DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 22 — Nezna bo još seljak naŠ, da mu takovo postupanje, ne samo marvu upropašćuje, no i šume i goru ogolećuje. Koii je pako težko u nas uz ovakove okolnosti i najboljemu šumaru, po obćinskih i inih služnostmi obterećenih šumab uvesti uredne sjećine i branjevine, znade svaki, komu je kob dosudila, uz takove okolnosti službovati. Tegobe i zaprieke svake vrsti podmeću se šumaru, mi^žnja ozdol, a skrajna indolencija ozgor, vežu mu rube, čineć mu tako inaće toli uzvišeno i liepo zvanje težko snošljivim, to je i podjedno uzrokom, da nam očevidno nestaje šuma, a i onim koje još preostaše obično prihod još ni iz daleka neodgovara, narodno gospodarskim uvjetom i zahtievom zemlje naše. XXX. - Veliki narodni pokret Hrvata, posije godine 1840., ponajpače i nagli razvitak narodnog nam knjižtva i gospodarstva, ne mogaše ni po razvoj šumarskog nam napredka brez plodonosnih posljedica ostati. Sjeme nauka slavne šumarske akademije u Mariabrunu, preneseno k nama po vrstnih domaćih nam sinovih, urodi već do mala neočekivanim plodom. Mladi i vrstni hrvatski sokolovi, koji sad već mal ne sva viša šumarska mjesta po domovini zauzimlju, videć s jedne strane tužne nam gospodarske, a naposeb šumarske odnošaje, a poznavajući i opet s druge strane obću državnu i narodnu važnost šumskog gospodarstva, naposeb po našu sumarni toli obilatu domovinu, uviđiše do mala, da im je samo složnim i uzajamnim neumornim radom moguće skršiti moć, kod nas još sveudilj vladajućeg neznanja i predsuda, zamisliše, da uzmognu koristnije djelovati i uspješnije interese gora naših braniti, utemeljiti posebno hrvatsko družtvo šumara, kojemu je imala biti prije svega svrha, u jedno kolo i na zajednički rad zaokupiti sve šumare po hrvatskih krajevih. U tom ih je ne malo pođkriepljivao liep razcvat, tek god, 1842. utemeljenog „hrvatsko - slavonskog" gospodarskog družtva, koje se već u prvom svom zasnutku osjećalo dosti mogućim, izdavati posebne, hrvatskim jezikom pisane, „gospodarske novine". Isto gospodarsko družtvo pako imalo je po volji zasnovatelja mu, biti takodjer i središtem mladog hrvatskog šumarskog stališa, u koju se svrhu kasnije uredio i posebni šumarski odsiek gospodarskoga družtva, kako to za onda postojalo i u drugih zemlja monarkije. A c. kr. šumarski nadglednik Franjo Šporer, šumarnik grofa Erdodja Dragutin Kos i c. kr. šumar Antun Tomić, uz mnoge druge jednomišljenike, prvi su osnovatelji ovoga pokreta i dušom podhvata. Nu videć do skora, da im žali bože uz gospodarsku granu nejma pravog obstanka, sastanu se naši šumari god. 1846. na dne 26. prosinca, na dogovor na nadbiskupskom dobru Preeec, kod tadanjeg biskupskog šumarnika Panznera, ter tuj odluće utemeljiti, prvo „hrvatsko-slavonsko šumarsko dmižtvo". A do mala vidimo, kako se to mladjano družtvo, pod predsjedničtvom Franje Šporera, uprav krasno poče razvijati tako da je broj članova, narasao već za prve godine na 160, |