DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 38 — Najstarije ugarsko cijelo o šumarstvu? Prigodom ljetos u Budimpešti obdržavane izložbe knjiga i knjigotiskarskib proizvoda magjarske, bilo je medju ostalim izloženo takodjer i na latinskom jezika i u stihovih sastavljeno djelo pod naslovom: „Historija koristi smreke i ugodnosti i korist djelatnosti djelača sindra". Djelce sastojeće se iz rukopisa od šest listića, koje je još g. 165t>, napisao njeki djak Mihajlo Oroszhegji, (nebi li to bio Mihajlo Orošek?!) koje je sjegurno najstarija tehnologija smrekovine. Osnovi nauke računanja vrieđnosti šuma. Djelo, za koje već u poslednjem broju ovoga lista spomenusmo, da je izašlo nakladom vis. kr. zemaljske vlade, nestoji kako bje tamo pegrešno spomenuto 90 novĆ, nego samo 50 nove. A dobiva u knjižari AIbrechta i Fiedlei´a u Zagrebu, kao i u knjižari Neuberga u Križevcih. Kritika o „Šumarskom listu". Prvi list gospodarski u posestrimoj kraljevini Srbiji; i jedan najboljih gospodarskih ćasopisa u obće, biogradski list ,,Težak", prepo ručuje u X. svezku g. 1882. na strani 564. svojim čitateljem taj naš Šumarski list. Vrlo nam je drago da možemo taj radostni znak uzajamne pažnje strukovnjačkih glasila konstatovati, i to tim milije što i rečeni list sam, više i vrlo liepih Članaka tičućih se Šumarstva u Srbiji, od vrstnih tamošnjih strukovnjaka donaša, ter od kojih njeke već i u ovom našem listu spomenusmo. Smolarenje u Francezkoj. Čitamo u „Oesterreichische Porst-Zeitung" da se u Francezkoj godimice dobiva do 29 milijuna kilograma proste smole, dakle u obde više nego li u kojoj drugih europejskih zemlja. Smolari se pako ponajviše u šuma od „Pinus maritima" , ili Pinus pinaster. Vi´iednost tog nuzgrednog šumskog užitka iznaša do 6 milijuna forintih na godinu. U trgovini dolazi bud kao prosta smola pod imenom „Barras", bud pako kao finija teklina pod imenom „G-alipot". Velik dio te smole pako služi za dobavu raznolikih drugih destiiatornih proizvoda kao n. pr. colophonie, resine, jaune, katrana itd. Interna poraba i-epresentira vi´iedaost od kojih 9 milijuna, izvoz pako vriednost od 6 milijuna franaka. Smole se najviše izvaža u Englezku i BelgijUj a dobiva se najviše po šuma novo zašumljenih predjela u „Landesu". j- Umrli dlanovi šumar, družtva. Dne 16. studena umro je jedan najrevnijih naših mladjih šumara i članova ovoga di-užtva Nikola Rajnović, kotarski šumar ogulinske imovne obćine, dne 24. studena pako umre Lavoslav Veihinger, šumar kod presvet. g. grofa Elza u Tovarniku, u 56. godini života svoga. Dne 17. studena opeta preminuo je od kapi pođupirajući Član našega đi´užtva, poznati i veleštovani ravnatelj rudarskih tvornica u Petrinji g. Šandor Schonbaher u 64, godini zaslužnoga života. Bila im lahka zemljica! Boj sa medvjedom. Saobćujemo eto polag pisma g. L. Broziga podatke o dne 2. studena t. g. ti vlastelinskoj Šumi presvjetle gospoje Pranjice pl. Ghyczy ustrieljenom te šumsko-dohodarstvenom uredu u Čabru priposlanom medvjeđu (dotično njegove kože). Stjepan JaneŠ gospoštijski podšumar, vršeći službu u šumskom odielu „Karnica" kod Gerova — bavio se je u to doba poduglje brojenjem i bilježenjem gradjevnog drva —- kad na jedanput primieti njeko neobično Šuštanje granah i lišća, obazriev se, opazi u daljini od 30 koračaja vrst crnog, a to tim vise pogibelnijeg medvjeda. Viđivši da medjed žuri ravno proti njemu, pokazujuć razjarenim mrmljanjem . pripravnu želju za borbom, uhvati, da pogibelj koja mu prietjaše odvrati, za svoju malim zrnjem nabijenu dvocievku, opali i pogodi medvjeda, koji se u čas na gubicu sruši. U ovom zgodnom trenutku htjede g. Janeš i drugu ciev na ranjenu zvier izpaliti, al na njegov neopisiv užas, puška mu zataji. U vrieme tog neočekivanog slučaja oporavi se medjed, popne se joŠ većma razjaren na stražnje noge te okrečuć glavom desno i lievo i bijuć z\xbi, posrne tuleć na, svog protivnika, Šumara Janeaa, |