DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 837 — Da se uredba zemljarinskog poreza cim prije dovrši, naredio je iinancijalni ministar posebnom okružnicom, da se imadu kotarska povjerenstva sastati u prvoj polovici rujna u sjednice, u kojih bi ujedno izabrali i odbor od tri lica, koj bi u slučaju potrebe mjestnoga izviđa imao udesiti svoj posao takOj da bi do konca listopada o. g* s izvidi gotov bio- Katastralni ravnatelj opredieljuje po tom, dogovorno s predsjednikom kotarskoga povjerenstva, kada se imade sastati druga sjednica, ali ipak tako, da se ista svakako u prvoj polovici mjeseca studena obdržala bude. U ovoj sjednici imati ce povjerenstvo izpitati predloge izabranoga odbora´, a izabrat će podjedno i reklamacionalno povjerenstvo od dva redovita elana i dva zamjenika. , Odmah, kako su primljeni operati kotarskog povjerenstva, imati će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo, koje će i opet imati izpitati predloge kotarskoga povjerenstva uz sudjelovanje okružnoga i šumskoga procienitelja, Cim izaslanstvo okružnoga povjerenstva izpita predloge kotarskoga povjerenstva i podnese odnosne predloge o istih, imat će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo najdulje početkom siecnja 1883, i to prijaviti iinanc. ministarstvu. Bilo bi dakle dobro, da svi poslovi, predradnje, kao i možebitni prigovori pojedinih interesenta ßim skorije svrsi shodno podneseni, odnosno sgotovljeni budu-* Crustar Pausa, nadšumar. Kr. šumarsko gospodarska škola u Požarevcu. Priobcuje kr. profesor J. Novaković. Pitanje unapredjenja gospodarstva i šumarstva, od eminetno je državnog značaja po Serbiju. Serbija je zemlja surovina, i ona će. ovaj karakteri dalje za čitav niz godina uzčuvati, ma činili se koji mu drago obrtni preduzetci. Gospodarstvo i šumarstvo u Serbiji, su ona granitska podloga, na koju se oslanja cielo državno tielo. Sve naše imanje, * Ovaj je ölauak bio takodjer njemaöki objelodanjen u „Oesterr. M, f. Forstwesen^´ g. 1882. str. 417, |
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- aas — sve naše bogatstvo, leži n gospodarstvu i šumarstvu. Snjima pada, ili se diže i blagostanje naše. Serbiju danas više nego ikada, kako njena sadašnjost, tako i njena budućnost, gone do unapredjenja ovik dvajnh narodno-gospodarskih grana, da svu svoju pažnju i brigu pokloni, da sve svoje sile koncentriše, i ujedinjenje pokrene unapred u pravcu boljka i unapredjenja gospodarstva i šumarstva, jer svaki državui korak mora imati u ovome svoj izvor. Za poslednjih godina, Serbija je nesumljivo u svima granama državne uprave učinila važne korake k napredku. Nije propušteno, a da se i unapredjivanju gospodarstva i šumarstva pažnja ne obrati, ma sve da to možda i nije učinjeno u onom stepenu, kako je važnost ovik pitanja zahtievala. Kao najvažniji dogodjaj pako, koji je za poslednjih deset godina u Serbiji, u pogledu unapredjenja gospodarstva i šumarstva učinjen, jeste utemelenje „gospodarsko šumarske škole.^´ Ova je škola privremen o otvorena 10. listopada 1872. godine u Požarevcu, a u namjeri, da se i kod nas unapredi gospodarstvo i šumarstvo. Škola se ta uzdržava iz fonda školskog, a stoji pod nadzorom ministra financija. Učenje traje u šl^oli tri godine. Učenici se diele; na redovite, koji žive u internatu, uživajuć kroz cio kurs, od države podpuno uzdržavanje, a primaju se samo oni, koji su svršili sa dobrim uspjehom najmanje četiri razreda gimnazije ili realke, a dobrog su vladanja. Redovnih učenika prima se syake godine do 25 a nemogu biti mlađji od 15, ni stariji od 20 godina, ter moraju biti zdravi ter tjelesno razvijeni, ^anredni ili posjetioc pako može biti svaki, koji traži praktičnog i teoretićnog obavještenja iz pojedinih predmeta. Naučni predmeti diele se na obce, okonomske i šumarske, a .^vi su obvezni, za sve učenike ove škole. Od šumarskih predmeta predaju se: Sadjenje i gojenje šuma 8. satih na tjedan. Njega šuma 4. sata. Uporaba 4. sata. Uredjenje i taxacija šuma 5. sat. i lov sa 2 sata na tjedan. Na školi predaje ukupno 8 profesora, sa poprečno 1500 f. a vr. godišnje plaće. Škola posjeduje bogatu knjižnicu, zbirku insekta, mineralija i flore Serbije. Osim toga bogat tehničkimatematički fizikalni kabinet, te preko 200 stotine raznih gospođarsko- šumarskih sprava i orudja. |
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 339 - Za poslednjih deset godina, polazilo je školu ukupno 162 učenika. Trogodišnje školovanje svakog učenika stoji državu 1320 franaka. Na uzdržavanje ove škole troši država poprečno 80.000 franaka, od kojih ide na profesorske place. 31.800 fran. Nu pored bogatih sredstva za teoretičku nastavu praksa je hrdjavo zastupana. Ovo pako dolazi odtuda &to je škola, privremen o otvorena u Požarevca, i nije mogla nikako, da dobije svoje livade, vinograde i šume. Pri školi postoji svega 20 rali gradine. Ovaj nedostatak, kao i druge školine mane, koje leže u organizmu škole, opažene su već prve godine, i zbor profesorski živo je od vlade tražio da se škole iz Požarevca na btalno mjesto premjesti, i snabde sa zemljom i šumama, kako bi teorija sa praksom išla uzporedno. Nu razne u zemlji političke okolnostij nedozvoljavahu, da se vlada ovome odazove. Tek ove godine vlada je stvar tu rješila, te su svi učenici svoje školovanje na ovoj školi dovršili, a novi niesu primani. Tako će škola ove godine biti zatvorena, dok vlađanerieši pitanje, o njenom, preustrojstvu i stalnom smještenju. Željeti je da pitanje o preustrojstvu i premeštenju ove škole zauzme prvo mjesto, medju državnim! pitanji, i da se što prije rieši, jer Serbi će svoju budućnost osjegurati i xigled podići, samo onda, ako se živo zauzmu oko unapredjenja go spodarstva i šumarstva. U Požarevcu početkom listopada 1882, , Šumarstvo u Ugarskoj. Hrvatska u političkom je pogledu, a donjekle i u šumarskom, u toli tjesnom savezu sa kraljevinom Ugarskom, da je po svakoga hrvatskih šumara donjekle baš potrebno poznavanje šumarsko-gospodarskih odnošaja onkraj Drave. I to u najnovije doba još i tim više, što nam državne šume neposredno podpadaju pod ugarski ministerij obrta, trgovine i gospodarstva, kao i s toga, što se broj Madjara i u šumarskoj struci kod nas danomice mnaža. Držimo dakle, da neće biti zgorega, štovane čitaoce upoznati sa clankom, koga je kr. ugarski šumarski nadsavjetnik F. lUes priobćio u 6. svezku ovogodišnjega tečaja |