DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 339 - Za poslednjih deset godina, polazilo je školu ukupno 162 učenika. Trogodišnje školovanje svakog učenika stoji državu 1320 franaka. Na uzdržavanje ove škole troši država poprečno 80.000 franaka, od kojih ide na profesorske place. 31.800 fran. Nu pored bogatih sredstva za teoretičku nastavu praksa je hrdjavo zastupana. Ovo pako dolazi odtuda &to je škola, privremen o otvorena u Požarevca, i nije mogla nikako, da dobije svoje livade, vinograde i šume. Pri školi postoji svega 20 rali gradine. Ovaj nedostatak, kao i druge školine mane, koje leže u organizmu škole, opažene su već prve godine, i zbor profesorski živo je od vlade tražio da se škole iz Požarevca na btalno mjesto premjesti, i snabde sa zemljom i šumama, kako bi teorija sa praksom išla uzporedno. Nu razne u zemlji političke okolnostij nedozvoljavahu, da se vlada ovome odazove. Tek ove godine vlada je stvar tu rješila, te su svi učenici svoje školovanje na ovoj školi dovršili, a novi niesu primani. Tako će škola ove godine biti zatvorena, dok vlađanerieši pitanje, o njenom, preustrojstvu i stalnom smještenju. Željeti je da pitanje o preustrojstvu i premeštenju ove škole zauzme prvo mjesto, medju državnim! pitanji, i da se što prije rieši, jer Serbi će svoju budućnost osjegurati i xigled podići, samo onda, ako se živo zauzmu oko unapredjenja go spodarstva i šumarstva. U Požarevcu početkom listopada 1882, , Šumarstvo u Ugarskoj. Hrvatska u političkom je pogledu, a donjekle i u šumarskom, u toli tjesnom savezu sa kraljevinom Ugarskom, da je po svakoga hrvatskih šumara donjekle baš potrebno poznavanje šumarsko-gospodarskih odnošaja onkraj Drave. I to u najnovije doba još i tim više, što nam državne šume neposredno podpadaju pod ugarski ministerij obrta, trgovine i gospodarstva, kao i s toga, što se broj Madjara i u šumarskoj struci kod nas danomice mnaža. Držimo dakle, da neće biti zgorega, štovane čitaoce upoznati sa clankom, koga je kr. ugarski šumarski nadsavjetnik F. lUes priobćio u 6. svezku ovogodišnjega tečaja |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 840 šumarskog lista, koga proL Baue r u Monakovu izdaje, ter koji članak glasi: Međju najvažnije stečevine na polju šumarstva u Ugarskoj u novije doba spada bezdvojbeno šumski zakon od god, 1879. (zakonski članak XXXI. od g. 1879.), koji je 8. srpnjem god. 1880. stupio u kriepost. Nejma dvojbe, da će uvedenjem ovoga zakona i u Ugarskoj nastati nova doba ratioualnoga šumskoga gospodarenja i njege šuma, kako nam se već i danas koristo nosne posljedice njegove pokazuju. Glavna načela toga baš vele liberalnoga zakona sadržana su po prilici u sljedećem: Uživanje i gospodarenje šuma, uz čuvanje prava drugih, samo se sliedećimi ustanovami ograničuje. Zaštitne i zabranbene šume, kao i one iz obzira narodno gospodarstvenib na novo zagajenih pustošib, imat će se u bu duće, obzirom na vrst i način njihovog gospodarenja, po saslu šanju posjednikah i županijskih upravnih vieća, po ministar" stvu za gospodarstvo, obrt i trgovinu označiti i urediti. Šume se takove nesmiju čistom sječom uživati, ni krčiti, isto je tako zabranjeno i krčenje šuma, uspjevajućih na absolutnom šumskom tlu, imenice pako na popješcina, na koje se poslednje tlo osobita pažnja svraćati imala bude, a eventualno sad izsječena ili izkrčena takova zemljišta morat će se najdulje u roku od šest godina i opet pošumiti. Zabrana krčenja panjeva i žilja, paša u branjevina kao i stelarenje takodjer su zabranjene na takovih mjestih. Nebi li pako koji vlastnik htio u rečeno doba takova zemljišta sam i opet zagajiti, to pripada ministarstvu pravo, odrediti takovo zagajenje sudbenim putem; ter se obzirom na to n zakonu nalaze i shodne ustanove, za da se eventualno u tu svrhu i posebna „družtva za pošumljivanje" oživotvoriti mogu. Država podupire takovo pošumljivanje vremenim opraštanjem od poreza, bezplatnim razdieljivanjem semenja i biljkah, uzajm- Ijivanjem novaca iz državnih zaklada, kao i neposrednim novčanim podupiranjem. Država, juridične osobe, gradovi, obćine, crkvene zadruge, biskupije, fi-dei koraisi, composesorati i rudane dužne su u svojih šumah uvesti redovito šumarenje, primjereno gospodarskoj osnovi, po ministarstvu odobrenoj, a isto tako ih zakon veže |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 341 -na postavljanje primjerenog broja strukovno naobraženog šu^ marsko-upravnog osoblja i lugara. Onakovi šumovlastnici, koji u svojili^ šuma po redovitoj gospodarskoj osnovi gospodare, uživaju tu poylastj da su dužni samo od polovine šumske površine plaćati obćinski namet. — Privatni se posjednici dakle, ma da ih zakon i neveže na redo vito šumarenje, ipak time podtiću na takovo, a slobodno im stoji, podvrći se i neposrednom, državnom nadzoru. Zakon označuje nadalje i stanovite kazni za one, koji se zakonskih ustanova držali nebi. Tako se naredjuje za krčenje jedne rali = 0´57 ha, zaštitne ili na pjeskovitu tlu se nalazeće´ šume sa 100—400 for. Krčenje suma na absolutnom šumskom tlu, odnosno yodjenje čiste sjeće u zaštitnih šuma, kažnjivo je sa 50—800 for., zanemarena naplodba takove šume po rali i godini sa 10 do 100 for., nepodnašanje gospodarske osnove do14, lipnja 1884. ili nenamještenje potrebitoga šumarsko-upravnoga i Guvarskoga osoblja, kažnjivo je kod šumske površine od 500 rali i manje sa 100—300 for., inače pako sa 300—1000 f. globe. Tko se nebi držao ustanova gospodarske osnove, može se kazniti globom od 26—100 for., a u slučaju povrate i sa 1000 for. globe. Koji više sjeće, nego li bi po gospodarskoj osnovi smio, može se kazniti novčanom globom do iznosa vriednosti više sječenoga drva, najmanje pako sa ´A te vriednosti.- Isto tako dužni su šumovlastnici eventualni manjak normalne zalihe u stanovitom, po upravnom vieću ustanoviti se imajućcm vremenu pokriti. Šumarsko-ređarstvena oblast prve molbe jest županjskoupravno vieće, odnosno šumarski pododbor istog, koji se iz trijuh članova sastoji; u drugoj molbi pako kr. ministarstvo za gospodarstvo, obrt i trgovinu. Neposredni nadzor nad vršenjem ustanova šumskoga zakona povjeren je posebnim kr. šumarskim nadzornikom. Takovih imade ukupno 14, a svakomu njih dodieljeno je 1—4 pomoćnih povjerenika (nadšumara). Ova se nadzorna okružja steru kroz više županija, ter dolazi poprečno na svako šumarsko nadzorničtvo po 545-791 ha. šume. Šumaj^i nadzornici imadu pravo, prepriečiti svaki nezakoniti postupak sa sumama. U slučaju pako da „upravno |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 342 — vieće" nebi htjelo zahtjevu nadzornika zadovoljiti, intervenira ministarstvo. Odnošaj šumskih nadzornika prema upravnom vieću odgovara u bitnosti odnošaju državnih odvjetnika prema sudovom. . Kr. nadzornike šumarstva imenuje sam kralj, a po öasti ravni su kr. savjetnikom šumarstva. Šumarsko upravno i cuvarsko osoblje onih šumovlastnika, kojih šume nadzoru države podpadaju, imade posebnu prisegu položiti, u službi je ° dužno nositi posebnu uniformu, a uživa sva prava javne straže, neplaćajuć ni porez za pušku ni onaj za lov. Medju šumske prekršaje broji zakon svojevoljno prisvajanje za prodaju još nepripremljenih šumskih proizvoda, od manje nego 30 for. vriednosti; a medju pogibeljne učine i zanemarenja, n. p. palenje vatre u, šumi ili blizu nje, neprijavljenje šumskog požara, oštećivanje šumarskih prometila itd. Kazne šumskih prekršaja podpadaju u prvoj instanciji kotarskim sudovom, u drugoj molbi zbornim sudovom, koji se sastoje iz dvijuh članova upravnog vieca ili strukovnjaka pod predsjednictvom velikog župana. Šumski se prekršaji imadu za se, ter u najkraćem roku i svom strogošću riešavati. U takovih strana pako, gdje su šumski prekršaji i kvarovi vrlo eesti, imadu se svaki mjesec u svrhu dosudjivaDJa posebna ročišta obdržavati, a ministar može u vanrednih slucajevih na zahtjev interesenta takodjer odrediti, da svaki, koji šumske proizvode prodaje, posebnom potvrdnicom izkazati ima, odkuda je do plodina i užitaka došao, — Ustanova, koja se već i dosada vrlo shodnom pokaza. Takodjer i obzirom na prevažanje šumskih proizvoda sadržano je u zakonu potrebito, — a isto tako naređjuje zakon shodna i za slučajeve, gdje se u svrhu izvažanja šumskih proizvoda takodjer i putevi i zemljišta susjeda upotrebiti imaju. Novac, koji će unići od globe, ide 7-^ u ubožku blagajnu obćine, ^/s pako pripadaju novoj zemaljskoj šumarsko-kulturnoj zakladi, iz koje se razne potrebe šumarstva podmirivale budu. Povjest postanka tog šumskog zakona svjedoči nam, da je glavna zasluga u tora pogledu išla zemaljskom šumarskom družtvu, koje pocam od g. 1868., kad no je nacrt osnove novog šumskog zakona izradilo i ministarstvn pođnilo, nije propustilo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~ 343 — sgode, da urgira podnešenje te osnove na ustavni pretres parlamentu. Mađjarsko šumarsko družtvo danas je jedno od najuglednijih i najbogatijili družtva n zemlji. Broj članova, medju kojimi se svi i najođličniji muževi i velikaši zemlje nalaze, iznaša danas: 636 utemeljiteljah, 502 godišnja, 5 pocastna elana i 1 protektor, ili ukupno 1144 člana! Imetak družtvene zaklade iznaša ukupno 148.254 for. — od kojih pripada samoj Deakovoj zakladi 10.000 for., Wagne rovoj zakladi pako 6633 for.; Ovoj poslednoj zakladi je svrha, podupiranje sirotöadi šumarskog osoblja. Grođišnji prinos članova iznaša 8 for. Zato im pripada i bezplatno družtveni list „Erd^szeti Lapok", koji mjesečno izlazi, a obsizao je g. 1882. ukupno 72 tiskovna arka. -U glavnome se djelatnost družtva očituje u širenju ratio nalnog šumarskog znanja medju šumoposjednici. Za podići madjarsku šumarsku literaturu, izdaje družtvo godimice nagrade u iznosu do lOO dukata i^ Deakove zaklade. Tako je nagradjena šumarska botanika sa 200 dukata^ upotrebljivanje šuma sa 100 dukata, a „Dendrometrija", sto no juizdaše profesori šemnićke akademije Fekete i Šoltz, sa 100 dukata — medjuto je baš sada razpisana nagrada od 40 dukata za djelo; „0 našumijivanju pešćara." Skupštine obđržaje družtvo izmjenice po raznih predjelih zemlje. Predmetom razprave bijahu u posljednje doba sljedeća temata: Koje se vrsti uzgoja preporučuju osobito za šume alfoldskog područja? Kako je moći stare hrastove šume, noseće želud i šišku, obzirom na pašarenje najbolje pomladiti odnosno uzčuvati? Kojim bi se načinom mogli unovčiti ogromni komplex! bukovih šuma po prigorju? Koji je rentabilitet šuma guljaca, kako da se u hrastovih šumah guljaca gospodari, a koji je način unovčenja kore najbolji? itd. Šumarskom se družtvu i njegovoj djelatnosti imade nadalje pripisati, što ugled šumarskog stališa takodjer i u nas danomice raste. Po malo već se i u Ugarskoj uvidjava, da su samo toli praktično, koli i teoretično naučni strukovnjaci zvani, sumarni shodno i racionalno gospodariti i postupati Da i madjarski posjednici velevažnost šuma cjeniti počimlju, dokazuju medju ostalom takodjer i u najnovije doba po |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ravnicab alföldsHh izvedeni nasadi. Šumarsko je družtvo pod livat taj na sve moguće naSine podupiralo, izticuc svako doba korist i potrebu ošumlenja pešoarab. Za da se i privatnim sumoylastnikom omogući namješte nje valjanog lugarskog osoblja, postoji već kroz više godina posebni naukovni tečaji za lugare kod pojedinih državnik šum skik ureda, u najnovije doba pako radi se i o tom, da se u Segeđinu posebna lugarska škola uredi. Književna djelatnost ugarskog šumarskog družtva priznata i odlikovana bi najvećimi znaci priznanja na parižkoj, bečkoj, kao i stulweisenburzkoj izložbi. Družtvo izdaje takodjer i posebni mađjarski šumarski kolendar, od kojega se je poslednje godine 1000 komada prodalo. Napredak toli družtva, koli i šumarstva u zemlji očevidan je, tako da se danas već i mađjarski šumar strukom svojom slobodno ponositi smije. Na obranu. PiSe c. kr. umirovlj. Štimarnik A. Tomić. Veleštovani gospodin upravitel} dobara g. baruna Prandau-a gosp. Adolfo Danhelovsky, objelodanio u „Šumarskom listu" VI. Tečaju na str. 182, u članku pod naslovom „K riešenju pitanja 0 čistomu prihodu šuma", prigovore protiva po meni jur god, 1881-u „Šumarskom listu^´ na str. 248. i sliedecih, objelodanjenom članku „Nekoliko rieći o silhuetti šumarnika Danhelovskoga". Prigovori se ti u bitnosti svadjaju nä sliedeće pitanje „da li mi je poznata šumsko gospodarstvena ciel, u kojoj svi dobni raizredi od prve do x. te godine obhodnje^ u jednakih ili barempribližno jednakih površina postoje?" — Obstojnost koja bi odgovarajuća bila idealnoj šumi, pređstavljajućoj normalnu sumu. To je pako jedna onih „koza" — koju t. z. praktikeri, pristašam rationalnih methođa naproti, najvole derati odnosno stavljati. Nemisleći pri tom, da tamo vec pitaju za gotov ucin, koji se tek po obavljenoj jednoj gospodarskoj obhodnji, koja kod visokih šuma 100 i više godina traje, postizava, docim se bit rationalnih metoda baš u tome karakteriše, da nastoje iz |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 345 nepravilnih šuma, pravilno — odnosno normalno stanje šuma polučiti, koje u istinn neobstoji — već se tek stvoriti imade. Za polučiti pako normalno stanje koje šume, nuždni su prije svega njeki preduvjeti^ pak se u ostalom obzirom na ovo, pozivljem i opet na ono, sto sam spomenuo bio u „Šumarskom listu´^ br. 2. i 3. od god. 1B77. obzirom na normalni prihod i normalnu zalihu jedne šume, gdje sam podjedno bio takodjer i iztaknuo, kako je gosp. professor Hundeshagen time, što je po kameralnoj taxaciji proračunavanu normalnu zalihu prevelikom označio, postao začetnik nesporazumljenja medju strukovnjaci, kao i tim stoje u mjesto normalne zalihe uzeo sbroj zbiljnih priraštaja pojedinih dobnih razreda, za zbiljnll normalnu zalihu, u račun. Učin pogrešan, jer je. taj sbroj premalen za kojih 14^/oj od zbiljne normalne zalihe, koje zadnji Član (zaliha najstarijeg dobnog razreda) normalni prihod predočuje. U tadanjem rukopisu uvukla mi se je medju.tim pogrieška, jer sam pogrešni taj iznos saino sa 8"/„ označio bio — činjenicu koju time izpravljam. U predstojećem se slučaju, medjutime radi jedino o pravom shvaćanju smisla zakona o katastralnoj procieni, pak zaoto i nastojah u svojih razmatranjih o silhuetti gosp. Danchelovskoga, da obćinstvo o tome uputim, a to učinih još i stoga, pošto se u silhuetti medju ostalimi i takove činjenice spomenute nalaze, koje rek posvemašno neznanje stvari posvedočuju, u kojem mi pogledu još i sliedeća u prijašnjih mi radnjah nespomenuta činjenica dokazom budi. U spomenutih se bo silhuetta tvrdi; da se prigodom katastralnog procjenivanja šuma, nuzgredni užitci, poput žirovine, šiške i paše, isto tako kod obračunavanja čistog prihoda branjevina kao i ostalih mladih sastojina u račun uzimaju, doćim kako poznato, mlade sastojine tih koristih u istinu nedavaju, tvrdnja koja međjutim nestoji. U smislu katastralnoga naputka za procienu šuma bo imadu se prije spomenuti medjutimni užitci, odnosno njihove vriednosti za svaku šumu, za razdobje od godine 1850. do 1874. ustanoviti, ter onda poprečni prihod istih po rali i godini, na cielu površinti dotičnog stojbinskog razreda porazdieliti i to stoga razloga, što po konačno ustanovljenom čistom prihodu po rali, dakle jedinici površine, tek ustanovljenje poreza sliediti ima. Pošto je prema onome što u prije spomenutom primjeru navedosmo , doba starosti prve stojbinske vrstnoće 150 ^ 25 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 346 ~ godina, ter stayirao li nadalje, da u tom razredu 100 nalili jur sjeći dorasle šume bude, a ßO ralib pako još nedorasle, to iz toga sliedi: Prv o da se je ustanovljeni prihod nuz;grednih užitaka, samo iz zbiljnih prihoda te vrsti, od stare šume od 100 ralih dobio i to iz računa i dobivenih podataka dotičnog šumovlastnika, drugo , da se za branjevine i nedorasle sastojine nije moglo ništa računati, pošto iste i u istinu takovih koristih nedavahu. Biti će pako svejedno, razdielili mi tako proracunani 24 godišnji poprečni prihod, tih nuzgređnih užitaka, koji neka n. pr. 24 for. iznaša, razmjerno na čitavu površinu dotičnoga razreda stojbinske vrstnoće od 150 ralih, ili pako samo na površje dobnih sastojina, s površjem od 100 ralih, jer: u prvo m ćemo slučaju dobiti na ime prihoda za nuzgređne užitke 24 nove. po rali starih ili ti doraslih sastojina, u drugo m slučaju pako po rali za cieli razred vrstnoće 16 novo., pošto time jednaka suma na čitavi stojbinski razred dolazi, naime: 24 (kr.) X 100 (ralih) =- 16 (kr.) X 150 ralih. Ili 24 for. = 24 for. neće se dakle niti novčić više zaračunati, nego li poprečni prihod i zbilja iznašao. Što se pako normalnoga stanja sume tiče, to isti sjegurno nije puka ideja, kako to običavaju protivnici tvrditi, samo da rationalnu methodu diskreditiraju, a to već i zaoto ne jer se isto temelji na drvnoj gromadi sastojine, u dobi sjećivosii istih, po čemu realnu podlogu dobiva, kako nam to i sliedeći primjer dokazuje. Ako li pođielimo drvnu zalihu jedne rali sjeći dorasle i u sklopu se nalazeće sastojine, sa dobom starosti iste dobiti ćemo broj, koji nam oznaćuje popriećni godišnji prirast spomenute sastojine po rali i godini. To pako nedvojbeno vriedi, ma da i zbiljni prirast drvne gromađe nije godimice jednak, tako dobivenom poprečnom godišnjem prirastu, vriedi dalje i stoga, sto kako znamo, razlike medju popi´ecnim i zbiljnim godišnjim prirastom, za dobe sjećivosti sastojine (Hauberkeitsalter, Zuwachs -= Maximum) podpunoraa nestaju t. j . oba su tada jednaki. Ta cnyenica pako jeste ona realna podloga normalnog prihoda, ua kojoj se primjereno dobi obhođnje, takodjer i odgovarajuća normalna zaliha a s ovom u savezu takodjer i normalno stanje šume osniva. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-^ 347 ~ Dalnja razglabanja pako o tome, tißu se već i same rationalne metbode, kojoj jeste kako znamo, prije svega svrha normalno stanje šume polučiti, nespadaju dakle strogo uzeto u okvir ovih razmatranja. Vriednost Presslerove nauke „o rentabilitetu šuma", na koju se g. Danchelovsky u svojih prigovorihtoli oslanja, iztaknuo je vrlo dobro u ovome listu g. prof. Kestercanek u članku „Bit pitanja o rentabilitetu šumarstva." Svezak II. strana 80—107., na koji budi ovdje upućeno. Sto se pako tiće, mana i pogriešaka, počinjenih prigodom katastalne ocjene prema zbiljnom stanju šuma i ustanovljenim stojbinskim vrstnoćam, zaoto i sam zakon naredjuje reklamacije — za pređusresti nepravednostim te vrsti. Ove reklamacije bijahu za dobe provizornog katastera, ustanovljene unutar granica svake pojedine obćine, po sadanjem zakonu pako dozvoljene su za svako pojedino okružje — dakle za znatno veći obseg. U tu svrhu imati će dakle i strukovnjaci, koji će kod okružnih povjerenstva intervenirati, prigodom nađgledavanja stojbinskih razreda, pobilježiti ćinbenike nečistog kao i čistog prihoda za svaki pojedini takav razred, jer se baš na ovih i samo razredjivanje temelji. Što se pako drvnog prirasta tiće, to se imade ovaj za svaku gospodarsku ciel stojbinskog razreda, koja je vlastnižtvo pojedinoga posjednika, razmerno u toj cieli se nalazećim sjeći doraslim sastojinam, od starijih i mladjih sastojina jednako u obzir uzimati, jer tuj stojbinska vrstnoća odlučiti imade. U takovom se slučaju imadu još i možebitno izvan granica takovih ovećih jednomu vlastniku pripadajućih šuma se nalazeće šume preizpitati, imadu li zbilja sva ona obiležja sadržana u sebi, koja dotični razred vrstnoće karakterišu ili ne, u kojemu se poslednjem slučaju, iste moga, za uvršćenje u koji nižji razred vrstnoće reklamirati, dokaže li se i zbilje da za takove omanje cestice i zbilja nevriedi isti prirast i to možebiti i zaoto što nestoje u savezu s inom šumskom površinom, ili ako oni u nečistom prihodu izkazani nazgredni užitci^ žirovine, paše itd, bud s kojih razloga u račun doći ne mogu. Pošto je u ostalom u provincialu segregacija jur svagde provedena, a isto tako i u bivšoj vojenoj Krajini izlucenje državnih šuma i onih imovnih obćina obavljeno, to gori sporne |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
, - 348 — nuti prigovori, obzirom na raznolike posjednike, samo još iznimno možda za njeke krajeve u proTincialu yriediti mogu^ nipošto pako i za šume bivše Krajine, poštu u poslednjoj i onako samo dvie vrsti šnmovlastnika nalazimo naime erar i imovne obcine. Dali se napokon i onaj po gospod. Dancbelovskomu navedeni novčani primjer i zbilja može smatrati umjestnom prispodom, s mojimi razpravlanji zakona o katastralnoj procjeni^ ili ne — o tome odlneiti prepuštam čitateljem. U Zagrebu mjeseca srpnja 1883. Različite viesti. Šumarski državni izpsti, Obdržavaai su kod kr. zemaljske vlade od 18. do 23. rujna t^ g. U povjerenstvu bijahu kr* ravnatelj šumarstva E´ Durst kao predsjednik, kr. izvjestitelj za. šumarstvo Fran Cordašlć i kr. šumski nadzornik Mio Vrbanić. Tzpitu se podvrglo ukupno 18 kandidata i to 11 bivših slušatelja u Križevcih, 5 . bivših slušatelja visoke škole za šumarstvo u BeČu, 1 bivši slušatelj akademije u Tharandu i jedan akademije u Scliemnicu. Od ovih položiše izpit s odliko m gg. Kozai´ae i liićj a jednostavno budu osposobljeni gg. Crnkovid , Drenovac, DraČar, Starčević, Kraljević, Sever, Zeisberg^ Rajnović i LonSaric. — Svi državni šumari (akoprem rodjeni Hrvati) pravili su izpit. njemački — Čemu se ne malo čudismo! Naša tisovina (die gemeine Eibe). Veleštovani naš suradnik g. kr. katastralni nadzornik J. Ettinger priobćuje nam sliedeću zanimivu 0 tisovini po Hrvatskoj. Riedko ovo di´vo raste po planinah i sriednjih goi´ah u Hrvatskoj, nu malo ga je dan danas još vidjeti visokoga uzrasta i jakoga debla. Medju najdebljimi tisami, koje sam do sada vidjevao, ima jedno sačuvano u Varaždinu u vrtu gradjana Apela, koju nedvojbeno, kako mi i vlastnik spomenu, bivši u Varaždinu Pavlini zasadiše, jer je i ono zemljište gdje no je sada spomenuti vrt, negda spadalo k samostanskomu posjedu Pavlina. Spomenuto je drvo liepoga uzrasta i pravilne krošnje, a biti će mu jedva premca u Hrvatskoj, pače ni u cieloj monarkiji. Izmjeriv ga prigodno ove godine, imalo je to drvo u prsnoj visini obod od 239 cm. iliti promjer od 7 6 cmt. Druga jedna tisa spornena vriedna, nalazi se u vrtu pred nadbiskupskom palačom u Zagrebu, takodjer je liepoga uzrasta, a imade u prsnoj visini obod od 218 cm. iliti x>romjer od 70 em. Oba ta stabla pako podpuno su zdrava, a bit će valjda vršnjaci u dobi. Jer što je ono u Varaždinu jače i višje bit če uzrok bolja stojbina i položaj, a bit će oba valjda negdje početkom šestnajstoga stoljeća zasadjena. Na gori zagrebačkoj bilo je, kako mi pripovjedahu žitelji, još prije 80 — 40 godina prilično tisovine i to ojakih stabala, koja su medjutim seljaci jur izsjekli, prodavajući drvo zagrebačkim tokarom, koji ju rabiše za |