DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 7 <-- 7 --> PDF |
branik narodnih nam interesa, istodobno je pako išao na sastavlanje ovećeg operata „Uredjeuje i procjena nepravilnih visokih šuma, po nacelih kombiniranog razšestarenja", o kojem vrlo interesantnom djelu nam bude prigodno, još i koju obširniju reci. Kad se je pako neumornim nastojanjem blago uspomene nadšumara Vladoje Keroškonjia i opet počelo oko g. 1875. raditi, oko novo utemeljenja hrvatsko šumarskog đružtva, bio je i opet Ante Tomić, jedan od prvih, koji se latiše posla. Novo utemeljeno družtvo pako pijznavajuć velike zasluge njegove^ izabra ga svojim prvim predsjednikom, koju je čast obnašao, na radost svijuh mu štovatelja sve do g. 1878., ka no se je bezuvjetno zahvalio na odlikovanju, na što ga družtvo istodobno na glavnoj skupštini koja se u Sisku obdržavaše, svojim počastnim članom izabra, izka^av tako tom nestoru liepe nam struke svoju duboku harnost. Djelovanje Tomićevo, na polju strukovnom nije medjutim još sveudilj prestalo, a naš ga eto „Šumarski list" ponosom broji medju svoje najodličnije suradnike, a stoga mu eto i k današnjoj rieđkoj slavi osamdesetgodišnjeg rodjenđana, ovo njekoliko redaka, u znak osobitoga našega štovanja posvetismo. Uzdržao nam Svevišnji dičnog tog sina domovine Hrvatske, i odličnog člana našega družtva još mnogo i mnogo godina. To su želje naše, a sjegurno i iskrene želje svijuh koji ga znadu. Živio! nam Ante — na mnoga ljeta — živio! U Križevcih, koncem g. 1882. Fran Kesterčanek. Kako đa organiziramo naše šumarstvo. Pitanje reorganizaciju naše šumarske uprave, cesto se puta jur u ovome glasilu razpravljalo. Iztaknuti su nedostatci postojećih odnošaja, uagiašene potrebe struke, a učinjen bi već i predlog kako da se ta naša šumarska uprava svrsi shodno organizuje. U svibnju t. g. imade se provesti reorganizacija političke uprave u zemlji, a s ovom takodjer i donjekle organizacija šumarstva. Bilo je nedavno u tu svrhu po preuzvišenom g. banu sazvano i posebno povjerenstvo, da vieča o reorganizaciji zemaljske uprave, nu kako žali bože nijednog šumai´a nije mogla zapasti sreća, da sudjeluje tim važnim vječanjam, to nije ni taj put 0 šumskoj organizaciji, kraj sve velevažnosti stvari, ni govora bilo. U obće pako čini se, da se mjerodavni faktori do sada još žacaju toga pitanja, u koliko bo u svih objelodanjenih oficioznih kao i neoficioznih osnova organizacije zemaljske uprave, obzirom na šumarstvo nalazimo status quo. Nevaljalost postojećeg uredjenja našeg zemaljskog šumarsko upravnog sustava, kao i potreba preustrojstva, odnosno ustrojstva , po strukovnjacih bi već prečesto puta nagla.^ena,^" u koliko pako još koji o tome dvoji upućujemo ga na odnosne razprave toli u ovome listu, koli i svih ostalih naših javnih giasilih. Konačno sjećamo samo još i na zaključke posljednih dvijuh šumarskih skupština, i tamo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 8 vodjenih razprava o toj stvari. Pa ni mi nebismo sada još jednom taj predmet razglabali, da nas na to ne nuka bojazan, da se bude reorganizovalo naše, sve bez nas, pa da bismo mogli iz zla doći na gorje, ter da nam nije stalo do toga, da bar medju nama strukovnjacima, njeku jednoličnost težnja polučimo. Primjerno temeljnomnačelu štednje, na kojemu se čitava reorganizacija zemaljske uprave osnivati imade, kušati ćemo dakle i mi, da označimo u cielini sustav, po kojemu mislimo da bi se i šumarstvo u nas mo^lo svrsi shodno urediti. U tu nam svrhu pako prije svega valja sastaviti po prilici bar. izkaz troškova đosadanje naše zemaljske šumarske uprave. Ta se pako kako je poznato sastoji: a.) od šumarskog nađzorničtva za imovne obćine, &.) od šumarskog izvjestitelja kod kr. zemalj. vlade i c.) od 7 županijskih nadšumara. Ukupni troškovi tih oblastih pako, koje su danas sa 12 činovnika providjene, iznašaju zajedno sa putnimi troškovi oko 22.000 for. Pribrojimo li pako k tomu još i troškove nađzorničtva za pošumljenje krasa, u iznosu od kojih 3500 for., to možemo reci da nas postojeće oblasti zemaljske šumarske uprave stoje neznatnu svotu od 25,500 for. Što u razmerju ukupne šumske površine od 1924.627 ralih, daje po ral l´/o nvč. t. j . manje nego li u ikojoj srednje europejskoj državi. Troškovi dakle tako su nerazmjerno maleni prema državnom dohodku iz šuma i velikoj važnosti šumskog posjeda i gospodarstva po narod naš, da absolutno nemogu skoro manji biti. Po najnovijem izvještaju o upravi i gospodarenju kod druge banske imovne obćine, proizlazi da imovne obćine napose na upravu i čuvanje po prilici po rali i godini 30 novčića troše, koji su troškovi za 10 nove. manji od onih države. Uzmemo li nadalje da ukupna šumska površina urbarnih obćina i maloposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji iznaša najviše 320.000 ralih, pak da naš seljak bude imao samo dvie trećine onoga plaćati za upravu i čuvanje svojih šuma, što krajišnik, kano ovlaštenik imovnih obćina plača, dakle da paur samo 20 novčića po rali platiti ima, to bi ukupni troškovi za upravu i čuvanje tih 320.000 ralih urbarno obćinskih šuma, mogli izvašati oko 64.000 for. Država pako za svojih 889.000 ralih, da doprinaša za uzdržanje potrebitog zemaljskog šumarsko upravnog političnog (policajnog) osoblja samo V4 novč. po rali šume, ili ukupno samo oko 2000 for.; — a isto tako stavimo li nadalje još da naši veleposjednici šuma, za šumarska politični nadzor svojih 300.000 ralih šumskog površja, po ral samo V2 novčića u zemaljsku blagajnu plaćaju, iznašao bi taj namet ipak 1500 for., što sa ono prije izkazanih 25.500 for. ukupni iznos pokrića za zemaljsku šumarsku upravu od 29.200 for. kao minimum daje, koji se za podlogu pokrića troškova smatrati mogu, i unutar kojih budemo nastojali nacrtati oblasti šumarske, kako si ih mi kod preustrojstva odnosno ustrojstva zemaljskog šumarskog sustava uprave zamislimo. Razjašnjenja radi spomenuti nam je prije još sledeće: Prvo; da smatramo organizaciju šumarske uprave imovnih obćina kako je provedena zakonom od 8, lipnja 1881. za sada svrsi odgovarajućom, i da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 9 — prema tome o samome preustrojstvo šumarske uprave imovnih obćina nebudemo dalje govoriti, nego li Je obzirom na cjelovitost pregleda potrebno. Drugo ; da smatramo, da se samo po sebi razumjeva, da bude šumarsko osoblje urbarnih obćina, isplaćivano po zemaljskih blagajna. Obćine same pako da će prije spomenuti namet po rali šume, za namirenje troškova uprave i čuvanja šuma, imat plaćati (odnosno povraćati zemlji), Treće ; da i osoblje šumarsko urbarnih obćina u buduće poput onoga imovnih obćina sačinjava jedan status, i da uživa prava mirovine. Četvrt o napokon, da bude šumarsko redarstvo, podpunoma odlučeno od šumsko gospodarskog osoblja, bilo državnog, bilo obćinskog, ter da. se popoprimi u osnovi novog šumskog zakona izraženo načelo, vrhovnog nadzora zemajske vlade nad svimi šumami u Hrvatskoj i Slavoniji bez razlike posjeda. (Naravno unutar granica obćeg šumskog zakona valjanog za ove krajeve). To su predmjere, koje držasmo, da nam je iztaknuti prije, nego predjemo na sam predmet osnove šumarsko upravnog ustrojstva zemaljske šumarske uprave. Prelazeć sada na samu stvar, spomenuti ćemo najprije kako li si mi pomišljamo ustrojstvo uprave urbarno obćinskih šuma. U tom pogledu pako držimo, da bi bilo najednostavnije sledećim načinom postupati. Za svakih 6 do 10.000 ralih urbarno obćinskih šuma, (već kako prema mjestnim okolnosiim i položaju šuma), ustraja se po jedno šumarsko ili nadšumarsko mjesto, tako medjutim, da obzirom na prije spomenutu ukupnu površinu urbarno obćinskih šuma, ukupno nebude manje od 36 šumarskih upravitelja (šumara, odnosno nadšumara). Za svakih 1 do 2.000 ralih šume nadalje po jedan čuvar odnosno lugar, ipak tako da ih nebude ukupno manje od 220. Šumarsko upravni kotari mogli bi se priudesiti sudbenim, odnosno političkim kotarom, tako, da bi šume pohtićkih obćina jednoga kotara, (odnosno šume urbarnih obćina jednoga kotara.) spadale i pod jednoga šumarskog upravitelja (nadšumara ili šumara). Svakomu šumskomu uredu bio bi podčinjen jedan do dva čuvara šuma i po jedan lugar, odnosno i nađlugar. Na svakoga lugara, odnosno čuvara, došlo bi poprieko pako samo do 1.200 ralih šume, dakle svakako manje nego li je do sada n. p. kod države ili imovnih obćina u Krajina. Obćine doprinašale bi u razmjerju njihove šumske površine takodjer i porazmjerno k plaći šumarskog osoblja. Prema imučtvu obćina i niednosti šuma, razdelile bi se iste u četiri razreda, a prema tome i plača i karakter namještenog osoblja. Šumarsko upravno osoblje urbarnih obćina sastojalo bi iz ukupno 7 nadšumara, 10 šumara prvog razreda, 10 šumara kotarskih drugog razreda i 10 šumarskih pristava kano ti šumarskili zamjenika. Isto tako bilo bi razdie- Ijeno i šumarsko čuvarsko osoblje u 50 lugarijah, 50 nadlugarijah i 120 šumarskih čuvarijah. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 10 — Tako da bi ukupni status šumuusko upravnog i čuvarskog osoblja urbar* nih obćina iznašao najmanje 256 namještenih, ter bi prema tome malo ne u svakoj poreznoj obćini mogao po jedan buđ šumar bud lugar obitavati. Prispodobimo li pako taj broj šumarsko upravrog osoblja s onim države (na 889 000 ralih šume samo 64 šumarsko upravna činovnika) ili s onim imovnih obćina (na kojih 340.000 ralih šume samo 45 činvonika), to vidimo, da bismo po tome, kako mi ovdje nacrtasmo, za naše urbarre obćine dobili znatno povoljnije razmerje, koje medjutim i obstojati mora, već i obzirom na raztrešenost šumskoga posjeda urbarnih obćine, ter tim skopćanimi potežkoćami uprave i gospodarstva. Prema osnovi visoke vlade o preustrojstvu zemaljske političke uprave biti će u buduće devet županijah, od kojih će njih sedam obsizati prostor starog provinviala. Primjereno tomu dala bi se ustrojiti i šumsko gospodarska okružja i vječa. Tako da bi vječe jednog šumsko gospodarskog okružja sačinjavali svi šumari odnosni nadšumari teritorija jedne županije, doćim bi se i opet po tri županije dale u jedno nadzorničtvo skupiti. I tako bi onda bila za čitavu Hrvatsku i Slavoniju, tri nadzorničtva; 16 šumsko gospodarskih vieča. (Uzmemo li osim onih 7 za urbarne obćine, još kao takove i ono 9 postojećih šumsko gospodarskih vječa imovnih obćina), Tri do četiri tako šumsko gospodarska okružja (vječa) urbarnih obćina sačinjavalo bi po jedno „urbarno obćinsko šumsko nadzorničtvo", kojih bi dakle ukupno bilo za Hrvatsku i Slavoniju dva. Skupimo li sada, sve do sad spomenuto u jednu cjelinu, to vidimo, da bi ćela organizacija uprave urbarno obćinskih šuma na sljedeći način bila provedena. Ciela šumska površina urbarnih obćina, razdeljena je po mogućnosti, primjereno obsegu političkih upravnih kotara (odnosno obćina) i županija, u 36 samostalnih šumarsko upravnih područja. Svakomu području stoji na čelu po jedan šumarski upravitelj (nadsumar, šumar ili pristav), a podčinjena su mu 3 do 6 lugara, odnosno šumarska čuvara. Pet do šest kotarskih šumarija (jedne županije), sačinjavaju u administrativnom pogledu, jedno šumarsko gospodarsko okružje. Šumarsko upravno osoblje takovog jednog okružja, sačinjava šumsko gospodarsko vječe odnosne županije ili okružja. Nadsumar zastupa mjesto strukovnog izvjestitelja kod političke oblasti (županijo). Vrhovni nadzor nad šumama urbarnih obćina u gospodarskom pogledu pako rukovodi odsjek za urbarne obćine, šumarskog odiela visoke kralj, zemaljske vlade. Ovakova šumsko gospodarska rječa, nalazimo prije svega u Pruskoj*, a nalazimo slično na temelju novog šumskog zakona i u Ugarskoj. Isto tako bi se moglo, kao što u madjarskom, i u naš šumski zakon umetnuti ustanova, po kojoj bi i privatnim šumoposjednikom, bilo uz naknadu primjerenih troškova (po našem najmanje 20 nove. po rali) moguće svoje šume podvrći ovom zemaljskom šumarskom nadzoru, odnosno upravi, u koliko bi se tim, možebit Vidi „Šumarsko gospodarski sustavi" „Šumarski h´st" svezak IV. g. 1880. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 11 —. buđ obzirom na troškove, bud pako i obzirom na satno gospodarenje i upravu, polakšica dala vlasteli. Troškovi te ciele uprave i organizacije, iznašali bi pako: za 7 urbarno obćinskih nadšumara, sa plaćom od godišnjih 800 for. stanbinom od 150 for. i putnim paušalom od 200 for. ukupno 8.050 for. Za 10 šumara drvog razreda, sa 700 for. godišnje plaće, 150 for. stanbine i 100 for. putnog paušala, 9.500 for. Za 10 šumara drugog razreda, sa 600 for. godišnje plaće, 100 for. stanbine i 100 for. paušala, 8.000 for. i napokon za 10 šumarskih pristava sa 400 for. plače i 100 for. paušala. 4.500 for. ili ukupn o 30.550 for. Nadalje za 50 nadlugara po 250 for. plače na godinu, 12.500 for. Za 50 lugara sa 200 for. plače, 10.000 for. i za 120 čuvara sa 150 for. godišnje plače, 18.000 ^for. ili ukupno za čuvarsko osoblje 40.600 for., pribrojiv pako to gori spomenutim troškovom upravnog osoblja, daje ukupno 71.050 for. ili za 7.000 for. manje nego li bi same obćine, (prinosom nd 20 novčića po rali šume) doprinašale, koji bi se manjak medjutim, kako ćemo kasnije kod zaglavnog računa dokazati, dao namirrti iz viška zemaljskih novaca, koji bi preostali ukinućem postojećih služba županijskih nađšumara. Za nadlugarsko osoblje, koje već nemože u časti napredovati, mogh bi se možda u interesu stvari, zakonom ustanoviti pet godišnji doplatci, u iznosu od 50^ for., za koje bi se pokriće moglo nalaziti, u „zemaljskoj šumarskoj zakladi", kakovu ju i naša osnova novog šumskog zakona spominje, ter bi se stvorila iz V3 unišlih novaca, za šumske kvarove i štete.* Potreba i važnost posebnog šumarskog odjela, kod kr. zemaljske vlade, od naše je strane već toliko puta naglašena da u tom pogledu već ne^^^amo šta spominjati. Šumarski je odjel postojao kod vrhovne krajiške oklasti^ a postoji bar u principu i kod naše zemaljske vlade, u obće pako nebismo absolutno znali, koji bi se mogao valjani uzrok navesti, protiva ustrojstvu takovog strukovnog odsieka, i to tim manje, što ćemo eto dokazati, da bi se i unutar okvira sadašnjeg, ma i toli neznatnog proračuna, za šumarsko zemaljsko osoblje, kakovog ga no uvodno spomenusmo, ustrojiti mogao. ´ Kako to već i u dotičnom članku, lanjske godine u ovome listu iztaknusmo, imao bi se taj šumarski odjel sastojati, obzirom na djelatnost mu, iz trijuh odsieka, i to: odsieka za šumarsko redarstvo (ujedno i prezidium), odsieka za imovno obćinske šume (sada postojeće nadzorničtvo), i odsieka za urbarno obćinske šume. Osoblje tog kr. šumarskog odjela zemaljske vlade sastojalo bi, i to u I. Odsieku iz: a. Predstojnika odjela, (šumarski nadsavjetnik, sa 2200 for. plaće i 300 for. stanbine). &. Šumarskog nadzornika, (sa 1800 for. plaće i 220 for. stanbine).. U II. odsiek u za imovno obćinske šume, iz: a. Odsiečnog predstojnika (šumarskog savjetnika, sa 2200 for. plaće i 300 for. stanbine). h. Šumarskog nadzornika, (sa 1600 for. plaće i 250 for. stanbine). * Vidi ;jOsnova novog Šumskog zakona´´ „Šumarski list" svezak IV. g. 1382. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 12 <-- 12 --> PDF |
-^ 12 — c. Jednog nađšumara. (sa 900 for, plaće i 150 for. stanbine). U III. ođsiek u za urbarno obćinske šume, iz: a. Ođsiećnog predstojnika, (nadšumarnika, sa 1600 for. plaće i 300 for. stanbine). h. Jednog šumarnika (sa 1400 for. plaće i 250 for. stanbine). c. Jednog šumara, (sa 800 for plaće i 150 for. stanbine). Ukupni troškovi tog šumarskog odjela iznašali bi dakle bez putnih troškova 14.650 for., ili ako k tome još 4000 for. na ime putnih troškova tih organa središnje i vrhovne žumarske oblasti pribrojimo, ukupn o 18.650 for. — Piibrojimo li pako ove troškove, onim prije izkazanim za urbarno obćinske šume, u iznosu od 71.050 for. to dobivamo ukupni proračun troškova, u iznosu od 89.700 for. Sravnimo li pako taj proračun troškova, sa onom na početku tih razmatranja izkazanom svotom zbiljnih i vjerojatnih postojećih * prihoda, u iznosu 93.200 for., to vidimo da nam još preostaje višak od 3500 for., ili ako uzmemo, da se kraj nadzorničtva (I. odsiek) za nadzor pošumljenja krasa, još koji organi sa plaćom od 2500 for. ukupno namjeste, t o pak još sveudilj ta naša osnova izkazuje višak od 1000 for., i to uza sve to, da smo uzeli minimalne iznose prihoda, a normalne iznose troškova. Tim bismo pako bili označili ne samo sam naczt organizacije naše zemaljske šumarske uprave, kako no si ju mi zamislimo, no držimo, da smo tim našu osnovu takođjer i sa samog financialnog gledišta dovoljno opravdali, a preostalo bi nam nadalje još označiti, odnosno razjasniti, potrebu i djelokrug pojedinih u tom našem nacrtu spomenutih organa i oblastih, u koliko to možda već i u samoj dosađanjoj razpravi učinjeno nije, nu to čemo učiniti do zgode. Ovogodišnja šumarska skupština, povjerila je izradbu nacrta, odnosno predstavke 0 uredjenju naše zemaljske šumarske uprave, na visoku kr. zemaljsku vladu upravljajućemu odboru šumarskoga družtva. Upravljajući odbor pako povjerio je taj posao posebnom poojerenstvu, a ujedno je za domoći se potrebitih statistićnih podataka i drugih pomagala, upravio putem podžupanija i podporom visoke vlade, tomu odgovarajuće okružnice, na sve urbarne obćine, tražeć prije svega podatke o šumskom vlastničtvu odnosne obćine, šumarskom joj osoblju, plaći istog, kao i eventualne želje obzirom na samu provedbu uređjenja šumarske uprave i t. d. Povjerenstvo će onda na temelju takovih pozitivnih podataka izraditi odnosnu predstavka na sabor i visoku vladu. Dok ovo pišemo neznamo još stanovište odnosnog povjerenstva, nu svakako čemo mi s naše strane, te ovdi spomenute nazore tamo zastupati, i to tim prije što smo podpunoma uvjereni, da su opravdani. * Po katasteru su godišnji izdatci za upravu i Čuvanje, po rali Šume znatno veći do (40 novč.) uračunam. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 13 — Svršavajući time taj filanak, koji donjekle samo nastavkom jur prije napisanih članaka o tom predmetu biti imade, spomenuti ćemo samo joS, da bi se po toj osnovi konačno mogao donjekle takodjer i upliv političke uprave na šumarstvo, time uzćuvati da se n. p. županom prepusti predsjedničtvo šumsko gospodarskih vjeća, a isto se tako tom osnovom ni najmanje nebi trebala krnjiti autonomija samih obćina. Obćinam moglo bi se kao i do sada tako i za buduće ostaviti toli pravo izbora činovnika i lugara, koli i potvrdjenoj gospodarskoj osnovi primjereno uživanje šuma. Šumarska nađzornićtva, kano ti šumarsko redarstvene oblasti ustrojena su toli u Cislajtaniji, koli i u Madjarskoj, a i u našoj osnovi novog šumskog zakona ih nalazimo spomenute. Isto tako nam je poznato više kotarskih urbarno obćinskih šumara, kojimi danas već do 1000 for. plaće obćine plaćaju. Tim pako što bi zemlja preuzela izplaćivanje urbarno občinskog šumarskog osoblja, omogućilo bi se, ne samo prije spomenuto uredjenje, plaća i ustrojstvo kotarskih šumariah, no i sama existencija šumarskoga osoblja bila bi time u bude obezbjedena. Razni stupnjevi časti osoblja, ter mogućnost, da se pojedinac bude li valjan i vrstan i do najviše časti odsječnog predstojnika kod zemaljske vlade dovinuti može, nukala bi i vrstnije sile posvetiti se tom zvanju. Plaće same napokon u koliko ih mi ovdje oznaćismo, nisu doduše znatne, nu svakako su razrajernije i pravednije od onih kakove predlagahu za šumarsko osoblje razni političko upravni reformatori. Tim pako držim, da sam dovoljno jasno odgovorio, na pitanje: kako da uredimo naše šumarstvo, a nadam se, da sam tim člankom upozorio sve interesirane faktore, na samo to po nas šumare životno pitanje. Šume naše donomice nestaju, goliet i pustoš sve to veče zapremljuje prostorine, šumarska naša redarstvena kao i gospodarstvena uprava u zemlji, u toli je primitivnom stanju, da joj se samo radikalno reorganizacijom odmoći može, poimence pako valja, da se šumarska upi-ava i poslovi, povjere šrmarom. Kao što mjernički i građjevni poslovi predani gradjevnom odjelu, zdravstveni zdravstvenom, školski školskom, tako valja da se šumarski predađu šumarskom. A u to ime treba da se složimo zajedničkom radu i maru svi, kojim nam je do unapredjenja milog milog Hrvatskog doma i narođnjega blagostanja u obće, U Križevcih koncem studena 1882. F. X. K. Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata. XXVL Proučavajući razvoj i stanje šumarskog zakonarstva u Hrvatskoj, tečajem ovoga vieka, opaziti nam je prije svega vidljivi upliv, ostalih naroda monarkije naše, na obće odnošaje našega javnoga života, dakle i na polju šumarskog nam zakonarstva. |