DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 24     <-- 24 -->        PDF

-. 24 —


mogao nam je ostalo osoblje, samo domaći hrvatski šumarski 2avod uzgajati.
Zavod koji bi imajuć pred očima lih hrvatsko kulturne i narodno-gospodarske´
odnošaje, mogao i pitomce u gori spomenutom smislu odgajati. Potreba za
takovim za\odom u nas, osjećaše se tim većma, što su se baš oko god. 1860.
i po dragih zemljah naše monarkije takova slična učilišta utemeljit imala. A
kao što je Franjo Šporer bio jedan od prvih, koji radijahu oko utemeljenja
hrvatskog šumarskog družtva, tako ga i opet vidimo gdje prvi već oko godine
1840. 0 tome nastoji, da sklone hrvatske veleposjednike, uebi li možda i
oni na slični način poput gospode Češke i Moravske, stupili k uzajamnom
osnuću šumarskog učilišta za hrvatske zemlje, u koju se svrhu opetovano na
gospodarsko družtvo i hrvatski narod obraćao. Nu u koliko i jesu pojedinci
podhvat taj podupirali, to se ipak nije moglo i na samo oživotvorenje te namisli
preći, i tako vidimo, daje žali bože rodoljubno nastojanje poštenjaka Sporera
još dugo ostalo neizvedeno, nu ideja o hrvatskom šumarskom učilištu, kako ju
je Šporer zamislio i u narodu širio, tinjaše ipak, ako i otajno, sveudilj jače i
tako dugo u hrvatskih otačbenika, dok nije napokon ipak i u prkos svim zlobam
neprijateljskih nam živalja oko god. 1860. urodila željenim plodom.


Na dne 19. studena 1860. godine bude napokon ipak u Križevcih pod
okriljem vladnog povjerenika Mojsije Baltića, prvo hrvatsko šumarsko i gospodarsko
učilište najsvečanije otvoreno. Naum Šporerov i želja hrvatskih šumara,
bude ipak nakon dvadeset godina činom, u koliko ii je pako tim veći sam cilj
polučen bio ili ne, nije nam ovdo razglabati, to bo već nije povjest, već zbilja
sadašnjosti.


Tim pako ujedno dovršujemo ta naša razmatranja o stanju i razvoju šumarstva
u naroda hrvatskoga, želeć da te slike prošlosti budu uputom za budućnost.
Dvadeset je minulo godina, odkad stupismo i u pogledu šumsko gospodarstvenom
u kolo kulturnih naroda. Jesmo li pako od to doba i napredovali
tekom vremena, jesmo li pokušali stare grehe izpraviti, loše uredbe zamjeniti
zgodnijimi, blagostni upliv šuma naših, na tlo, podnebje, vlagu, duševno
te materijalno blagostanje naroda našega osjegurati, prihod šuma naših potrajno
urediti itd. na to ćemo i mi jednom imat odgovarati u povjesti potomstvu našem.


Još jedna k riešenju pitanja o čistom prihodu šuma.


Piše ,j^, IDarLC]aelo-^©l3:37-.


Na članak koga napisah u IV. svezku g. 1882. ovoga lista, objelodanio
je gospodin c. kr. umirovljeni šamarnik Ante Tomić u VI svezci istoga godišnika,
protuodgovor pod naslovom „Na obranu", na koji mi je čast sliedeće
uzvratiti.


Gospodin šumarnik Toraić, odvraća na moje, doslovno pitanje:
„Molim g. protivnika, da bude tako dobar objaviti šumarskom obćinstvu,
da li je u Hrvatsko i Slavoniji, uključivo bivšu vojnu Krajinu, vidio ma samo