DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 23 <-- 23 --> PDF |
-- 23 — Prema ustanovam svojih pravila, obđržavaše družtvo opetovano i po raznih krajevih domovine šumarske sastanke i to god. 1846. u Zagreba, god. 1847. u Sisku, god. 1850. i 1851. u Zagrebu, a god. 1852. u Pakracu. Ova poslednja bijaše ujedno i najvažnija, bar obzirom na velevažnost tamo usvojenih zaključaka, medju kojimi i taj, da se od strane družtva podnese Njegovom Veličanstvu smierna predstavka, da se za hrvatske zemlje posebni šumarski zavod na državni trošak podigne, Nu ako i jest to mladjahno družtvo liepo i postepeno napredovalo, to mu ipak nebje za dugo´ obstanka, novo nastavši bo politički odnošaji u nas za absolutistične vladavine, nedadoše obstanka samostalnom djelovanju sviestnih i rodoljubnih prvaka družtva, i tako vidimo, da nam maknućem Šporera i Kosa iz Hrvatske, takodjer i djelovanje šumarskog družtva prestaje. Motreć pako pomnije djelovanje i borbu hrvatskih šumara u ono doba, za razvoj domaćeg nam osebnog šumarstva i stališa, morati nara se baš diviti onoj čeličnosti, ustrajnosti i oduševljenom radu, koga svaki i sliednji članova razvijaše. Ali zaoto i bilježimo tu dobu, kao roditeljicu hrvatske šumarske književnosti i pravog hrvatskog šumarstva. Družtvo izdavaše vlastiti list, u obliku godišnika, davaše vladi strukovna mnienja u šumarskih pitanjih, proučavaše krvatske šumarsko statistične odnošaje i šumarske zakone. Začetnici mu Šporer i Kos, ujedno su i utemeljitelji hrvatske šumarske književnosti. Medju prvimi počastnimi članovi nalazimo slavna imena, Leopolda Grabnera, Milana Andrea, Gjure Vinklera, Antuna Burgharđta , Rudolfa Feistmantela, Josipa Veselja, Franje Grosbaura, Josipa Hatingberga i Gustava grofa Konigsega. Prvim mu predsjednikom bijaše Dragutin Kos, rodom Čeh, nu dušom svom odan Hrvatskoj i narodu našemu, muž vele naobražen i poštenog značaja, podpredsjednikom Franjo Šporer, vatren i odrešit Hrvat, vele naobražen šumar i otac hrvatskoga šumoznanstva, a bio je duša čitavom družtvenom radu. Tajnici družtva bijahu Mihajlo Easlić, c. kr. okružni šumar u Vinodola i Ivan Šnobel šumarnik. Članovi upravljajućeg odbora, Lavoslav Miiller, c. kr. izvjestitelj šumarstva, Ante Tomić, c. kr. procjenitelj, Julijo Šaper, c. kr. procjenitelj i Franjo Res, šumarnik. U izkazu^članova čitamo malo ne sve odličnije hrvatske veleposjednike i šumare ; tako da nam skoro nepojmivo, kako lije toli liepo organiziran i koristonosan podhvat mogao najedanput s vidika nestati, a da se nitko nije našao tko bi ga bio nastojao bar prividno uzčuvati, jer tek posije dva čitava decenija oto se družtvo i opet pomladilo, osnutkom i sad postojećeg „hrvatskog šumarskog družtva" god. 1876. Što se pako iza god. 1840. u nas počelo šumarstvo više cieniti i čim je je bi´oj naučnih i stručno naobraženih šumara veći bivao, tiin se je dakako i sve to više naglašivala potreba za domaćim gumarskim osobljem, imenito kotarskirai šumari, koji će poznavajući narod i osebne mu odnošaje, moći prema zahtjevom, tada u nas još uključivo vladajuće centralne šumarske uprave, po t. z. šumarničkom šumsko-gospodarstvenom sustavu, rad šuraarnikah ili u obće akademično naučnog upravitelja, uspješno podpomagati. Dočim nam je pako zavod Mariabrunski do god. 1860, dao do petdeset vrstnih takovih upravnika, |