cim prije dovrši, naredio je iinancijalni ministar posebnom okružnicom, da se imadu kotarska povjerenstva sastati u prvoj polovici rujna u sjednice, u kojih bi ujedno izabrali i odbor od tri lica, koj bi u slučaju potrebe mjestnoga izviđa imao udesiti svoj posao takOj da bi do konca listopada o. g* s izvidi gotov bio- Katastralni ravnatelj opredieljuje po tom, dogovorno s predsjednikom kotarskoga povjerenstva, kada se imade sastati druga sjednica, ali ipak tako, da se ista svakako u prvoj polovici mjeseca studena obdržala bude. U ovoj sjednici imati ce povjerenstvo izpitati predloge izabranoga odbora´, a izabrat će podjedno i reklamacionalno povjerenstvo od dva redovita elana i dva zamjenika. , Odmah, kako su primljeni operati kotarskog povjerenstva, imati će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo, koje će i opet imati izpitati predloge kotarskoga povjerenstva uz sudjelovanje okružnoga i šumskoga procienitelja, Cim izaslanstvo okružnoga povjerenstva izpita predloge kotarskoga povjerenstva i podnese odnosne predloge o istih, imat će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo najdulje početkom siecnja 1883, i to prijaviti iinanc. ministarstvu. Bilo bi dakle dobro, da svi poslovi, predradnje, kao i možebitni prigovori pojedinih interesenta ßim skorije svrsi shodno podneseni, odnosno sgotovljeni budu-* Crustar Pausa, nadšumar. Kr. šumarsko gospodarska škola u Požarevcu. Priobcuje kr. profesor J. Novaković. Pitanje unapredjenja gospodarstva i šumarstva, od eminetno je državnog značaja po Serbiju. Serbija je zemlja surovina, i ona će. ovaj karakteri dalje za čitav niz godina uzčuvati, ma činili se koji mu drago obrtni preduzetci. Gospodarstvo i šumarstvo u Serbiji, su ona granitska podloga, na koju se oslanja cielo državno tielo. Sve naše imanje, * Ovaj je ölauak bio takodjer njemaöki objelodanjen u „Oesterr. M, f. Forstwesen^´ g. 1882. str. 417, |