DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 35     <-- 35 -->        PDF

™ 35 —


IKazličite ^rle^ti.


l^Si> znanje. Upravljajući odbor zaključio je u svojoj na dne 5. studena obđržavanoj
sjednicij obzirom na to, što mnogi u novije doba pristupivši članovi družtva,
cjeline radi, takodjer i već za j)rijašnih godina izisavše godišnike „Šumarskog lista"
imati žele, da se takovi u koliko zaliha dotiće istim postarskim pouzećem, uz
cienu od 1 fr. 50 novć. po tećaj, na zahtjev dostaviti imadu. Tim će si mnogi mladjih
članova družtva moći neznatnim troškom, takodjer i manjkajuće mu tećaje „Šumarskog
lista" dobaviti, a i družtvo unovćit će time svoju zahhu lista. Isto tako posjeduje
družtvo još i liepu zalihu knjige „Nauka o brstu", koja se nz cienu od 50 novč
dobivati može.


Velike prodaje šuma ti nas. Na dne 9. studena , obdržavana bi u Zagrebu,
kod kr. ravnateljstva državnih šuma, jeftimba vrhu 19.430 hrastovih i drugih stabala.
Čitava ta gromada dostala bi uz cienu od 335.990 for. Kažu nam da je prigodom
dražbe polučena veća ponuda za popreko kojih 22**/o, akoprem je već i samom procjenom
ustanovljena uzklićna ciena. dosta visoka bila. Prodani su pako revier „Ilina
greda" g. Troutlu iz Karlovca za G5.151-50 for. — Eevier „Trstika" L. Perinu iz
Vrbovca za 14.736 for. Kevier „Cardušlnska greda" Bauer-u iz Vrbanja za 11.450 Lr.
Eevier ^^Veliki gjol" —- Srengeru iz Daruvara za 17.391 for. Revier ^^Suše" Perinu
iz Vrbovca za 13.680 for. -^— Kevier ^^Medjustrogorje" — Moroviću iz iSiska za 49,931 fr.


— Kevier „Bardiševo" Hiršleru iz Osieka za 81.005 fr. istomu i reviri ,,Nepre5ava" i
Krnić za 50.255 for, Kevier „KozjaČa" Perinu za 22.321 for.
Promjena uredničtva. Knjižara W, Frick, nakladnica poznatog šumarskog lista
„Zentralblatt ftlr das gesammte forstwesen" razposlala je koncem godine, na sve
suradnike lista okružnicu, u kojoj objavljuje, da će uredniČtvo lista počam od 1. siecnja
1884. preuzeti poznati strukovnjak i začastni Član hrvatskog šumarskog družtva g.
barun Arthur Sechendorf-Gudent. List ovaj kao sto je poznato uredjivao je prvobitno


g. ministerijalni savjetnik K. Miklitz, za poslednjih godina pako g. profesor Gr. HempeL,
Mi se pako nadamo, da će list taj, koj je osobito za poslednje doba i naše hrvatske
odnošaje zastupao, ovo i sad pod novim urednikom činiti.
Mlađ lovac na medjeđe. Čitamo u N. N. br. 260. „Sin grofa Arturu Scher-
Thossa, dječak od 13 godina, uputi se ovih dana, praćen od jednoga druga, po mjesečini
u obližnju šumu u nagjaškoj dolini, marmaroške županije u Ugarskoj, na lov
medjedah. Stojeći dječaci njeko vrieme na mjestu, opazi mladi grof medjeda, pa kad
se taj bijaše primakao na jedan puškomet, opali hit^c. Medjed baci se urljkajuć na
dječaka, nu ovaj ostavi svom hladnokrvnošeu mjesto, ter okrene gustim klanjcem me-´
djedu za. ledja, gdje ga već drug čekao. — Nakon male stanke podje mladi grof^ videć
da je sve mirno postalo, iznova potražiti medjeda, te već za mala spazi gdje medjed
odapeo šape. — Mladoga grofa proglasiše na to prispjeli drugovi i lovci, na mjestu
običnim svečanim načinom lovcem na medjeđe".


Trgovina sa šumsklroi proizvodi u zemlja krune Sv. Stjepana u I. polovini
g. 1882. Za minulog polgodišta izvezlo se iz translajtanije šumskih proizvoda
u skupnoj vriednosti od 197,494.024 fr. Uvezlo se pako u vriednosti od 150,856.991 fr.
izvoz dakle nadmašio uvoz za 46,907.033 for. (u drugoj polovini g 1881 iznašala je
ta razlika samo 11´2 milijuna). Najviše se je uvezl o laktovine, naime 305.478 met
ričkih centi, ukupne vriednosti od 588.080 for., zatim raehke građje 112.158 metr.
centi, u vriednosti od 182.214 for. i teklina 14.195 metr. centih n vriednosti od


205.957 for. Najviše se izvezl o dužica, 1,139.640 niet. centih u vriednosti od
7,729.982 for. zatim 647.523 metr. centih laktovine u vriednosti od 1,812.199 for.
i 418.78 metr. centih tvrdog iiesa i gradje n vriednosti od 418.781 for. i. t. d. Osim
toga izvezlo se je đivjačine u vriednosti od 125.144 for., uvezlo se pako biljkah u


ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 36     <-- 36 -->        PDF

~ 36 —


vriednosti od 35.814 for, — Mimogredce pako još spominjemo, da je uvoznina suraskib
proizvoda u Austriji istodobno iznašala samo 1,343.913 metr. centib u vriednosti
od 3,983.848 for, izvezlo se pako iz Austrije, 534.257 metričkih centih u vriednosti
od 1,653.089 for.


K šnmarsko-ratarskoj statistici Dalmacije. Po najnovijih službenih politiSkostatistiSnih
izkazih, broja Dalmacija ukupno 476.401 stanovnika. Ukupna površina zaprema
1^245.809 hektara, od ovih zapremaju : polja 141.046 ha,, vinogradi 68.128 ha.,
ravnice 10.053 ha., perivoji 3.522 ha., pašnjaci 720.738 ha., gajevi 273.536 ha.
Ukupna vriedtiost tla procenjena bi g, 1879 na 37,488.000 for., a vriednost godišnjih
proizvoda na 25,029.527 for.


Kako se može razpoznati kod oblička drva, koji je kraj gornji na
stablu bio, koji dolnji ? Obzirom na ovo pitanje saob(5uje nam g. Brosig, sljedeću
indijsku priću : „Zavadila se dva indijska vladara. Jedan htio nadmudriti drugoga, pak
mu u tu svrhu pošalje dva hvata dugačak komad debla od sapanovine (Pterocarpus
santalinus), valjastog oblika, bez čvorova i grana t. j . bez vidljivih razlučivih znakova,
uz upit, da mu se neka na tom komadu debla označi gornji i dolnji kraj. Vladar primivši
tu poslanicu, sakupi vjeće mudraca i velikaša, ter im saobći zadatak, koga mu valjade
resiti. Zaiudo vjećaju — nezna aitko kako bi, u to se sjeti jedan prisutnih svoje razumne
snahe, koja je riedke mudrosti svoje na dalekom slovila, ter nju zapita za savjet.
Snaha mu pako odvrati: „položi di´vo na mirnu vodu, to će ti ona strana, koja bje
korjenu bliža, buduc težja, više tonuti od prednje". — Tako i uČiniše.


Šumarski kolendar za g. 1883. Veleštovaui predsjednik šumarskog družtva
izdaje takodjer ove godine svoj , jur veo medju našimi šumari udomljeni hrvatski Šumarski
kolendar^ koji bje kako to u svoje vrieme javismo lanjske godine izdan u nakladi
od 800 komada. U interesu stvari želimo, da taj podhvat bude od uspjeha, od
naših se pako šumara nadamo^ da će volit svoje — no tudje. Ciena 1 for. 20 nč. Naručbe
prima izdavatelj.


K! šumarskoj službi u Dalmaciji. Čitamo u Dalmatinskom. ,,^Gospodarskom poučniku"
br, 24. od 16. studena medju ostalim i sljedeću viest. „Naskoro biti še ime^.
novano šest lugara u obćini TieŠnjanskoj , a Četiri u obćini Sibenićkoj. Ovo su novo
ustrojena mjesta. Pokrajinski Šumarski nadzornik g. Zikmundovsky namjerava pošumiti
i goliet oko Šibenika. Gospodin Zikmundovsky nespava Sretno!" — Mi koji pratimo
svaki pokret na polju šumarstva pobratimske nam zemlje, vrlo se radujemo da naš
zemljak (g. Zikmundovskj, bo je rodjen u Osieku, a šumarske je nauke svršio u Mariabrunu)
toli zaslužno i liepo šumarstvom u Dalmaciji rukovodi, ter si gori spomenutom
priznanja najuglednijeg gospodarskog glasila od srca prikluČujemo.


Prodaja naših šuma. Jesenas kan da se neobično uzelo u nas prodavati šuma.
Tako se dne 20. studena obdržavala dražba kod imovne obćine gradiške drva u vriednosti
od 17.894 for. Dne 4. prosinca kod imovne obćine otočke n vriednosti od


86.646 for., a dne 4. prosinca kod II. banske imovne obćine u Petrinji, u vriednosti
od 28.973 for, — Isto tako bijaše na dne 27. studena obdržavana dražba šuma brodske
imovne obćine u vriednosti od 140.208 for., dočim je erar već na dne 9. studena
prodao u vriednosti od 335.990 for. Na dne 22. studena pako obdržavana bi dražba
prodaje šuma investitionalne zaklade, ter postignuta ponuda od 1,188.897 fr. ili za
137.742 for. viŠe, nego li je bila službena procjena.
Kovi šumarski list. Gospodin profesor G. Hempel, do sada urednik bečkoga
„Ceutralblatt f. d. g. Forstwesen", izdavati će počam od nove godine novi šumarski
tjednik, pod naslovom :„Oesterreichische Forstzeitung. Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung".
List izlaziti će svakoga petka, na jednome arku, a biti će takodjer i ilustriran. Nakladnik
jest Hugo Hitschman u Beču. Ciena 8 for. na godinu. — To će biti prvi šumar




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 37 —


ski tjednik, a poznata i priznana vještina i uSenost g. urednika daje nam riade^ da će


taj list do mala zaokupiti sav austro-ugarski šumarski živalj.


Traži službu. Jedan od boljib abiturienta kr. šumarskog učilišta u Križevcib,


traži mjesto Šumara ili vježbenika (nadlugara). Mi ga s naše strani možemo dobro pre


poručiti, kao zriela i marljiva mladića. Eventualne ponude molimo poslati na uredniš


tvo ovoga lista,


Iiiepi darovi, Gosp. Levin pl. Slosser Klekovski, sin blagopokojnoga botanika,
Josipa Šlossera, poklonio je šumarskoj zbirci na kr. šumarskom učilištu u Križevcib
liepu zbirku kornjaša — a g. Alesander pl. Tucker/ veleposjednik u Daruvaru , poklonio
je istoj zbirci, zbirku drvlja i trupaca, koja bje na ovogodišnjoj izložbi u Trstu,
odlikovana zlatnom kolajnom. Budi ovime toj gospodi izrečena najsrdačnija bvala —
ugledali se i drugi rodoljubi u njibov primjer.


Šumarsko naukovno pitanje u Ugarskoj, Ugarska vlada zaključila je u
Pešti ustrojiti ,^ visoku školu za zemljetežtvo" po primjeru bečke visoke škole,
ter dokinuti Šumarsku akademiju u Šemnicu. Priobeujuć tu vlest, svratiti čemo se do
zgode možda i opet na naŠe šumarsko učilište u Križevcib i odnosni predlog šumarskog
družtva da se spomenuti zavod prenese kao posebni tečaj na sveučilište (poput tečaja za
liekarnike). — Inače pako radostno pozdravljamo taj napredak preko Drave, znajuč
da on ni po nas Hrvate neće moči bez posljedica ostati.


Lov na medjeđe. Dne 18. studena priredio je vlastelin u Severinu g. Mane
pl. Vranicani Dobrinovič, sa svojim Šumarskim osobljem lov na medjede. Učinio je to
stoga, Što su medjedi^ koji su se u ondašnjili šuma skitali bili, pučanstvo već tako u
strah natjerali, da se nije nitko ubvao stupiti u Šumu. Njekoliko dana prije lova, bijaše
se odvezo u šumu njeki seljak da sjeČe drva, kada je prispio na mjesto, razpregnu
volove. Od oba vola udalji se jedan od mjesta, na što ga zaskočise medjedi i raztrgaše."
U severinskib šuma ima u obće mnogo grabežljivih zvjerih, a pučanstvo ima da zahvali


g. Vranicaniju, poznatu kao neustrašivu lovcu, što mu gi´abežljiva zvjerad i više jada
nezadaje i Što ga nepostizava veći gubitak stoke. On je već postrieljao množinu medjeda
i vukova, a neštedi truda ni troška, da onaj predjel očisti od grabežljivaca. I lov od
18. bio je uspjehom ovjenčan g. Vranicani ustrielio je velikoga medjeda, a njegov
lugar Lisac ženku.
Vuci razdrli vepre. Čitamo u N. N. br. 253. t. g., da su kraj Petrovai-adina
u jednoj šumi naŠll devet vepara, koje da su vuci razdrli. Svakako riedak slučaj,
jer je poznato, da divlje svinje u borbi sa vuci obično pobjede.


Odborska sjednica upravljajućeg odbora. Upravljajući odbor šumar, družtva
obdržavao je dne 5. studena p. p. redovitu odborsku sjednicu sa sljedećim dnevnim
redom : 1. Pročitanje dopisa i podnesaka stigavŠih na družtvo 2. Izbor odbora za stilizaciju
osnove novog Šumskog zakona, koja će se -Vis. kr. zemalj. vladi u smislu zaključaka
ovogodišnje glavne skupštine podnieti. 3. Izbor odbora za sastavljanje nacrta
osnove reorganizacije Šumarstva. 4, Izbor odbora za nastavlanje osnove kućnoga reda.


5. Eazni predloži. — Sjednici prisustvovahu: gg. Mio Vrbanić, Ante Soretić, Vjekoslav
Keroškonji, Pran Kesterćanek , Julio Anderka, Jakob Purlan, Franjo RosipalRobert Fischbab, izpričao se g. Vladko Kiseljak. U odbor za stilizaciju osnove novog
šumskog zakona budu izabrani gg. M. Vrbanić, A. Soretić i K. Fischbab. U odbor za
izradbu nacrta osnove organizacije šumarstva gg. J. Purlan, F, Kesterćanek i VI. Kiseljak.
U odbor za izradbu nacrta kućnoga reda gg. Vrbanić, Vj. Keroškonji i F. Posipah
— Odbori imadu do konca prosinca svršiti svoj rad. — U odbor za stilizaciju
nacrta šumskoga zakona pozvati će se još kao strukovnjak. gg. M. Vezić, perovodja kr.
zemalj. vlade. — U odbor za organizaciju pako gg. nadšumari V, Malin i B. Hajek.
— Sljedeće odhorske sjednice obdržavat će se koncem prosinca.


ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 38 —


Najstarije ugarsko cijelo o šumarstvu? Prigodom ljetos u Budimpešti obdržavane
izložbe knjiga i knjigotiskarskib proizvoda magjarske, bilo je medju ostalim
izloženo takodjer i na latinskom jezika i u stihovih sastavljeno djelo pod naslovom:
„Historija koristi smreke i ugodnosti i korist djelatnosti djelača sindra". Djelce sastojeće
se iz rukopisa od šest listića, koje je još g. 165t>, napisao njeki djak Mihajlo
Oroszhegji, (nebi li to bio Mihajlo Orošek?!) koje je sjegurno najstarija tehnologija
smrekovine.


Osnovi nauke računanja vrieđnosti šuma. Djelo, za koje već u poslednjem
broju ovoga lista spomenusmo, da je izašlo nakladom vis. kr. zemaljske vlade, nestoji
kako bje tamo pegrešno spomenuto 90 novĆ, nego samo 50 nove. A dobiva u knjižari
AIbrechta i Fiedlei´a u Zagrebu, kao i u knjižari Neuberga u Križevcih.


Kritika o „Šumarskom listu". Prvi list gospodarski u posestrimoj kraljevini


Srbiji; i jedan najboljih gospodarskih ćasopisa u obće, biogradski list ,,Težak", prepo


ručuje u X. svezku g. 1882. na strani 564. svojim čitateljem taj naš Šumarski list.


Vrlo nam je drago da možemo taj radostni znak uzajamne pažnje strukovnjačkih glasila


konstatovati, i to tim milije što i rečeni list sam, više i vrlo liepih Članaka tičućih se


Šumarstva u Srbiji, od vrstnih tamošnjih strukovnjaka donaša, ter od kojih njeke već


i u ovom našem listu spomenusmo.


Smolarenje u Francezkoj. Čitamo u „Oesterreichische Porst-Zeitung" da se u
Francezkoj godimice dobiva do 29 milijuna kilograma proste smole, dakle u obde više
nego li u kojoj drugih europejskih zemlja. Smolari se pako ponajviše u šuma od „Pinus
maritima" , ili Pinus pinaster. Vi´iednost tog nuzgrednog šumskog užitka iznaša do
6 milijuna forintih na godinu. U trgovini dolazi bud kao prosta smola pod imenom
„Barras", bud pako kao finija teklina pod imenom „G-alipot". Velik dio te smole pako
služi za dobavu raznolikih drugih destiiatornih proizvoda kao n. pr. colophonie, resine,
jaune, katrana itd. Interna poraba i-epresentira vi´iedaost od kojih 9 milijuna, izvoz
pako vriednost od 6 milijuna franaka. Smole se najviše izvaža u Englezku i BelgijUj a
dobiva se najviše po šuma novo zašumljenih predjela u „Landesu".


j- Umrli dlanovi šumar, družtva. Dne 16. studena umro je jedan najrevnijih
naših mladjih šumara i članova ovoga di-užtva Nikola Rajnović, kotarski šumar ogulinske
imovne obćine, dne 24. studena pako umre Lavoslav Veihinger, šumar kod presvet.


g. grofa Elza u Tovarniku, u 56. godini života svoga. Dne 17. studena opeta preminuo
je od kapi pođupirajući Član našega đi´užtva, poznati i veleštovani ravnatelj rudarskih
tvornica u Petrinji g. Šandor Schonbaher u 64, godini zaslužnoga života. Bila im
lahka zemljica!
Boj sa medvjedom. Saobćujemo eto polag pisma g. L. Broziga podatke o
dne 2. studena t. g. ti vlastelinskoj Šumi presvjetle gospoje Pranjice pl. Ghyczy
ustrieljenom te šumsko-dohodarstvenom uredu u Čabru priposlanom medvjeđu (dotično
njegove kože).


Stjepan JaneŠ gospoštijski podšumar, vršeći službu u šumskom odielu „Karnica"
kod Gerova — bavio se je u to doba poduglje brojenjem i bilježenjem gradjevnog
drva —- kad na jedanput primieti njeko neobično Šuštanje granah i lišća, obazriev se,
opazi u daljini od 30 koračaja vrst crnog, a to tim vise pogibelnijeg medvjeda.


Viđivši da medjed žuri ravno proti njemu, pokazujuć razjarenim mrmljanjem .
pripravnu želju za borbom, uhvati, da pogibelj koja mu prietjaše odvrati, za svoju
malim zrnjem nabijenu dvocievku, opali i pogodi medvjeda, koji se u čas na gubicu sruši.


U ovom zgodnom trenutku htjede g. Janeš i drugu ciev na ranjenu zvier izpaliti,
al na njegov neopisiv užas, puška mu zataji.


U vrieme tog neočekivanog slučaja oporavi se medjed, popne se joŠ većma razjaren
na stražnje noge te okrečuć glavom desno i lievo i bijuć z\xbi, posrne tuleć na,
svog protivnika, Šumara Janeaa,




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 39 —


Nezgodan položaj mjesta, gdje se borba zbila, ograniSeno brežuljci i gustošem sa


svih strana , podvostruči pogibelj podgumara time, što mu je nemogut-e bilo nit po


misliti na bjeg.


U ovom veoma opasnom trenutku domisli se Janeš svoga malog lovačkog psa,


kojeg je sa sobom poveo i napusti ga na medjeda. Pseto začme živahno lajati i na


valjivati na opasnu zvier, tako, da je, dočim je medvjed braneć se, navračajuć i posr


nujuć
sa težkimi udarci svojih pandža proti psu, mogao Janeš medjutim iz tako ogra


djene
kotline, a tim i iz blizine opasnog razjareno biesnećeg neprijatelja pobjeći, imajuć


samo
rečenoj brzoj i sretnoj dosjetki spas života pripisati.


U vrieme borbe pseta i medjeda ^ koja trajaše podulje vriemena, napuni Janeš


opeta^ ispražnjenu dvocievku, te kad svaki glas i lajanje umuče, podje oprezno na


mjesto u mislij da će medvjeda krepana ili bar iznemogla naći, nu kad je tamo pris


pjeoj nenadje drugo do svoje drkćuće i psikajuće pseto. Razkopana zemlja bila je na


mjestih krvlju pomiešana od ranjenog medjeda, dapače ista označivala je trag za po


bjeglimj po kojem se Janeš za njim oprezno niz brdo spustiti mogao. Nadošav na da


iečnu
od 100 koračajah po prilici, opazi opet medvjeda na jednoj jeli medju granjem


sjedećeg, te iznoviČno opali na njega hitac nabijene dvocievke, nemogav ipak još sve


udilj medjeda ubiti, već ga samo težko rani,


Medjed se medjutim usljed toga spusti sa svog mjesta natražke^ pokušav učiniti
jos. njekoliko skokova, nasloni se na jelov panj, braneć se velikom snagom navaljivanju
pseta. Janeš uzrujan u zbivšoj se borbi, prosuo je svu svoju zalihu baruta, tako da se
nije mogao već dvocievkom služiti, nu vidiv ipak očevidnu iznemoglost medjeda^ do.
sjetliv i odvažan priskoči k´ njemu, te ga šumskim čekićem udari takvom žestinom po
lubanjij da ga je u tren usmrtio, —


Životinja bijaše po gosp. F, Muttermtilleru, kotarskom šumaru u Gerovu vagnuta,


te 1^/4 centa težka i dvie godine starom obnadjena.


Imenovanja. Gr. Stjepan Marinović, šumar, vježbenik u Pakracu i g. Šeringer,
šumar kod gospoštije Turn Taxis, imenovani su šumari kod vlastelinstva DjakovaČkoga.
Gr. Mirko Lepušić dosada kod imovne obćine KriževaČke, postao šumarom u Sinju. —


G. Teodor Basara, abiturient šumarstva, izabran šumarom petrovaradinske imovne obćine.
— Gr. Dioniz Sever, do sada Šumarski vježbenik Gjurgjevačke imovne obćine, izabran
šumarom u Garešnici. r:— G. Giirtler, šumar gospoštije Cabarske, šumarom I. banske
imovne obćine. — G. Gjuro Ba^er, dosada nadšumar gospoštije u Veleševcihj šumarom
imovne obćine Sisačke. — G, Dragutin Cernicki, kr. nadšumar, za privremenog upravitelja
kr. Šumskog ureda u Pužinah. — G. J. Novakovič, do sada profesor šumarstva
u Požarevcu, postao i-eferentom šumarstva, kod kr. ministarstva financija u Beogradu.
G.
Just Belja abiturient šumarstva postao šumarom u CikoU u Dalmaciji.
Umirovljeni. G. kr. šumamik Dragutin Paller u Fužinah. — G. Gjuro Bayer,
nadšumar knjeginje Thurn-TaxiSj u Yeleševcih.
Odlikovanja. G.g. c. kr. Šumarski nadsavjetnik Ivan Salzer, c. kr. šumarski
savjetnik Herman pl. Gutemberg, c. kr. šumarski nadzornik Ferdo Zigmundovski, c. kr.
šumarski nadzornik V. Goli i c. kr. Šumarski povjerenik A. Bosipal odlikovani su na
izložbi u Trstu počastnimi diplomami i zlatnom kolajnom za suradničtvo, za njihove po
c, kr. ministarstvu za poljodeljstvo na izložbi izložene radnje. Osobitom radošću pako
bilježimo odlikovanje velecienjenog našeg zemljaka i odličnika g. šumarskog nadzornika
za Dalmaciju,
Izpravak. U VI. svezku lanjskog tečaja ovoga lista; bijaše medju različitimi
vjestmi oglašena takodjer i „Mala zbirka zakona" pri čem nam se podkrala pogreška,
koju eto izpravljamo, da knjižica o šumskom zakonu 15 nove. stoji, to pako nije, jer
Šnmski zakon stoji 25 uovČ. lovski zakon pako 20 novč. a, vr.