DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ravnicab alföldsHh izvedeni nasadi. Šumarsko je družtvo pod


livat taj na sve moguće naSine podupiralo, izticuc svako doba


korist i potrebu ošumlenja pešoarab.


Za da se i privatnim sumoylastnikom omogući namješte


nje valjanog lugarskog osoblja, postoji već kroz više godina


posebni naukovni tečaji za lugare kod pojedinih državnik šum


skik ureda, u najnovije doba pako radi se i o tom, da se u


Segeđinu posebna lugarska škola uredi.


Književna djelatnost ugarskog šumarskog družtva priznata
i odlikovana bi najvećimi znaci priznanja na parižkoj, bečkoj,
kao i stulweisenburzkoj izložbi. Družtvo izdaje takodjer i posebni
mađjarski šumarski kolendar, od kojega se je poslednje
godine 1000 komada prodalo. Napredak toli družtva, koli i šumarstva
u zemlji očevidan je, tako da se danas već i mađjarski
šumar strukom svojom slobodno ponositi smije.


Na obranu.


PiSe c. kr. umirovlj. Štimarnik A. Tomić.


Veleštovani gospodin upravitel} dobara g. baruna Prandau-a
gosp. Adolfo Danhelovsky, objelodanio u „Šumarskom listu"


VI. Tečaju na str. 182, u članku pod naslovom „K riešenju pitanja
0 čistomu prihodu šuma", prigovore protiva po meni jur
god, 1881-u „Šumarskom listu^´ na str. 248. i sliedecih, objelodanjenom
članku „Nekoliko rieći o silhuetti šumarnika Danhelovskoga".
Prigovori se ti u bitnosti svadjaju nä sliedeće pitanje „da
li mi je poznata šumsko gospodarstvena ciel, u kojoj svi dobni
raizredi od prve do x. te godine obhodnje^ u jednakih ili barempribližno
jednakih površina postoje?" — Obstojnost koja bi
odgovarajuća bila idealnoj šumi, pređstavljajućoj normalnu sumu.
To je pako jedna onih „koza" — koju t. z. praktikeri, pristašam
rationalnih methođa naproti, najvole derati odnosno stavljati.
Nemisleći pri tom, da tamo vec pitaju za gotov ucin,
koji se tek po obavljenoj jednoj gospodarskoj obhodnji, koja
kod visokih šuma 100 i više godina traje, postizava, docim se
bit rationalnih metoda baš u tome karakteriše, da nastoje iz




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 345 nepravilnih
šuma, pravilno — odnosno normalno stanje šuma


polučiti, koje u istinn neobstoji — već se tek stvoriti imade.


Za polučiti pako normalno stanje koje šume, nuždni su
prije svega njeki preduvjeti^ pak se u ostalom obzirom na ovo,
pozivljem i opet na ono, sto sam spomenuo bio u „Šumarskom
listu´^ br. 2. i 3. od god. 1B77. obzirom na normalni prihod i
normalnu zalihu jedne šume, gdje sam podjedno bio takodjer i
iztaknuo, kako je gosp. professor Hundeshagen time, što je po
kameralnoj taxaciji proračunavanu normalnu zalihu prevelikom
označio, postao začetnik nesporazumljenja medju strukovnjaci,
kao i tim stoje u mjesto normalne zalihe uzeo sbroj zbiljnih priraštaja
pojedinih dobnih razreda, za zbiljnll normalnu zalihu, u
račun. Učin pogrešan, jer je. taj sbroj premalen za kojih 14^/oj
od zbiljne normalne zalihe, koje zadnji Član (zaliha najstarijeg
dobnog razreda) normalni prihod predočuje. U tadanjem rukopisu
uvukla mi se je medju.tim pogrieška, jer sam pogrešni taj
iznos saino sa 8"/„ označio bio — činjenicu koju time izpravljam.


U predstojećem se slučaju, medjutime radi jedino o pravom
shvaćanju smisla zakona o katastralnoj procieni, pak zaoto
i nastojah u svojih razmatranjih o silhuetti gosp. Danchelovskoga,
da obćinstvo o tome uputim, a to učinih još i stoga,
pošto se u silhuetti medju ostalimi i takove činjenice spomenute
nalaze, koje rek posvemašno neznanje stvari posvedočuju,
u kojem mi pogledu još i sliedeća u prijašnjih mi radnjah nespomenuta
činjenica dokazom budi. U spomenutih se bo silhuetta
tvrdi; da se prigodom katastralnog procjenivanja šuma, nuzgredni
užitci, poput žirovine, šiške i paše, isto tako kod obračunavanja
čistog prihoda branjevina kao i ostalih mladih sastojina
u račun uzimaju, doćim kako poznato, mlade sastojine
tih koristih u istinu nedavaju, tvrdnja koja međjutim nestoji.


U smislu katastralnoga naputka za procienu šuma bo imadu
se prije spomenuti medjutimni užitci, odnosno njihove vriednosti
za svaku šumu, za razdobje od godine 1850. do 1874.
ustanoviti, ter onda poprečni prihod istih po rali i godini, na
cielu površinti dotičnog stojbinskog razreda porazdieliti i to
stoga razloga, što po konačno ustanovljenom čistom prihodu
po rali, dakle jedinici površine, tek ustanovljenje poreza sliediti
ima. Pošto je prema onome što u prije spomenutom primjeru
navedosmo , doba starosti prve stojbinske vrstnoće 150


^ 25


ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 346 ~
godina, ter stayirao li nadalje, da u tom razredu 100 nalili jur
sjeći dorasle šume bude, a ßO ralib pako još nedorasle, to iz
toga sliedi:


Prv o da se je ustanovljeni prihod nuz;grednih užitaka, samo
iz zbiljnih prihoda te vrsti, od stare šume od 100 ralih dobio
i to iz računa i dobivenih podataka dotičnog šumovlastnika,
drugo , da se za branjevine i nedorasle sastojine nije moglo
ništa računati, pošto iste i u istinu takovih koristih nedavahu.


Biti će pako svejedno, razdielili mi tako proracunani 24 godišnji
poprečni prihod, tih nuzgređnih užitaka, koji neka n. pr.
24 for. iznaša, razmjerno na čitavu površinu dotičnoga razreda
stojbinske vrstnoće od 150 ralih, ili pako samo na površje dobnih
sastojina, s površjem od 100 ralih, jer: u prvo m ćemo slučaju
dobiti na ime prihoda za nuzgređne užitke 24 nove. po rali
starih ili ti doraslih sastojina, u drugo m slučaju pako po
rali za cieli razred vrstnoće 16 novo., pošto time jednaka suma
na čitavi stojbinski razred dolazi, naime: 24 (kr.) X 100 (ralih)
=- 16 (kr.) X 150 ralih.


Ili 24 for. = 24 for. neće se dakle niti novčić više zaračunati,
nego li poprečni prihod i zbilja iznašao. Što se pako
normalnoga stanja sume tiče, to isti sjegurno nije puka ideja,
kako to običavaju protivnici tvrditi, samo da rationalnu methodu
diskreditiraju, a to već i zaoto ne jer se isto temelji
na drvnoj gromadi sastojine, u dobi sjećivosii istih, po čemu
realnu podlogu dobiva, kako nam to i sliedeći primjer dokazuje.


Ako li pođielimo drvnu zalihu jedne rali sjeći dorasle i
u sklopu se nalazeće sastojine, sa dobom starosti iste dobiti
ćemo broj, koji nam oznaćuje popriećni godišnji prirast spomenute
sastojine po rali i godini. To pako nedvojbeno vriedi, ma
da i zbiljni prirast drvne gromađe nije godimice jednak, tako
dobivenom poprečnom godišnjem prirastu, vriedi dalje i stoga,
sto kako znamo, razlike medju popi´ecnim i zbiljnim godišnjim
prirastom, za dobe sjećivosti sastojine (Hauberkeitsalter, Zuwachs
-= Maximum) podpunoraa nestaju t. j . oba su tada jednaki.
Ta cnyenica pako jeste ona realna podloga normalnog prihoda,
ua kojoj se primjereno dobi obhođnje, takodjer i odgovarajuća
normalna zaliha a s ovom u savezu takodjer i normalno stanje
šume osniva.




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 35     <-- 35 -->        PDF

-^ 347 ~


Dalnja razglabanja pako o tome, tißu se već i same rationalne
metbode, kojoj jeste kako znamo, prije svega svrha
normalno stanje šume polučiti, nespadaju dakle strogo uzeto u
okvir ovih razmatranja.


Vriednost Presslerove nauke „o rentabilitetu šuma", na
koju se g. Danchelovsky u svojih prigovorihtoli oslanja, iztaknuo
je vrlo dobro u ovome listu g. prof. Kestercanek u članku „Bit
pitanja o rentabilitetu šumarstva." Svezak II. strana 80—107.,
na koji budi ovdje upućeno.


Sto se pako tiće, mana i pogriešaka, počinjenih prigodom
katastalne ocjene prema zbiljnom stanju šuma i ustanovljenim
stojbinskim vrstnoćam, zaoto i sam zakon naredjuje reklamacije


— za pređusresti nepravednostim te vrsti. Ove reklamacije bijahu
za dobe provizornog katastera, ustanovljene unutar granica
svake pojedine obćine, po sadanjem zakonu pako dozvoljene
su za svako pojedino okružje — dakle za znatno veći obseg.
U tu svrhu imati će dakle i strukovnjaci, koji će kod
okružnih povjerenstva intervenirati, prigodom nađgledavanja
stojbinskih razreda, pobilježiti ćinbenike nečistog kao i čistog
prihoda za svaki pojedini takav razred, jer se baš na ovih i
samo razredjivanje temelji. Što se pako drvnog prirasta tiće,
to se imade ovaj za svaku gospodarsku ciel stojbinskog razreda,
koja je vlastnižtvo pojedinoga posjednika, razmerno u toj cieli
se nalazećim sjeći doraslim sastojinam, od starijih i mladjih
sastojina jednako u obzir uzimati, jer tuj stojbinska vrstnoća
odlučiti imade.


U takovom se slučaju imadu još i možebitno izvan granica
takovih ovećih jednomu vlastniku pripadajućih šuma se nalazeće
šume preizpitati, imadu li zbilja sva ona obiležja sadržana
u sebi, koja dotični razred vrstnoće karakterišu ili ne, u kojemu
se poslednjem slučaju, iste moga, za uvršćenje u koji nižji
razred vrstnoće reklamirati, dokaže li se i zbilje da za takove
omanje cestice i zbilja nevriedi isti prirast i to možebiti i zaoto
što nestoje u savezu s inom šumskom površinom, ili ako oni u
nečistom prihodu izkazani nazgredni užitci^ žirovine, paše itd,
bud s kojih razloga u račun doći ne mogu.


Pošto je u ostalom u provincialu segregacija jur svagde
provedena, a isto tako i u bivšoj vojenoj Krajini izlucenje državnih
šuma i onih imovnih obćina obavljeno, to gori sporne