DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Konačno pako moram i ja, prepustiti štovanim đrugovom strukovnjakbm,
da sami odluče, jeda li je takav način preračunavanja čistog prilioda, znanstveno
opravdan ili ne?


Dolnji Miloljac koncem studena 1882.


Još njekolike k reorganizaciji šumarstva u starom provincijalu.


Kako bi valjalo, da se naše šumarstvo preustroji ili bolje rekuć ustroji
0 tome bi već mnogo puta govor. Nii koliko Ijudih toliko čudi — pa napokon
više oči bolje vidi, pa tako si pređuzeh i ja, da koju o tom kažem, i to
sa stanovišta, na kojemu se kao šumar službujući uz odnošaje kakovi danas
kod urbarnih obćina postoje, zbilja nalazim.


U člancih ovoga glasila u svezku IV. g. 1881. i svezki L g. 1882.
„0 reorganizaciji šumarstva", nalazimo iztaknute malo ne sve činjenice uplivajuće
i uvjetujuće razvoj našega šumarstva.


Spominje se tamo, o uredjenju vrhovnog nadzora, o šumarsko političkoj
upravi i t. d. nu pri svem tom nije uzet obzir, i na one posebne nedostatke.
u izvršivanju službe same, po pojedinih šumarskih organih, pa ipak su baš i to
bitne zapreke koretnog vršenja prinadležnih im dužnostih. Na spoznanju baš
ovih pako, imade se temeljiti i spoznanje zapreka razvoja vrhovne uprave, a
konačno i sam danas u nas vladajući sustav.


Pošto su dakle, u gore navedenih člancih, označeni samo u obćenitosti
nedostatci dosađanjeg gospodarenja, po naših obćinskih šuma, to ćemo ovdje
na kratku još i koju specialnu o bitnosti službovanja t. j . o nedostatcih unutar
tehničkog službovanja spomenuti, držeć, da bi se na to kod preustrojenja imao
uzeti obzir. Naglašujem pako prije svega, da sam uvjeren, da polag obstojnostih,
kojs do danas u našem šumskom gospodarenju u urbarno obćinskih šuma vladaju,
nema nade da bi se te šume uzdržati dale, kako to ne samo potreba
naroda, no i umno gospodarenje iziskuju. *


Razmatramo li naše kotarske šumarije i njihov temelj gospodarenju t. j
gospodarske im osnove, to dolazimo do sljedećih zaključaka. Osnove ove prave
po nalogu županija u propisanih po županijskih nadšumarih rokovih, kotarski
šumari, (vidi normat. naredb. od 4. ožujka 1871).


Osnove te kako nas izkustvo upućuje, ni najmanje neodgovaraju svrsi,
one se bo izradjuju, bez obzira na potrebe, mjestne i gospodarske obstojnosti
i zahtjeve, uvjek te uvjek po jednome kalupu.


Da spomenemo samo jedan primjer: Urbarna obćina x. dobila je segregacijom
samo 10 hektara, hrastove šume, koja joj predana na potraj no uživanje.
Obćina ova sastoji uzmimo, od 50 selišta, kojim valja od sada godimice
iz te šume, izavati gorivo, x komada svinja žiriti. y komada blaga pašom pre