DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 15 <-- 15 --> PDF |
"- 15 — . . njekle takodjer i šumarstva ticahu, n koliko je n. p. bila dužnost javne straže i poljara, da takodjer i nad sjeguraošću Šumskog vlastničtva bdiju. Isto tako razpravljaju se ondje još i prestupci šumskih požara i slučajevi, kada je vlaStnik šume, vlastan izvesti i istu pljenitbu, za učinjene šumske kvarove. Govoreći pako o zakonskih ustanova tičučih se šumarstva, koje su tečajem prve polovice ovoga vjeka u nas izdane, spomenuti nam j-e takodjer i poznati patent cara Franje II. od 23, prosinca g. 1817., kojim se po svih zemljah monarkije stabilni kataster uvadja. Za naše krajeve bude ipak naročito još g. 1819—1821 naredjen neki „obći zemljarinski provizorij". Ovome bila je prije svega svrha, ustanoviti na temelju jur obavljene izmjere i mapovanja s jedne, a procjene zemljištne vriednosti s druge strane, čisti prihod pojedinih težatbenih grana, i to toli za pojedine obćine, koli i za pojedina porezovna područja. Tako posakupljeni operati, služe gdje gdje djelomice bar još i danas za podlogu katastralnoj procjeni u nas. Tako zvani zemljarinski kataster pako, bude u nas tek g. 1849. uveden, te je zemljarinski provizorij na temelju jur spomenutih starijih izmjera, procjenba kao i drugih pomagala, ustanoviti imao prije svega obču poreznu površinu, dočim je stalno uvedeni kataster od g. 1864 svoj posao obavio, i zemlju iznova točno izmjerio. Najnovija katastralna zemljištna procjena pako, uvedena bi u nas tek g. 1875, prema ustanovam zakonskog članka VIL od g. 1875. trajući još i dan današnji. Medju najvažnije činjenice, po razvoj šumarstva u nas, tečajem ovoga vieka, spadaju bez dvojbe saborski zaključci od g. 1848. Izmedju kojih nam je i opet prije svega iztaknuti zakonski članak XXVIL, koji govori o ukinuću robote, dotično urbara i urbarskih služba, zatim pako još i zakonski članak XXVin, koji razpravlja o kmetskom pravu drvarenja, o pašarenju i žirenju; ustanovljujuć podjedno i nadležnost oblastih u riešavanju pojedinih parbenih pitanja te vrsti. Konačno pako možemo tuj još i članak XXIV. sabora od g. 1848 spomenuti, koji razpravlja o uredjenju odnošaja vlastničtva i uživanja krajiških šuma, kao i zakonski članak XXVIIL rečenog sabora, koji u § 9. naredjuje „da upravljajući odbor sabora, imade uspješnijeg obradjivanja i uzdržavanja šuma i^adi, nastojati 0 tom, da već bližnjemu državnomu saboru potanku zakonsku osnovu za šume predloži." xxvn. Već u poglavju XXII ovih razmatranja spomenusmo sve važnije u hrvatskoj krajini izdane naredbe, gledom na uređjenje šumarstva u tom dielu domovine naše, tamo sve do pod konac prve polovice ovoga vieka. Kad no je pako iza g. 1849. u austrijskih zemljah i opeta stari red uzpostavljen bio, ter poznati „absolutizam" uveden, proglasio je car manifestom od 7. svibnja g. 1850 za krajinu t. z. „novi temeljni zakonik", koji takodjer i njeke i to dosta važne preinake, obzirom na šumarsko upravno — kao i gospodarske odnošaje krajine sadržaje, ter od kojih samo sljedeće spominjemo: |