DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 1 <-- 1 --> PDF |
mum. Br. 2. u Zagrebu, 1. ožujka 1885. God VII. Obrazloženje k nacrtu novog šumskog zakona, kako je priobćen u V. svezku šum. lista za god. 1882. Piše nadšumar ID. La/ifesa^r- Od kohke je važnosti i potrebe drvo za existenciju čovječanstva, uvjerit, će se svatko, ako li samo točnije promotri svoje svakdanje potrebe. Naše zgrade, razne gospodarske sprave, toliki obrti i industrija, — u obće kamo se god ogledamo, — svud se traži drvo. S toga dosljedno tome, dočim je drvo glavni proizvod šumah, to se je već odavna pokazalo nuždnim sumarni oprezno postupati, ter ih štediti, pače ih narodnim dobrom smatrati, i kao s takovim upravljati. Već u staro doba kada je rimska republika bila u najliepšem cvietu, imao je glasoviti rimski konsul Julius Cesar vrhovni nadzor nad šumami. Filip II. izdao je jošte g. 1219. prvu poznatu naredbu o šumah. Nu dočim je bila u ono doba a i kašnje nerazmjerno vehka površina šumom obraštena, a pučanstva malo, pružala je šuma bez ljudske pomoći u obilju potrebite proizvode, koji bijahu skoro bez vriednosti. S toga je pučanstvo moglo uživati po volji šume, jer šumom bogati vlastnik nije za istu mario, i tako upravo na taj način u mnogih mjestih obteretiše se šume pravom služnosti. Vremenom, poče se množiti i pučanstvo, a time i potreba na drvih, te stoga g. 1769. izdade kraljica Marija Terezija i za našu domovinu šumski red, koj je bio za ondašnje odnošaje dovoljan. Nu dočim se počeše šume krčiti, te u druge vrsti gojitbe pretvarati, a trgovina se s drvi, odnosno s našimi na daleko poznatimi hrastici otvorila, nastaše i s druge strane svakim danom sve veće potrebe na drvih, usljed dižućih se obrta, smatrala je absolutistička vlada obvezanora, izdati novi šumski zakon od 8. prosinca 1852., koj je i u Hrvatskoj 24. lipnja 1857. uveden. God. 1860. ustroji se i gospod. šumarsko učilište u Križevcih, za da si u vlastitoj domovini odgojimo i izobrazimo šumare, kojim bi se u upravu pre dalo to najveće blago hrvatsko. Jedan deceninm iza toga, počeše obćine nsljed privremene naredbe ob upravi obć. šumah od 4. ožujka 1871. postavljati i kot. šumare, kojim povjeriše upravljaaje i gospodarenje s obćinskimi šumami. Kod županijah pako budu namješteni županijski nadšumari, kojih je dužnost nadzi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 44 — ^ rati strukovno upravljanje obćinskih šuma, a s druge strane bditi nad tim, da li se u svih šumah nad kojima imade vlada vrhovni nadzor, s istima tako postupa, košto to šumski zakon propisuje. Nu uz sve to opažamo svakim danom sve više, da nam šumah nestaje, jer živimo u vremenih, gdje se jedino na što veći momentani dobitak gleda, a dielomice, da se i nerazmjerne potrebe pokriju, a u šumah misli se, da je nadjeno zlatno vrielo dohodka. Naši veleposjednici malom iznimkom, sjeku šume nebrineei se kako će ih pomladiti. Već vidimo, gdje su jošte pred koju godinu nalljepši hrastići bili, kako na praznoj površini svakim danom sve više trnje i kupinje raste. Obćine za da namire svoje troškove prodavaju takodjer više nego li bi smjele, a i sama država u tom nezaostaje. — Da to stoji, dovoljno je ako spomenemo, da je god, 1880. u samih novinah proglašeno dražbah na drvo, uz izklicnu ili procienbenu vriednost od 4,524.500 for. Posljedica tih nerazmjernih prodajah bit će ta, da će za 15 do 20 godina vriednost hrastovom drvu, napose za duge, dvostruka biti, jer će se riedko gdje naći jošte stari hrastici, kojim se sada još ciela Evropa divi. A gdje je pokriće domaće potrebe na gradjevnom i gorivnom drvu? Ta potreba je ogromna, sbog pravljenja drvenih kucah i sgrada, te neumjerenog i razsipnog trošenja gorivnih drva, poradi slabih stiena, te primitivnih pećih. Računa se doduše, da u Hrvatskoj i Slavoniji zauzimaju šume 1,596.288 hekt., što čini 357<> od ciele površine, a od toga odpada na državne šume 35"/o, na one urbarskih obćinah 24"/o, na one imovnih obćinah u bivšoj vojnoj Krajini 15´7o, a na privatni posjed 26V, te bi s toga dočim šume preko trećine površine zauzimaju, uz našu napućenost i stanje obrtih, dovoljnu zalihu drva morali imati. Nu već nam sadašnjost žalibože protivno dokazuje. Jer od ote prije navedene šumske površine, morale bi se odbiti i odračunati one silne ravnice, gdje su ko što je to već prije rečeno najljepši hrastići bih, a zatim opustjele gore, jer dokle je mogla sjekira doseći, vidimo da se pomalja goljet, te kras sve više širi. One šume pako, koje su bližje gradovom, osobito one koje su žitelji dobili odkupom pravah služnosti, već su samimi kradjami tako rekuć uništene, premda nesmijemo s vida pustiti, da je na tih površinah u obće malo drvah bilo,- jer su ovlaštenici već prije u njih drvarili, a kod segregacije, u koliko su blizu seiah, istim odlučene i predane. Time bi se spomenuti razmjer šumske površine prama ostaloj, znamenito smanjio, a možda i na polovinu sniziti dao. Iz toga vidimo nadalje, da se šume s jedne strane po samih vlastnicih bezobzirno sjeku, s druge strane naše pučanstvo sinatrajuć šumu obćim dobrom sjeće ih i krade bez prestanka, predmnjevajući, da to nije kradja, te ako se dotićnik uhvati, da će imati vriednost drva naknaditi, ako će htjeti, i ako bude u obće, kada dodje do utjerivanja odštete, imao istu odkuda namiriti. Ako se uz odsudu na platež odštete, i kazni za taj prestupak, to su kazne obićno tako ne/matne, da to ni spomena vriedno nije. Takovim postupkom |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.— 45 — se pako naravno haranju šuma na put stati nemože, gdje i onako siromašno pučanstvo najvoli u slučaju potrebe, što god zaslužiti iz žumah, odnosno kradjom i prodajom drva. Prije navedeno šumsko osoblje, — gdje je u obće takovo i postavljeno, — nemože u takovih okolnostih, i uz tako manjkav šumski zakon mnogo raditi, jer što i radi, nalazi na razne zaprieke, a gdje se šume i pomladjuju, tamo pučanstvo, naviklo imati sve otvoreno za pašu, uništi i taj pođmladek pašom, a napose i vatrom, što nara dovoljno dokazuju toliki silni šumski požari, koji se u proljeću i jeseni dogadjaju po svih krajevih tLivatske. Od tuda pako proizlazi, da se stare šume bezobzirno sjeku, a mlade neodgajaju, te da se za uzdržavanje i gojenje šume za potomstvo, dosada u nas slabo mislilo, kao što se nije prava vriednost šuma cienila, več se s istimi maćuhinski postupalo, a posljedica toga ta, da se uvidjavniji rodoljubi počeše več i sami tužiti i zgražati u novinstvu nad pustošenjem i umanenjem šumah, vapeć za vremena jošte, da se tomu na put stane. Osim toli potrebnih nam drva, koje šume pružaju, važne su i potrebne iste i sbog njihovog znamenitog uplivanja na podnebje, kao što se je to u novije doba dovoljno dokazalo. Šume razbijaju žestinu vjetrova, što je svatko mogao opaziti išav poljem na vjetru, te kako je nestalo vjetra, čim je došao u šumu. Najžešćem vjetru kada dospije do šume, nestalo žestine, koja se razpršuje medju drvećem, granjem i lišćem. Ovako štite šume bližnju okolicu od zlih posljedicah žestoka vjetra, i to ne samo ljeti, već i zimi, kada snieg mete. Nenalazi li pako mečava zaprieka, to nameće mjestimice čitave gore od sniega, pod kojima onda usjevi propadaju, ili ako su goli, pozebu. Najviše se to osjeća, kada se takova šumska obrana posjeće i time vjetru put otvori. Mnoga je okolica već stoga opustjela. Nu sve to nije ništa prama stradanju naših primorskih stranah, usljed nestajanja šuma. Bora ili bura je najveća bieda našeg primorca. Kad bura zahuji, ništa ju nemože zadržati, sve obara na tlo, ter i ono malo plodne zemlje iz gorah odnaša. A da ta bura u Primorju tako biesni, dokazani je uzrok nestašica šuma, koja isioj put otvara. Brdine primorske su goli kamen, na južnoj strani obrnutoj k moru. S toga se ove gole stine kad sunce sja, a vjetra neima, za 8 do 10 stup. više ugriju, iiego li ostali zrak, tako da ta vrućina poskoci u ljeti do 40´*R. Uz toliku vrućinu pako izhlapi sva vlaga iz zemlje, te se i ostali zrak vrlo sgrije, osuši i razriedi. Sjeverne stišane i sljeme primoi´skih gora su-šumom i travom obrasle, a bogate mnogimi izvori. Usljed toga je i tophna ovdje mnogo manja i vegetacija bujnija. Ova razlika medju hladnim, vlažnim i težkim zrakom vrha ili sljemena, a riedkim i vrućim zrakom južne strane, uzrok je bure. Jer čim je veća razlika medju njihovom gustoćom, tim je burnije njihovo komešanje, za da se iz |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 46 — jednače usljed naravnog zakona jednakosti gustoće. Da su južne strane sumom obrasle, nebi se mogao zrak tako svručiti, a kad nebi bilo tolike razUi.e medju toplinom, nebi ni bnra toliku moć imala, jer znamo, da već sama vsunia žestinu vjetrovah smanjuje. Šume djeluju na toplotu zraka. Za liepog ljetnog dana sgrije se poljska zemlja više od one gustom šumom obraštene. 0 tom se je niogao svatko osvjedočit (lošav sa polja u šumu, gdje se u ugodnoj hladovini odpocine. Nu pojav je to naravan. Kad žarko sunce sija na šumu. sgrijava joj vrhunce, nu sgiijan zrak budući laglji od nesgrijana, nepada na tlo, nego se diže u vis povrh stabala. Zrak u šumi zaštićen je granami drveća od sunčane žege, a dočim iz crnice, trave i drveća izhlapljuju mnoge pare, a kad se para razvija nestaje zraku topline, jer ju para upija, a stoga je i zrak u šumi mnogo hladniji. Ovaj hladniji i za to gušći zrak opet teče po zemlji i izlieva se iz šume po zakonu naravnom ouamo, gdje je zrak toplinom providjen-, To je onaj hladni vjetrić. što osobito jutrom iz šume piri i vrućinu razblažuje. U noći izhlapljuje iz zemlje veći dio topline obdan skupljene, ako zemlja nije zastrta biljem, jer ovo, a jošte više šuma, svojimi nebrojenim! granami prieće to izhlapljenje. Za to je zrak po noći topliji u šumi, nego li izvan nj(\ Hladniji zrak iz polja navaljuje obratno u noći u šumu, da se izmieša sa toplijim. Zato u večer piri vjetar iz polja u šumu. Ovako blaži šuma po ljetu veliku vrućinu i studen, i prieei prieku promjenu topline, a jošte više djeluje iz proljeća i jeseni, kad su ovakve nenadane promjene najopasnije po gospodara, jer s njih postaju pogubni mrazovi. Nu šume sgušćavaju i immožavaju takodjer i vodenu paru zraka. Drveće vadi svojimi žilicami iz zemlje hranu izmješanu vodom, a ta voda izhlapljuje kroz lišće. Dočim crnica u šumi uzdržaje dugo vodu, poput spužve reć bi, odkuda se opet neimajnć kuda oticati polagano diže u zrak, i tako šume djeluju i na vlagu zraka, stvaranje rose, koja je obzirom na plodovitost tla od osobite vlažnosti. Usljed toga izhlapljivanja nadalje pomažu šume znatno sgušćivanje vodene pare u zraku, a tim i stvaranje oblakah. kiše itd. Šume prieće tuču privlaceć munjevinu. Da može biljka ili drvo povoljno uzpievati, treba joj munjevine. Ovo svojstvo drveća je osobito onda važno, kada nadodje blizu zemlje oblak pun munjevine protivne onoj, što je ima na zemlji. Ovakove protivne munjine nastoje se po, naravnom zakonu stopiti i izjednačiti. Ako to bude naprečac, eto ti munje i groma, koji piju toplinu iz oblakah. Usljed toga se para od oblakah sgušćava u vodu, pak onda lije kiša kao iz kabla, ili se pako sgusne u led i tuču, te nam sve pohara. I od ove nas biede štite šume, jer svojimi vrhovi pozitivnu munjinu privlače, koja bi inače rastuć toplijim zrakom tuču prouzročila. Gini je predjel više šumom obrašten, napose četinjačom, tim više će se munjevine sgusnutoj vodenoj pari oduzeti, a time preprieeiti jošte veće sgusnuće koje radja tuču. Šume dieljuju nadalje na vriela, na redovito stanje voda u rieka i potocih a po tome djeluju u nas i na poplave, koje u Posavini i Podravini silne štete |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 47 — praNC. Kada kiša padne u gorah i šumah, tad zaostane voda na lišću i granah, a i zemlja ju upija, a dočim usljed krošnje .´^tabalah neizlilapljuje, to ostaje u ;^emlji. Jedan dio te vode i«opet upijaju stabla, izhlapljujuć paru kroz lišće, odnosno šupljinice. Time djeluju šume povoljno na vegetaciju svojom vlažnošću, koju reć bi za sušno vrieme čnvaju. Drugi dio \ode pako probiv donjekle ipak u zemlju, spušta se naravnom težinom ni´/je u zemlju, koja ipak i žilje i razne biljke a i hšće sadržaje, dok se sve polagano tim skupljanjem vriela i [>otočići nestvaraju. Time se obskrljuju vinela sa čistom svježom vodom potrajno, te se neosuše kako biva u golih predjelih n. pr. na krasu, gdje žiteljstvo mora po više satih daleko vodu nositi, a država cisterne graditi. To nam pako sve dokazuje kako li je uzko skopčano pitanje o vodi i šumi. S toga se netrebamo čuditi, da se vriela i potoci posuše, ili samo periodički teku, da visina vode u riekah pada, kada se veći predjeli šuma posjeku, a obratno da se ^´rela i potoci množe i da redovitije teku, kada se goheti šumom i opet zasade. Padne li kiša na goliet, to bujica leti niz goru sve to bržje, odnašajuć sobom plodnu zemlju, kamenje i drvlje, usljed čega kada sve to dopre u nizine gdje su rieke, iste silno narastu, prouzrokujuć svojimi poplavami silne štete< Šume čiste nadalje kako je po/.nato i zrak, dielujuć povoljno na zdravstveno stanje pučanstva. Bez kisika nebi mogli ni ljudi ni životinje živjeti, jer ga dihanjem upijamo, dočim uzdišemo ugljevnu kiselinu, koju opet biline primaju, uzdišuće same toli nam potrebni kisik. Zato-šume veoma povoljno djeluju u zdravstvenom pogledu, a usljed toga svojstva, vidimo, da u većih gradovih gdje je toliko nečista i nezdrava zraka, sade stabla po šetalištih i sokacih itd. Tim bismo bilo na kratko razložih potrebu i važnost šuma, a da se točno i^aznade fizikalni upliv šumah na zrak i tlo, te da se prema tomu s sumarni postupa, uredjena su u drugih državah. a i u našoj monarhiji posebna šumska pokušahšta, koja točno sve učine šumah bilježe, i svojim putem objelodanjuju. Osvjedočenje pako da ni u nas tako dalje ostati nesmije, jer ćemo inače ostati bez šumah, a elementarne nepogode će nas skroz uništiti, potaknulo je valjda i visoku vladu a i šumarsko družt\o, da valja izraditi novi za naše odnošaje svrsi shodan nacrt šumskog zakona- S toga je i na dnevni red ovogodišnje šumarske nam .skupštine stavljena poznata razprava o nacrtu novog šumskog zakona, kojom je zgodom g. Dojković i podpisani bio izvjestiteljem u tom predmetu, te kako je skupština osnovu primila, tako bje tiskana i u tom listu. Upravljajući odbor imat će pako istu predložiti visokoj vladi, a da je i opravdana ta osnova, te da dokažem, da se jedino ovima ustanovama šume naše spasiti mogle budu, ter racioualno šumarenje uvesti, obrazložiti ću još i svaki paragraf, kako sliedi naposebice, upućujuć medjutim obzirom na same ustanove zakona, na samu zakonsku osnovu kakova je bila objelodanjena u V. svezku „Šumarskog lista" god. 1882. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 48 — § 1 U istom se navadja i ustanovljuje pojam šume i šumskoga tla. Ta definicija najshoduija, te ju i drugi imadu, vidi: osnovu austrijauskog šumskog zakona. §. 2. Dosljedno §. 1. nemože se ni zemljište šumsko, koje se dozvolom vrhovne oblasti u drugu vrst težatbe promjeni, više smatrati šumskim tlom. §. 3. Bazdjelenje šuma na državne, pravnih osobah i privatne odgovara skroz našim odnošajem, te daljnjim ustanovam ovoga nacrta. §. 4. Zbog istaknute važnosti šuma za čov^*ecanstvo poradi drvah, ter napred iztakautih iizikalaih svojstvah istih, i upliv na samo gospodarstveno stanje okolice, šuma, važno je ne samo za sadanje vlastnike, već i za potomstvo, al sebičnost ne mari za to, i stoga je bila dužnost vladah proti onim koji hoće da pustošenjem šuma drugima škode, poprimiti shodne mjere, jer država je pozvana u prvom redu brinuti se za narodno dobro. Ako bo i imade vlastnik kakove stvari, pravo uništiti ju, to opet valja samo u toliko, u koliko se takovim uništenjem nenanosi javna šteta. Država proglasiv pravo svojine svetim, stekla je pravo naprama vlastniku, koji joj se mora zahvalnim izkazati, što mirno i sjegurno svoj imutak uživa. Naprama pilavu slobodnoga uživanja stoji dakle dužnost države, da ustanovi uvjete tog uživanja i da se suprostavi zloj porabi, kad se njom krnji i radi na štetu javne koristi. Uzmemo li nadalje na nm, zadf^ću kojn je narav šumam namienila, pa kada uvažimo potežkoće i zfiprieke pomlađjivanja poharanih šuma. negovoreći o potrebah prometa, obrtnosti i kućanstva, uvjeriti ćemo se, da su šume prekom potrebom, da obća korist zahtieva njihovo uzdržavanje, a zato i opet da su vlade ne samo vlastne, nego upravo i dužne djelo predjašnjega, a nadu i sigurnost budućeg naraštaja, braniti od samovolje sadašnjega gospodara. Uzdržavanje šuma, tiće se javnog poredka. S toga su si sve vlade pridržale vrhovni nadzor nad sumarni, pa je taj i u tom §. naše osnove pridržan, §. 5, Gdje bi iza sjećnje šume na gorah itd. zle posljedice po dotičnu okolicu i žiteljstvo iz javnih i obće koristnih obzirah nastati mogle, imadu se takove šume u zabranu staviti. Pogledajmo samo na naše primorje, pak ćemo se osvjedoĆiti o potrebi te ustanove, a interesantan študium nam pruža i samo zagrebačka i kalnićka gora, u tom pogledu. Ta zabrana sastojat će se u tom, da se ustanovi u toj šumi način postupanja, a s time i nnčin uživanja. Nastale tražbine na odštetu prosudjuju se po obstojećih zakonih. To pravo državi svagdje pripada, te je ta ustanova i u starom zakonu u §. 20. sadržana bila. §. 6. Koje šume će se u zabranu staviti, dati će zemaljska vlada izviditi po šumskom nadzotmičtvu, kano ti šumarska redarstvenoj oblasti, koje će o tom na licu mjesta sve interesente saslušati, za da onda u dokazanom slučaju potrebe, zem. vlada tu zabranu odrediti može, s kojom će se i cieli budući postupak ustanoviti. U roku od 5 godina imadu se zabrane izviditi i ustanoviti dalnja shodna. Dočim pako država u svojem kao i u interesu pućanstva stež |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 49 — vlastnika ii slobodnom uživanju .svojine, stoga će se od toga vremena počam takove šume imati i od poreza oprostiti, ili će ira se bar primjereni popust podieliti. Premda je porez zajednički predmet, te o tom naš sabor nezakljućuje, to ipak doćim je u magjarskom šumskom zakona u §, 2. ta ustanova takođjer sadržana, neima zaprieka ni ste strane, da se ta pogodnost i nama dozvoli. , §. 7. Košto se svaka odluka mora temeljiti na nekom razlogu, mora se i u zabranjenoj odluci razlog iste navesti. Ako li se kurator postavi, mora se naravno i taj naznačiti. §. 8. Ta zabrana može se opet dignuti, kada prestane razlog s kojeg je odredjena bila, uz isti postupak kao i kod nametnuća zabrane, nu prije imati će dotičnik sve troškove obraćene na pomladjenje, upravu i nadzor, kao i plaću kuratora namiriti. §.9. Ovakova zabrana imade u svih posljedicah istu moć kao i sudbena zabrana, za da se pređusretne svakom nesporazumljenju, §. 10. Doćim je svrha zakonu omogućiti svrsi shodno uzdržanje šume, to se s istima mora po naćelih šumarske znanosti tako postupati, te ih tako uživati, da se ta svrha i postigne. To se pako može jedino time postići, ako se gosp. osnove sastavlja.]u, ter nadležnoj oblasti na p(")tvrdu podnašaju, jer je u njih ustanovljeno, koliko, kada i gdje će se sjeći i pomladjivati, te vlada onda može lasno na temelju tih gospođ. osnova svoj vrhovni nadzor nad sumarni vršiti. U starom zakonu nije se zahtievalo gospodarskih osnova za privatne šume, nu ipak vlastnik šume po §. 4. nije smio šumu pustošiti t, j . š njom tako postupati, da time daljnje plodjenje drva bude ili pogibelji izvrženo ili posve onemogućeno. Tom ustanovom bio je svejedno vezan šumu uživati jedino po naćelik umnog šumarenja, te je mogao sto^ra imati gosp. osnovu, koju su veleposjednici, obično i oblasti, na potvrdu podnašali, za da tobož dokažu, da će šumom primjereno po zakonu gospodariti. Dočim je dakle u smislu zakona morao i do sada imati i privatni posjednik gospodarsku osnovu, da izbjegne posljedieam §. 4., te da može u svako doba dokazati da šumu nepustoši, već da promišljeno po njekoj osnovi šumu sječe i uživa, te da se za pomladjenje iste brini, to neima razloga, da se i u novom zakonu baš i izrično neustanovi, da je dužan gosp. osnovu sastaviti, te ju na potvrdu pođnieti. I to tim prije u nas. dočim na šume privatne, četvrtina ciele šumske površine odpada. A vlastnici su većim dielom sami veleposjednici, od kojih se već obzirom na njihov znatan komplex šuma osobito u njekih okolicah gosp. osnova pođpunim pravom i zahtievati mora, jer će i onako morat imati šum. osoblje za upravu i nadzor, a dosada su se upravo ovdje, bar na njekih mjestih, najveća pustošenja šumah događjala. Stoga je skroz opravdano, da u buduće i oni gosp. osnove sastavljati i predlagati moraju, za da visoka vlada, koja imade vrhovni nadzor nad svimi šumami, taj nadzor u istinu i vršiti može te da imade jasnu sliku o stanju šumah, te gospodarenju s istima. Naravno, da se ova ustanova neće moći protegnuti na one, koji imadu kakav kolinjak ili u obće koju ral šumice- Menja se dakle samo forma, u interesu stvari. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 50 — §. 11. Gosp. osnove imadu se u dva primjerka sastaviti, te šum. nadzorničtvu predložiti, da ih izpita na licu mjesta, te prama obnašašća povrati na nadopuBJenje, ili ako su redovito po ovom zakonu sastavljene, imat će ih zeraalj. vladi na potvrdu pođnieti. Košto su se prije te gosp. osnove morale županiji podnašati, ili ih je samo vlada istim dostavljala, te ih je onda žnp. nadšumar izpitao, te vladi predložio na odobrenje, tako bi odsada isti posao obavljalo šumsko nadzorničtvo, koje bi se odgovarajuće ustanovam ovog zakona´umiesto žup. nadšumarah imalo stvoriti, kao oblast podredjena zem. vladi za provedbu šum. zakona odnosno za obće gospodarstvene i redarstvene ustanove istog. Prije već odobrene gosp. osnove imadu se u prepisu šum. nadzorničtvu dostaviti evidencije radi, kao i poradi ustanove §.12. §. 12. Odobrene gosp. osnove služe za ravnanje i strogo obdržavanje pri upravi i uživanju šuma. te jedan primjerak dobije vlastnik, a drugi šum. nadzornictvo odnosnog područja. Glavno je da se na to gleda da li se dotični vlastnici drže točno gosp. osnove, da li više ne sjeku, i da li pomladjuju izsječene površine, ostane li i u buduće sve samo na papiru, dočim se u narav dnigcije radi. onda smo i opet tamo gdje srao bili, a da to nebude imati će šumsko nadzorničtvo osobito paziti. §. 13. U istom se ustanovljuje rok od 3 god. za sastavljanje gosp. osnova na vlastiti trošak. Gdje su otežkujnće okolnosti kao izmjera i veće predradnje napose kod privatnih posjednikah, može zem. vlada na obrazloženu molbu taj rok na 5 god. produljiti, nu podjedno se imade primjereno predlogu vlastnika raedjutimno uživanje tih šumah ustanoviti, za da nebi vlastnik samo stoga zatezao s podnešenjem gosp. osnove, da može dulje po svojoj volji sjeći i pustošiti šume. Taj je rok dovoljan i u naših okolnostih da se mogu gosp. osnove sastaviti, jer se i onako kod većine vlastnikah na istih već radi. §, 14. Gosp. osnova ustanovljuje točno način i kolikoću uživanja, to se iste valja držati, nu ipak mogn doći i elementarne nezgode, koji nas primoraju ođ gospodarske osnove odstupiti, te drugčije šume uživati, a možda i prehvat učiniti n. p. ako se zareznici u četinjači pokažu ili vjetar stabla prevrši i t. d. A može se i to dogoditi, da se momentano mogu drva zbog gradnje željeznice itd. mnogo bolje unovčiti nego li ka^nje, kad neiraa te potrebe itd. U takovih važnih i opravdanih okolnostih dakle može onda zemalj. vlada ua molbu dotičnog vlastnika šume, dozvoliti, da se (donjekle) ustanoviv to ipak točno, od ustanova gospod. osnove odstupiti, te i prehvat učiniti može, nu to se ipak ima kašnje izravnati bez uštrba za gospod. osnovu i potrajno sumnarenje. Taj zahtjev je skroz opravdan, te se mora u dokazanom slučaju u interesu vlastnika šume, a i same države uvažiti. §, 15. |Ako li vlastnici šuma tiepodnesu u opredjeljenom roku gospodarske osnove vlastitom krivnjom, imadu se kazniti novčanom globom po hektar najmanje sa 1 for. U nacrtu podpisatog bile su navedene´globe prama veličini |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 51 — površine, te bje maximum globe 1000 for., dočim bi ovako mnogo veće svote izašle, te će se svakako imati maximum navesti. Ova kazna se kod svakog polgodišnjeg zakašnenja opetuje, nu nesraije dulje od 2 god. potrajati, jer onda ima šumarski nadzornik shodna odrediti, da se na trošak dotičnog vlastnika gospod, osnova sastavi, jer se o tom radi, da se te osnove svakako ućine, §. 16. Za da se ne zateže od calendas grecas sa segregacijami, a u intesesu boljeg i umnijeg šumarenja, imadu se iste izvesti za 3 god. Dočim su većinom već izvedene, moći će se u tom roku zaostale lahko kraju privesti, što napokon i u interesu obterećenika leži. Ako koja stranka vlastitom kiivnjom segregaciju zategne, kaznit će se globom od najmanje 2 for. po hektar, a neizvede li se i opet za godinu dana iza toga roka, kazna je dvostruka, a da se segregacija ipak izvede, jer se o tom radi, imati će šum. nadzornik staviti zemaljskoj vladi predlog, da se eventualno i ureda radi na trošak krivca segregacija provede. Ako li m´barni sud regregaciju zategne, onda se stranke nemogu na odgovornost pozvati, §. 17. Dočim se želi šuma odnosno šumska površina navedena u §. 1. uzdi-žati kao takova, nije slobodno bez dozvole zemaljske vlade nijedno šumsko zemljište u drugu vrst gojitbe pretvoriti. To je ustanova i u starom zakonu ^ §. 2. bila. §. 18. U istom se ustanovljuje kako se može ta dozvola od zemalj. vlade dobiti. Vlastnici šuma imadu se na šumarsko nadzornićtvo obi^atiti s molbom, kojoj se mora priložiti gospod. osnova, položajni nacrt tih i susjednih šumah, te ostalih medju njima nalazećih se zemljištah, ter podjedno dokazati šumsko statističkimi podatci potrebu ili korist preinačenja vrsti gojitb(-\ Ovom ustanovom zajamčeno je vlastnikom šumah gdje se dokaže pra\a korist i potreba preinačenja, da ju mogu postići, a s druge strane izbjegne se s time mogućnosti, da se zatraži dozvola samo za to, da se nemora šuma uzdržati ili pomladiti, pak da se ta površina kao za pašnjak potrebita prazna ostavi, da na istoj trnje i kapinje raste. §. H. Kod podjelivanja te dozvole mjerodavni su obziri javni, zđravstven i narodno gospodarstveni, koje netreba pobližje razjašnjivati, jer su već iz uvoda lahko shvatljivi, zatim da li je to zemljište kao oranica, livada ili vinograd za stalno obradjivanje prikladno ili ne, ili pako da li je ta dozvola potrebna samo zaprelazno uživanje t j . na koju godinu, a onda se ima površina opet pošumiti. §. 20. Isti ustanovljuje kako imade šumarski nadzornik s molbom za krčenje šume postupati. Najprije imade o tom obavjestiti sve susjede i interesente (n. p. ovlaštenike), da mogu možebitne privatno pravne prigovore kod dotičnog civilnog suda staviti, a ako ih stave, imadu o tom šumar, nadzornika obavjestiti, jer prije nemože izvid za dozvolu preduzeti. Kada sud te prigovore rieši, odredit će šumarski nadzornik očevid na lieu mjesta, ter k toj razpravi pozvati vlastnika, susjede, kao i ostale intere |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 52 — sente, a u slučaju strategičkih i obranbenih obzirah i minist. ratno, gdje će se onda odlučiti, da li se može iz javnih obzirah u smislu §. 18. i 19. ta dozvola podjeliti ili ne. §. 21. Za da se ta promjena vrsti gojitbe kako se dozvoli u istinu i izvede, a ne da se možda time vlastnik šume rieši pomladjiN´anja, imade se u toj dozvoli ustanoviti i rok do kojega se promjena vrsti gojitbe izvesti, te zem 3 za naniienjenu vrst težatbe prirediti ima. §. 22. Promjena vrsti gojitbe smatra se izvedenom, kada po odstranjenom drvu za pomladbu šumah nije ništa učinjeno. U nacrtu podpisatog bilo je predloženo, da onda, kad se izkrčeno zemljište za drugu vrst gojitbe priredi n. pr, preore za sijanje, ili zasadi lozom itd. §. 23. U šumah koje su obterećene pravom drvarcnja n smislu §. 16. imade se jedino ono uživati što gosp. osnova ustanovljuje. Ako su dakle prije veća doznačivanja bila, morati će se ista stegnuti, jer ovlaštenik može samo u smislu ovog §. svoj dio dobiti i tražiti. Političke oblasti riešavaju. ako li se ovlašćenik i obterećenik neslažu samo glede načina kako da se izvršuje nepreporno inače pravo drvarenja, za da se izbjegne svakoj neznatnoj a dugotrajnoj razpravi. §.24. Šume se odgajaju i ciene ponajprije poradi drva, te je isto kao glavni užitak. Nu uz to nam davaju i njeke nuzužitke, koru, pašu, žirovinu, razno bilje itd. S toga obzirom na uzgoj glavnog užitka dopušteni su šumski nuzužitci samo u toliko, u koliko neprieee valjano plodjenje i gojenje šumah, kao što to n. pr. uz stelarenje biva. §. 25, Da se dobivanjem nuzužitaka češće hotimice ili neznanjem šumi nenanaša šteta, ustanovljeno je u ovom i sljedećih paragraflh, kako se ti nuzužitci i u kojoj mjeri uživati budu mogli. Stelju od opalog lišća i mahovine može vlastnik šume sakupljati samo drvenimi grabljami, ali nesmije zemlju izrovati ili srgtati, jer se tim tlo slabi, a drvo na prirastu gubi, za to su zabranjene željezne ^rablje, koje su težje i oštrije. Berek, žukovinu i ostalo bilje slobodno je sama štednjom eventualnog mladog drvlja, odnosno naraštaja skupljati. Gdje se je pravredjivarije istom obavilo, nesmije se steljariti, za da se humus stvara, koj če povoljno djelovati na što bolji rast mladih stabalah. Po mjestih odredjenih za podmladak, gdje bi se moglo budućem mladom naraštaju škoditi, zabranjeno je takodjer steljarenje, jer čim je tlo kriepčije, tim sigurnije i bolje mlada biljka uzpjeva. Tamo gdje se kani redovito stelja skupljati, treba da se to i u gospodarskoj osnovi primjereno naglasi. §. 26. Stelja od granja može se od stojećih stabalah koja će se istom sjeći samo na ^/.t doljnjih granah škiještiti, a izvan sječine samo V;,, a nesmije se u tom slučaju slabije grančice nalazeće se međju jačima uzimati, a uz to se može to kljaštrenje izvadjati samo od rujna do konca ožujka, nu ne po najljućoj zimi, niti smije onaj koj se na stablo penje željezo na obući imati, jer bi se time stabla oštećivala- Od ležećih stabalah mogu se naravno sve hvoje okljaštriti. §. 27. Dočim nam stelja stvara šumsku crnicu, a i šuma na dobroj zemlji bolje i uspješnije rasle, to se može stelja na istom mjestu kupiti najviše svake |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
»- 58 — 10 godine, a nije slobodno kupiti istodobno stelju od lišea i granja, jer bi time šuma štetovala na prirasta. §. 28. Pasa n otvorenih šuraah slobodna je uz nadzor pastira, za da blago u branjevine neulazi. U branjevine, koje se kao takove kroz obćinske urede pur,anstvu proglase, nesmije se blago na pašu tako dugo tjerati dok se i opet otvorenimi neproglase, što se može jedino učiniti, kada je pomladak tolik, da ga blago nemože više ogrizti i uništiti. Ovakove branjevine imadu se osim zabrane i ograbati ili ograditi, ili bar vidljivimi znaci od slame itd. označiti. Kod šumah prebrojenih t j . takovib gdje se pojedina stabla vade ako se bojati za pođmladak može šumsko nadzorničtvo u interesu uzdržanja šumah opređieliti najveći broj blaga koje se u obće u dotičnu šumu na pašu tjerati smije, §. 29. Poradi štednje pođmlađka, koj se kada je pod sniegom, te u obće zimi, nemože oštetiti vožnjom, padanjem i izradjivanjem stabala kao ljetu, kao i iz tehničkih obzira, imadu se drva sjeći samo jeseni i zimi te najdulje do konca ožujka izvesti. U osobitih nepredvidljivih slučajevih može vlastnik šume ipak vrieme izvoza i produljiti. Nu ^Aje drngcije nemože biti slobodno je sjeći drva i u proljeću i ljeti, nu do sljedećeg se proljeća imadu drvo svakako izvesti. Kod siečnja stabalah zabranjeno je ostavljati panjeve, toli iz obzira štednje drva, kao i zato jer su ti panjevi naravno leglo škodljivih zareznika. Da se pri siečnji i izvažanju drva kao i kod skupljanja stelje, treba čuvati svake oštete obližnjih stabalab i pođmlađka. sadržana je ustanova u ovom paragrafu. Za svako doznaćeno drvo ustanovljuje se rok izvoza, za da se tim neneprieči pomladjivanie, neotešćuje nadzor, to pod izlikom dobljenog drva neprave Štete. A da se to postigne, ustanovljeno je košto i u starom zakonu, ako se drva doznačena neizvezu do ustanovljenog roka, da pripadnu u korist vlastnika šume. §. 30. Kako se imade doznaka stabalah u šumi obaviti, ustavljeno je time, da se doznaka stojećih jaćih stabalah obavlja doznačnim čekićem t. j . da se na panju stabla s istim udari biljeg, a kod slabih stabalah, gdje se to nemože kao i kod pruća treba točno raztumačiti i primjera radi označiti ono što se ima sjeći. Ležeće drvo pokaže se na samom mjestu, kao i panji itd., naznačiv podjedno vrieme skupljanja poradi nadzora te prepriećenja štetah. § 31. Za slučaj ako li se gle.de potrebe na drvu dogodi medju ovlaštenikom i obterečenikom kakovo nesporazumljenje, imati će o tom politička oblast suditi, nu moći je i redoviti put pravde poprimiti. Ovlaštenik dobije drva samo za svoju potrebu, budi za gradnju ili gorivo, te ako ista prodade ili u druge svrhe upotrebi nego li mu po pravu pripada, kaznit će se u smislu §, 124., jer da podmiri svoju potrebu mora onda štete pi*aviti, a zlorabi bla-godat stečenog prava, te koje mu je i zakon dao. §. 32. Obćinske šume nije shodno medju obćinare porazđjeliti, jer bi onda lahko svaki svoj dio uništio, te neimajući drva, kod drugih ista krasti morao, a s druge strane već i iz razloga klimatičkih odnošajah nemože se dozvoliti, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 54 — da se takav veći komplex šuma imišti pa napokon je i svrha ovom zakonu iz obrazloženog uvoda, da se šume i šumska površina uzdržaU nastoje. Nu u slučaju, ako.se u smislu §. 18. i 19. promjena vrsti dozvoli i izvede, ter ako je u kojoj obćini oskudica na oranica i livadah, ter đieiitba šumah i iz gospodarskih obzirah potrebna, može u takovih slućajevih zemaljska vlada na temelju obrazloženog izvješća šumarskog nadzorničtva takovu đjelitbu dozvoliti, nu i to samo za njeki dio šumskog zemljišta, doćim se i nadalje potrajno šumarenje osjegurati imade. §. 33. Tko pogleda pobližje naše obćinske pašnjake, uviditi će da je baš gTehota, da tolike rali povišine prazne stoje, a obćine ipak od istih porez plaćati moraju, a plaćati će doskora i veći. Navadja se obićno, da ih trebaju za pa^ii, nu za ovu bile bi dovoljne one površine, koje su prazne, nu ima pašnjaka, koji sa šumom obrašteni. dapače kao takova i u gruntovnici i katastru uneseni, te u kojih, tko je marljiviji i đrzovitiji sjeće po volji, vozeć drva na prodaju, a obćina plaćaj porez od zemljišta, koje pojedinci uživaju. Kada bi se medjntim na takovih mjestih redovita šuma uzgajala mogla bi biti liepim dohođkom obćine, a i žiteljstvo došlo bi do potrebitih drva. Te je stoga i u toj osnovi ustanovljeno: da se obć. pašnjaci, koje zatekne ovaj zakon, da su takovim drvom obrašteni. da se mogu u šumu pretvoriti, imadu šumom smatrati. §. 34. Ako li se tko usudi šumsko zemljište navedeno u §. 5. nepovlastno u drugu vrst gojitbe pretvoriti, ima se za to kazniti i to za svaki hektar najmanje ! for.. a za ostalo sa 50 uove. Ta je kazna kao minimum, nu polag otežknjućih okolnostih može i mnogo veća biti. Da ta krčevina i opet šumom postane, odrediti će šum. nadzornik rok u kojem se imade pomladiti, nu taJ nesraije dulji biti od 5 godina. Neućini li se to, a ovom roku, kaznit će se drugi put, a naplodba po šumskom nadzorničtvu na trošak krivca izvesti. Šumski nadzornik zato je i postavljen, da bdije nad tim, da se šumski zakon vrši, neće li ga dakle vlastnik sam „vršiti, to će se morati na njegov trošak odnosne ustanove provadjati dati. I po starom zakonu se je taj prestupak kaznio, nu u novijih zakonih kao n. pr, u magjarskom pošlo se je i dalje, naredjujuć da se po odnosnih šumarskih organih ono izvede, što bi sam vlastnik učiniti propustio. §. 35. U interesu umnog šumarenja potrebno je, da se UvStanovi zakonom rok do kojega se imadu novo izsjećeni dielovi šuma pomladiti. Nu imade šumah, gdje bi i u roku od 5 godina tlo moglo nesposobnim postati za pomladjenje, n. pr. tamo gdje tlo brzo obrasta trnjera, korovjem, ih gdje bi mogla voda humus splaviti itd., tuj se imade što kraći rok opredjeliti, ter isti i u pomladnoj osnovi i naročito označiti. Docim će se naći starijih zaostalih nepombidjenih sjećinah i f´istinah, a od potrebe je, da se i one pomlade, to se ima svake godine barem toliki dio od istih pomladiti, koliko imade obhođnja godina. §. 36. Tko bi se usudio šume potrošiti tako, da bi usljed toga daljnje pomladjenje drva pogibelji izvrženo bilo, n. pr. ako je tlo podivljalo, ili se nije oplodna sjeća u redu vodila, imat će se kazniti u smislu §. 34, Ako li je pako pomladjenje uz normalne obstojnosti skroz nemoguće, imat će se krivac dvo" |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 13 <-- 13 --> PDF |
strukim gornjim iznosom kazniti. Slična ustanova bila je bo i u starom zakonu u §. 4. sadr/ana. §. 37. Dočim vjetar može silne štete šumi nanieti, uapose ondje, gdje se jedna šuma izsječe. te susjedna najednom izvrgne pogibelji vjetra, jer stabla nisu dovoljno ojačala za odolieti istomu, stoga se ima u onom slučaju, kad bi se koji dio šume sasvim posjekao, a mogla bi nastati takova pogibelj za šumu, za da se ista odkloni od postojeće šume ostaviti rub barem 50 metara širok (zvan šumski plašt) dotle, dok susjedna šuma nedoraste, da po načelih šumske znanosti bude za sječu prikladna. U tom plastu mogu se za to vrieme ipak pojedina stabla vaditi prebiranjem. I ta je ustanova i u starom zak. u §. 5. bila već sadržana. §. 38. Osim šumah, koje su u zabranu stavljene po §. 5. o. z. moglo bi se ipak u njekih n. pr. gdje je pjeskovito tlo, isto razrahliti, kad bi se velike sječe vodile, isto tako i na strmih visinah, gdje bi voda mogla crnicu odnieti, na obalah povećih riekab, koje bi mogla voda podrovati, kao i u obće tamo gdje se bojati popuzinah tla, imade se samo na takav način i toliko sjeći, ter namah pondaditi, da se tim štetam može predusresti. Svaki prestupak kazui se globom od najmanje 50 novč. po hektaru, a ujedno će imati nadzornictvo shodna odrediti glede daljnjeg postupanja i uživanja s takovom šumom. Stoga se ima i kod sast.a^]janja gospodarske osnove na to već obzir uzeti. , §. 39. Za prekršaje šumsko redarstvene, koje sam vlastnik šume počini, u pogledu kazne i troškova odgovoran je isti sam, nu isto tako odgovoi´an je i za. one kvarove, koje drugi počine njegovim znanjem n, pr. njegovo upravno ili nadzorno osoblje, jer bi inače da izbjegne kazni, vlastnik mogao krivnju svaliti na svoje osoblje, bilo ono krivo ili ne, to pako prepriečiti dužnost je zakonodavca. §. 40. Dočim se šume samo polag gospodarske osnove u smislu §. lO. uživati smiju, to će se svaki prestupak te ustanove u koliko ovaj zakon drug čije neodredjuje kaznit no\čanom globom od najmanje-25 fer. po hektaru. §. 41. Sve protuzakonite čine, koje počine vlastnici šumah u smislu usta novah ovog zakona, vlastan je svatko prijaviti šumarskom nadzorničtvu ili po litičkoj odlasti. Šumarsko nadzornictvo jest šumarsko redarstvena oblast, samo se bo na temelju strukovnog spoznanja može prestupak ocieniti. §. 42. Za upravu i uzdržavanje šuma, sastavljanje i izvadjanje gospodar, osnovah, dužni su posjednici šumah u koliko to sami obavljati nemogu a i ne znadu, postaviti šumske činovnike, priznate za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva. Šumsko nadzornictvo kao organ za provedbu šumskog zakona mora znati za sve šumarske činovnike i njihove sposobnosti u svom okružju. Stoga će one šumske činovnike, koje vlast državna ili zem. imenuje odnosno potvrdjuje, nadzorničtvu priobćiti, a one, koje sami posjednici šuma navedeni u §. 4. točke b) postavljaju, imadu i sami prijaviti šumarskom nadzorničtvu, za da isto imenovanje njihovo odobriteljno no znanje uzeti uzmogne. Nu pošto od malo posjednikah nemože svaki sam za se držati šumarskog činovnika, to ih se |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 56 — može uz dozvolu šumarskog nadzornika više složiti na zajedničko držanje. Činjenica, koja i u drugih zakonit sadržana. §. 43. Netreba obrazloženja. §. 44. Netreba obrazloženja. §. 45. Slična ustanova sadržana je n. pr. i u novom magjarskom zakonu. Medjutim će samo u slučaju dokazane potrebe prisiliti zemalj. vlada i privatnog posjednika, da udovolji ustanovam šumskog zakona u obćem interesu, obzirom na ustanove ovog paragrafa. §. 46. Ti zalijevi za iugarsko osoblje odgovaraju zvanju i odnošajem. Dočim lugar mora i onako uvjek u šumi biti, a lov kod nas nije od tolike vriednosti, da bi se posebni organi za nadzor lova postavljati morali, može isti i podjedno čuvarom lova biti. §. 47. Netreba obrazloženja. |. 48. Za da šumski činovnici i lugari postanu dionici pravali javne straže, jer se kao takovimi smatraju, da mogu uspješno šume nadzirati i od štetah braniti, biti će potrebno da se kod političke oblasti polag stare prisege zaprisegnu. §. 49. Ustanovljuje jasno sve, te netreba obrazloženja. §. 50. Dotično šumsko i Iugarsko osoblje polažuć prisegu navedenu u §. 48. već se time zaklelo da neće nikoga nedužnoga ni krivo tužiti ni osumnjičiti, i da će prouzročene štete sdušno i polag najboljeg znanja procienjivati, stoga što isto izkaže glede učina i okolnostih, koje se odnose na izvršivanje službe njegove, treba da ima silu pravnoga dokaza, dok god budi kojom okolnošću nenastane pravedna sumnja glede njegova izkazivanja. §. 51. Puške, koje nosi šumarsko osoblje imale bi biti proste od poreza, kao i u Magjarskoj, u smislu §. 40. magjarskog šumskog zakona. §. 52. Kao javna straža može se šumsko i Iugarsko osoblje oružjem poslužiti samo u slučaju pravedne obrane. Dočim pako taj slučaj može žalibože češće nastupiti, hoće li se služba valjano vršiti, a s druge strane, da se predusretne tomu, da se mora isto osoblje u pogibelji svog života hitcem iz puške braniti, koj može lahko smrt protivnika prouzročiti, biti će umjestno, te sigurna obrana, a bez pogibelji života bodež na puški, košto ga imadu ostale straže, pak je stoga i u §. 51. to za buduće odredjeno. §. 53. Netreba obrazloženja. §. 54. Za da ima šumsko nadzorničtvo točan pregled o svih šumskih činovnicih i službenicih, to imade vlastnik šume kada mu koj šumar ili lugar umre ili kad iz službe izstupi to prijaviti. §. 55. Netreba obrazloženja. §. 56. Kako u uvodu spomenusmo stare šume se prekomjerno sjeku, a mlade koje se sade i odgajaju, popali pučanstvo naviklo imati sve otvoreno za pašariju, misleć da će se onda otvoriti, jer je time osujetilo pomladjenje površine. Šumski požari u nas, u njekih su predjelih tako rekuć u običajni. Kolika je to šteta dovoljno je ako navedemo, da su time propali i onako kod |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 57 ~ nas veliki troškovi pomladjenja, da se tim gubi na prirastu, a posljedica toga je i to, da tlo podivlja. Stoga je od potrebe, da se šumskim požarom strožijimi ustanovami na put stane. §. 57. Netreba obrazloženja. §. 58. Da se izbjegne požarom imade se vatra ložiti na ustanovljenih mjestih uz gori navedene uvjete. Nu tko bi ipak samovoljno vatru ložio od koje se porodi šumski požar, imati će se kazniti po najstrožijih ustanovah kaznenoga zakona za zločine paleža, jer bi se možda jedino onda tomu palenjn na put stati moglo, koje se u nas skoro svuda razžirilo napose po gornjoj Krajini i Slavoniji. §. 59. Netreba obrazloženja. §. 60. Hoće li se postići svrha, valja poprimiti i sve u osnovi tog ma i stroge mjere, koje u ostalom samo žalostnim potrebam i obstojnostim odgovaraju. §. 61. Košto već u staronr zakonu uvršteno je i ovdje, ako li polag okoinostih takav prestupak pred redoviti kazneni sud spada, to će se i po kaznenom zakonu i suditi. §. 62. U savezu prije spomenutim. §. 63. Netreba obrazloženja. §. 64. Ustanove ove leže u interesu stvari. §. 65. Kod gašenja može se dogoditi, da se nanese šteta tudjem zemljištu, jer se mogu plodine nalazeće se na istom uništiti itd, S toga imade onaj na čiju korist se gašenje preduzelo štetu naknaditi, osim ako se je sam koj oštećenik gašenjem izbavio od većih štetah. ´ §. G6. Da se paležu šumah gdje mah preotme, na put stati može, jer proračunamo li posrednu i neposrednu štetu, koja se nanaša požarom samo na 1 rali šumske površine, naći ćemo da je veća od vriednosti obične kuće, dočim se pako može i za to u slučaju potrebe prieki sud proglasiti, to se može istim pravom i za palež šumah isto zahtievati. §. 67. Zareznici i kukci veoma mogu postati pogibeljni po šume, s toga valja, da se tim činjenicam posveti osobita pazka. Od kolike pogibelji n. pr. rod bostrichus po šume postati može najbolje nam svjedoči onaj više milijuna forinti kvara u češkoj šumovi god. 1870.-—1874. §. 68. Potiče iz ustanova §. 67. §. 69. U obćem je interesu, da se tomu zlu već u početku na put stane, što bi kašnje dok se razširi težje bilo. §. 70. Ustanova koju same okolnosti opravdavaju. , §. 71. Svaki zakon koj se stvori treba i provesti, nećemo li da samo na papiru ostane, a da se zlo i dalje širi, odnosno da nam nenosi korist, kojoj se od istog nadamo. Kako u uvodu razložismo, šume nam propadaju s jedne strane zbog manj kavosti starog šumskog zakona, koj neodgovara našim odnošajem, a s druge strane se nije ni ono što stari zakon i sadržavao dobra pi´ovadjalo, niti se je do sada mnogo pazilo na to, da li se šumski zakon vrši iii ne. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 58 — Gospodarske osnove nisu se sastavljale, a gdje su se i sastavile te na potvrdjenje pođniele, iza potvrde iste nije se nitko brinuo, da li se i zbilja samo ono sjeće što gospodarska osnova propisuje t. j . godišnji etat ili pako možda i više. Kao što od glavnice hoćemo li ju trajno uživati smijemo samo kamate iste trošiti, tako i od šume odnosno drva, koje nam glavnicu predstavlja možemo samo poprečni godišnji prirast drva kao kamate uživati, jer trošimo li više dirajuć u samu glavnicu, to ćemo na jednom doći tamo, da ostanemo bez kamatab i glavnice, to jest bez šume, odnosno drva. Ni zato se do sada nije nitko brinuo, kako se izsjećeni dielovi pomladjnju, pa ipak je to reć bi glavno za obstanak šuma. Iz toga vidimo, da premda si je već po starom zakonu država pridržala vrhovni nadzor nad sumarni, to se ipak tim pravom služila nije, te smo stoga došli do toga, da svi uvidjamo, da ta.ko dalje ostati nemože. Kod visoke vlade kreirano bje mjesto šumarskog izvjestitelja, te na to mjesto postavljen muž strukovnim znanjem i marljivošću jedan od prvakab, nu koj uz najbolju volju nemože uz svu požrtvovnost svim zahtjevom i potrebam udovoljiti. Kod županijah budu kreirana mjesta županijskih nadšumarah, nu od tih su za sada već tečajem njekoliko godinah samo 4 mjesta popunjena. Ovi bez opredieljenog djelokruga, a pridjeljeni županijam samo kao nnzizvjestitelji za šunuirstvo, a uz to imajući rukovoditi jošte i nadzor i upravu obćinskih šuma, bez neposredne oblasti, koja bi ih nadzirala u njihovom djelovanju, neizpuniše podnipošto željene nade. S toga je od potrebe, da se sada, dočim se je i Krajina s materom zemljom spojila, i šumarskim potrebam zemlje veća pozornost posveti, pak da se s tom najvažnijom granom našeg narodnog gospodarstva što racionalnije postupa, docim su nam šume tako rekši glavnim vrielom dohodka, u koliko nam je industrija, obrt a i samo poljodjelstvo jošte na vrlo nizkom stepenu razvitka. Imao bi stoga kod visoke vlade stvoriti samostalni šumarski odsjek, koj bi imao vrhovni nadzor nad svimi sumarni, te shodnimi naredbami popunjavao i razjašnjivao šumski zakon, odnosno davao pravac šumareriju, prema nastalim odnošajem zemlje, te napredku struke, s toga i ustanove ovoga paragrafa, obzirom na koji će upravljajući odbor još i posebnu osnovu organizacije šumarstva u zemlji imati izraditi, odnosno visokoj vladi podnieti. §. 72. Samo onda kada se svi vlastnici šuma nadziru glede gospodarenja i postupanja s sumarni, te se na licu mjesta sve ispita i prispodobi s onim što je na papiru ustanovljeno, mogu se narodni interesi uzcuvati, ter obćim zahtjevom udovoljiti. To su uvidili osim drugih i Magjari, koji su sigurno dosta liberalni, te koj zakon veleposjednike u mnogom steže, ali su ipak, osvjedočeni 0 potrebi te institucije, istu takodjer uveli u svoj šumski zakon. §. 73. Šumsko redarstvene prestupke navedene u ovom zakonu koje počine sami vlastnici šumah, može samo onaj prosuditi, koj ima temeljito strukovno naobraženje- S toga bi bila prva oblast za te prekršaje šumsko nadzornictvo, druga oblast pako zemaljska vlada. §.74. Ustanova, koja leži u samom interesu stvari. §. 75. Netreba posebnog obrazloženja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 59 — " §. 76. Po starom šumskom zakonu razlikuju se čini počinjeni u šumah po tome, imali dotičnik u istoj šumi kakovo pravo uživanja ili ne. Ako imade u dotičnoj šumi pravo služnosti, to se taj čin kvalificira kao šumski prekršaj ili ti obično rečeno šumski kvar. Neima li pako prava na uživanje dotične šume, onda taj čin sačinjava kradju. Za šumske prestupke bijaše nadležna politička oblast, a za kradju polag ustanova kaznenog zakona kotarski sud, odnosno sudbeni stol. Upravo ta ustanova zadala je našim šumam reć bi smrtni udarac. Pojedini ovlaštenici znajuć da će za počinjenu štetu biti istom nakon godina k razpi-avi pozvani, a odsudjeni na odštetu, da će moći istu dužni ostati, a ako su uz to i kažnjeni bili, to možda jedino ukorom ili na dan dva zatvora. S toga neki i življahu jedino od ovlaštene kradje drva, napose oni blizu gradova, gdje se drva bolje prodati mogu, ili gdje se pače gotova roba kao duge, šindre, itd. kupuje. Uz siromaštvo, navikli, kadšto raztrošno živjeti, nadjoše seljaci aajbližje i najlaglje vrielo dohodka, u prodaji drva, pak s toga hajde u šumu. Takovim postupkom haraju se šume obćinske, kao i sve druge obterećene služnostju, jer ni zakon ni pučanstvo nesmatrahu to kradjom. Dočim pako ovlaštenik ili suvlastnik imade pravo samo na zakoniti užitak drva ili paše, koj mora dobiti i dobije, to ako si samovlastno izvan toga prava što prisvoji, time svoje suuživaoce ili suvlastnike prikraćuje u svoju vlastitu korist ter se zato takovi čini kada se u većoj vrieđnosti počine nemogu već prostim prestupkom smatrati, niti se smatraju u drugih kulturnih i naprednijih država, već na prosto kradjom. S toga se u ovoj osnovi za da se tomu zlu na put stane, kvalifikacija čina ovisnom učinila od količine, odnosno vrieđnosti počinjene štete, kao i od okolnostih pod kojima je ista počinjena, a ne od pravnog naslova počinitelja, te se prema tome čini diele na šumski prekršaj i zločin, počinjen šumskom kradjom ili zlobnim oštećivanjem. Tako sačinjavaju u smislu ovog §. šumske prekršaje navedene u II. i III. pogl. ovog djela učini počinjeni proti sigurnosti šumskog vlastničtva, izuzam onih — ako: a) efectivna (zbiljna) vriednost ukradjenog stojećeg stabla, u času učina, bez priračunanja posredne štete, b) u slučaju zlobnog oštećivanja branjevina i kultura — prouzročena šteta 25 for. nađmašuje. Samo dakle za stojeća stabla, jer se kradji ovih prije svega imade na put stati, hoćemo li stare šume občuvati, kao i za zlobno oštećivanje branjevina i kultura, da se uzmogne na izsjećenih površinah mladi naraštaj podignuti, te mlade šume odgajati — ako prouzročena šteta 25 fr. nađmašuje, gdje već dakle mora prama toj vrieđnosri svakako i znamenita šteta biti, nemože se učin već smatrati šumskim prestupkom. §. 77. Tko ima kakovo pravo na uživanje šume jer je ovlaštenik ili suvlastnik, imade usljed toga prava samo u slučaju potrebe, iz dotične šume do6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 60 — biti drvo za ogriev, kao i 2;a građju, za popravak zgradah itd., te prama dotičnim ustanovara dobije takovo badava odnosno uz sniženu taxu. Neupotrebi li to drvo u onu svrhu za koju mu je dano, već da ga n. p. prođa, da se dobitkom od istog okoristi, ili da isto u obće u drugu svrhu upotrebi, počini time takodjer šumski prestupak, jer lišen potrebitog mu drva, da potrebu namiri, morati će onda u šumu krasti, a da se to preprieći. svrha je ovoj ustanovi. §. 78. Sliedi iz navoda kod §. 76. §. 79. Ne treba obrazloženja. §. 80. Dočim se šumska kradja ili zlobno oštećivanje u branj. i kulturah ako li nadmašuju vriednost od 25 fr. polag §. 173. i 83. a kaz. zak. zločinom smatra u smislu §. 78. ovoga nacrta, to dosljedno tomu ako U je vriednost ili šteta i izpod 25 for. ako u tom pogledu koja od onih okolnostih predleži, usljed kojih kradja ili zlobno oštećivanje u smislu kazn. zak. (§. 174 i 176) zločinom se smatra — takovim se smatrati imade uz sledoče okolnosti: 1. Bez svakog obzira na vriednost, a) ako li je kradljivac imao pušku ih drugo kakovo oružje pogibeljno za osobnu sigurnost, pređpostavljajuć, da je isto sobom ponesao u nakani kradje ili zlobnog oštećivanja. Docira pako sjekiru i slično oružje za ciepat i obarat drva mora imati, to se ta ustanova proteže ovdje samo na oružje za strielivo, odnosno takovo, koje nije trebao poradi siečnje drva. (§. 174 I. k. z.), 6) ako li je kradljivac kad ga zatekoše na kradji ili u zlobnom oštećivanju u istinu silu iU pogibeljnu pretnju prama čuvarskoj osobi upotrebio, za da se u posjedu ukradjene stvari uzdrži, (§. 174 I. k. z.) ih nadalje zlobno oštećivanje branjevina i kultura nastavljao. 2. Ako U kradja i zlobno oštećivanje branj. i kult. više od 5 fr. iznaša, a) ali se počini u družtvu jednog ili više kradljivaca (§ 174. II. b. k. z.) b) ako li se počini na drvu ih u branjevinah i kulturah u zagajenih šumah grabami, plotom itd. ili osobitim oštećivanjem šumah (§. 174. II e. k. z.) 3. Bez obzira na vriednost, ako h je kod počinitelja kradja ih zlobno oštećivanje postalo običajem (§. 176. L k. z.) §.81. Moglo bi se naći i takovih kradljivacah koji bi i sada htieh živjeti od šumskih kradja, ili blago pasti po branjevina i kultura, gdje je liepša paša, pak da se i tomu na put stane ustanovljuje se, da krivac koj bi u roku od 3 god. 3 puta kažnjen bio, postaje navadnim (šumskim) kradljivcem polag §. 176. I. k. z., te bez obzira na iznos vriednosti počinjava svakim svojim od gore ponienutih čina, zločin kradje. §. 82. Ako dotični krivac koj je bio odsadjen sbog zločina nakon 3 god. opet šumski prekršaj počini, dočim je tim ipak pokazao da se je poboljšao, te možda neopreznošću ih lahkouranošću novi prekršaj počinio, neima se to kao zločin smatrati, već samo kao opetovani prekršaj (prlupadnik) te u smislu o. z. strožije kazniti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 19 <-- 19 --> PDF |
" 61 — §.83,. Primjer: Metko posječe liep hrast koj je ostavljen za naplodjenje, taj ima dakle za da vlastnika šume podpuno, odšteti ne samo vriednost hrasta platiti, već i posrednu štetu koja je time nastala, što će vlastnik šume morati sada žir kupiti i pod motiku saditi, docim mu hrast kojega je u tu svrhu ostavio bio, neće žirom više uroditi, niti će se površina sama od naravi hrastikom pomladiti, a takovih imade više slučajevah, a na ove se odnose i ustanove ovoga paragrafa. Načelno imade se kazniti novčanom globom. Nu može se i na zatvor ođsuditi ali i to samo u onom slučaju ako se unapred znade daje globa neutjeriva, a zatim u opetovanom slučaju prekršaja ako će to biti osjetljivija kazna od globe. § 84. Sliedi iz prijašnjega. ^ §. 85. Da se krivac što osjetljivije kazni, da u buduće šumu neoštečuje, made se kod promjene novčane globe računati; ako li je izpod 2 fr. 1 dan zatvora, a za svaka daljnja 2 ir. 1 dan više, jer su obično kradje od 2 for. srednje vriednosti. §. 86. Nu da se ipak njeki maximum obzirom na §. 85. ustanovi, odredjuje se u tom §. da je za šumske prekršaje običan zatvor od I do 14 daimb, a u otežkujućih okolnostih navedenih u §. 91. najviše 30 danah. §. 87. Predstavljajuć da će eventualno i članovi obitelji za obitelj, služinčad, šegrti, djetići, radnici — za svoje gospodare šnmske prekršaje i zločine činiti, a s druge strane docira su oni poslednji za prve odgovorni, jer imadu dužni im nadzor nad njima vršiti, (kamo se broje i osobe stojeće pod skrbničtvom i kuratelom) imadu se i ovi k razpravi pozvati, te nedodju li svakako su dužni naknaditi štetu i troškove podmiriti, te će se i ovrha´ proti njima voditi, u koliko je proti krivcu ostala bezuspješna. Isto tako i oni koji imadu u šumi šumske proizvode izradjivati, kao trgovci ili oni koji ih izvažaju, odgovorni su za svoje punomoćnike i radnike, jer bi se inače pod krinkom ovih mogli najliepši hrasti sječi, koje krivci nebi mogli namiriti, te bi tako vlastnik šume prikraćen bio. U svakom slučaju pako treba da imadu vlastnici pravo regresa proti krivcem. §. 88. Netreba posebnog obrazloženja. §§. 89. i 90. Netrebaju posebnoga obrazloženja. §. 91. U istom se navadjaju otežkujuće okolnosti, koje t^kodjer netrebaju posebnog obrazloženja. §. 92. Gdje je jedna iU više otežkujućih okolnostih imade se jednostavna globa od jedan i pol stavnog do trostrukog iznosa iste povisiti, jer je takav osjetljiviju kazan zaslužio, nu ipak nesmije se prekoračiti kazan zatvora preko 30 danah u smislu §. 86. §. 93. Kad se komu nesreća dogodi n. pr. da mu se kola potaru itd., to će si u selu lahko pomoći, nu može se to dogoditi i u šumi ili Wzn šume, gdje nemože iči u selo po manjkajući mu komad drva, već je prisiljen isto u šumi potražiti, to ipak imade za 2 sata taj slučaj prijaviti šumskom osoblju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 20 <-- 20 --> PDF |
. _ 62 — . ili obćinskom uredu ili poglavaru, jer će se inače to pravom smatrati kao šumski prekršaj. Nu i u tom slućaju, mora naravno eventualno prousiročenu štetu krivac nadoknaditi. §, 94. Dočim gospodar imade dužni mu nadzor vršiti nad osobljem koje mu blago pase, to bi u protivnom i sam gospodar mogao slugu sklonuti da blago u branjevine tjera, gdje se blago bolje uzhranjuje, da se tomu na put stane, imade se vlastnik blaga obvezati kvar nadoknaditi, ako li krivac nemože. To je uztanova u ostalom i u našemu poljodjelskom zakomu. §. 95. Ako se šumskom kradjom prisvojeni predmeti povrate ma i dielomiče, ili se koj dio od istih u šumi ostavi n, pr. hrast se posjeće te doljnji dio na duge izradi, a vrh se ostavi, to će se za taj vrh proda li se -- manje dobiti, nego li bi se razmjerno onda dobilo, da se cielo stablo prodaje, jer ili neima potrebite duljine, ili je gornji dio i lošiji, a može biti da su ljudi i drugimi poslovi tako zabavljeni da neće drva kupiti, u tom slučaju dakle treba da se ostatak samo polag vriednosti mjestne ciene odbije od odštetne svote. §. 96. Da se oštećenik podpuno odšteti ustanovljeno je u ovom §., da mti je ako se nezadovoljava sa odštetom u smislu ovog zakona, a može dokazati veću naknada, slobodno istu tražiti i redovitim putem pravde. Slična ustanova je medjutim već i u starom zakonu u §. 76. sadržana bila. %, 97. Troškove razprave: t. j . dnevnice lugarom, svjedokom itd. kao i troškove utjerivanja imadu okrivljenici razmjerno nadoknaditi. Eazprave se bo te proti više njih na jedan dan povesti imadu, i to s toga, da ti troškovi za pojedinca ne budu preveliki, ter da se i onako siromašno pučanstvo ne globi bez potrebe, a s druge strane valja, da se već i stoga proti više njih razprave vode, da lugari što manje budu odsutni od svojih čuvarijah, jer pučanstvo upravo onda kada znade da je lugar odsutan kod zazprave, najprije sjeće u šuma, te tako prouzročena šteta, dopitanu odštetu znatno nadmašuje, a tim se vlastniku šume samo jošte veća šteta nanaša, u mjesto koristi. §. 98. Nasljednici bo imujući bar posredno od takove štete koristi neka i troškove nose, nu nedosudjene odštete nek se u smislu kaznenog zakona brišu, — §. 99. Sadržan je i u starom zakonu pod §. 69. te netreba razjašnenja. §. 100. Za proračunavanje odštetah, za da odnosne razpravljajuće oblasti i sudovi mogu opravdane odsude izreći, imade se za svaku županiju sastaviti cienik, za proračunavanje vriednosti odtudjenog predmeta (drvo itd.) cienik za štetu u branjevinah itd. kao i za troškove izgona. To je i u starom zakonu, osim izgona. Često se bo dogadja da lugari nadju blago u branjevinah i bez pastira, te im je dužnost, da na put stanu daljnjoj šteti, isto iztjerati iz šume, a neznajuć možda ni gospodara kojemu spada blaga, primorani su tjerati blago više puta tja u selo, da se gospodar pronadje. U tom slučaju je svakako zaslužio lugar kao i svaki drugi poput poIjačije njeku nagradu za izgon blaga, a s druge strane znajuć da će istu do |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 63 biti, neće ni blago u branjevini ostaviti, da i dalje možda štetu pravi, možda i zato jer se blago neda ba^. tako lahko iz dobre pase iztierati. Ta naknada izgona medjutim uvrštena je i u novom magjarskom šumskom zakonu. §. 101. Polag §. 26. k. z. su s odsudom zbog zločina spojene posljedice kazne normirane koli u kaznenu zakonu toli gradjanskimi i političkimi propisi, a dotičnik je za cieli život žigosan, te lišen mnogih gradjanskih prava. Time bi mogli do toga doći košto i sa zakonom za imovne obćina od 8. srp. 1881.; gdje se svaka letva koja ima preko 10 cntm. debljine krađjom smatra, — da za koje vrieme budu riedki koji ee imati pravo glasa kod raznih izborah itd. I s toga se u ovom paragrafu ustanovljuje da te posljedice iza ovršenja kazne eventualno i prestati mogu. §. 102. U tom §. se navadja, da se imade vlastniku za stojeće ili posječeno, ali za uporabu ili prodaju jošte neizradjeno stablo, ako se ukrade, vriednost ukradjenog drveta nadoknaditi, koja se proračuna polag cienika. Za počinjenu štetu t. j . prije tako zvanu posrednu štetu pako (§. 72.) koja se stoga računa, jer je to drvo u riedkoj šumi, jer se gubi na prirastu, jer je bilo u najliepšem rastu, jer se time za buduće gubi dohodak od uroda ploda n. p. žira i bukvice itđ. — imade se polag ovoga nacrta računati jednostavnije a shodnije. Priračuna se naime za počinjenu štetu k vriednosti % ili Va i^^- od iste, kako već odnosni §. ustanovljuje. U ovom slučaju V3, a osim toga se kazni globom u visini obih svotah ili zatvorom u smislu §. 83. §§. 103., 103. i 105. Sliedi iz prije spomenutog i netreba posebnog obrazloženja. §. 106. Ako li se u zabranjenoj šumi koja se je vidljivo označila šumsko sjeme krađe, koje bi se imalo kupiti za sadjenje ili u obće za što bolje unovčenje, ili je naravno pomladjenje, to se time vlastniku šume mnogo veća šteta nanaša, nego li takovom kradjom u otvorenoj šumi, — s toga se u takovom slučaju i imade osim vriednosti, još i dvostruka šteta naknaditi. §. 107. i los. Govore jasno te netrebaju posebnoga razjašnjenja. §. 109. Po njekih hrastovih i bukovih šumah običaje pučanstvo obkresivati stabla za da si ogrievna drva što bržje pribavi, te odsječe vrh i ostale grane hrasta, te ga reć bi gola ostavi. Takovo stablo nemože više rasti, ili bar počme trunuti i gnjiliti, tako da mu onda samo još neznatna vriednost ostaje. Ta se šteta imade s toga vlastniku nadoknaditi sa V´^ vriednosti stabla; itd. Tko pako stablo oguli ili podbieli, što čine rado medjaši, da se stablo prije osuši te onda odstrani, za da im sjenu ne pravi, ili ako se vatra polag istog naloži, ter isto samo opali da u rastu zaostati mora, te se s vriemenom osuši, imade isto tako štetu sa ´4 vz´iednosti naknaditi. §. 110, Netreba razjašnjenja. §.111. Krčenje i prisvojenje šumskog zemljišta za druge vrsti kulture preuzelo je u njekih kotarih goimje krajine i odviše mah, tako, da ljudi pod |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 64 — krinkom siromaštva kao u svojoj šumi tudje krče i zasiju, znajuč, dočim je tu bolje neizrabljeno tlo, da će dobro roditi, pak čemu bi se mučili sa gnojenjem i skupocienijim obradjivanjem svojeg tla. S toga da se tomu na put stane, bez onih skupocienih parnicah smetanja posjeda ili ča prava vlastničtva ako prvo zaatari, ima dotičnik koj krči nepovlaštno tudje šume, ili to zemljište bez dozvole uživa, odštetiti vlastnika za svaki ar, cienikom ustanovljenom naknadom vriednosti za zemljište, a u sluča^n uništenog drveća i za isto, ter se imade osim toga ođsuđiti na nošenje gojitbenih troškova, jer je vlastnik šume dužan istu u smislu §. 34- pomladiti, a osim toga kazniti će se globom od 10 do 100 for. A da vlastnik namah u posjed svojeg zemljišta dodje, te da se isto de facto usurpatoru oduzeti uzmogne, imadu se plodine ako je zemljište zasijano po redarstvenih organih političke oblasti u roku od 30 danah od dana učinjene prijave, za da se s time nezavlači — uništiti odnosno odstraniti. §. 112. Za prije izkrčeno zemljište valjaju isto tako ustanove prijašnjeg paragrafa. §. 113. U istom se ustanovljuje; da se za blago koje se pase bez dozvole vlastnika imade naknaditi vlastniku prouzročena šteta po cieniku. kao i izgon ako je tko blago iztjerao iz šume, a ako je uz to jošte daljnji trošak iztjerivanja blaga jer su se pomoćnici za to najmiti morali, i taj trošak. Osim toga imade se dotičnik globom kazniti, koja se tu ustanovljuje za svaku vrst blaga u istoj kolikoći košto i u magjarskom zakonu. §. 114., Netreba posebnog razjašnjenja. . §. 115. Ustanovljuje da odšteta za pašariju nemože biti manja od polovice u §. 113. navedenih globa. Ako li se pako prestupak počinio u šiimah izpod 15 god. gdje je svakako veća šteta jer i mladi naraštaj mora trpiti, ili je na lahkom zemljištu, ili kod kišovita vremena gdje se može veća šteta činiti, ili ako krivac dulje od jednog dana pase, to je odšteta ustanovljena tolika kolika je globa u istom §. §. 116. i 117. Netrebaju razjašnjenja. §. 118. Na zahtjev lugarskog osoblja kao poglavarstvenih osoba odnosno javne straže, dužan je pastir poslušav isto, blago iz branjevina i kultara iztierati, a može se isto i primjerenom silom t. j . kroz težake iztierati. Nu može biti po živini nanesena šteta znamenitija, te da si osigura vlastnik odštetu, koja se mora za to upravo zlobno uništivanje mlade šume platiti, može se privatna pljenitba na toliko komada blaga obaviti, koliko će biti dovoljno za odštetu i globu. U tom slučaju imade se prijava s mjesta pođnieti političkoj oblasti, u kojoj se prijavi ima navesti zahtjevana po cieniku odšteta, zatim trošak za pljenitbu, tjeranje i obskrbu živine, te prijavu političkoj oblasti, ako se je ista možda morala po posebnom čovjeku oblasti podnesti, jer bi poštom zakasnilo. Političke oblasti imadu za taj prekršaj kratkim putem za 48 satih dotičnika k razpravi pozvati, koja se ima za 4 dana obaviti. Nemože li krivac |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 65 — dosudjenu odštetu i globu platiti, imade nm se 8 dan iza obavljene pljenitbe, zapljenjena živina kod političke oblasti dražbom prodati. Kod zločina ako se krivac nenagođi za 8 danah, prodat će mu se zaplenjeno blago istim putem, te novac skupa s prijavom od političke oblasti odnosnom kaznenomu sudu poslati na daljnje uredovanje. Položi li krivac dovoljnu jamčevinu, može mu se blago namah povratiti. Samo ovakovim brzim i euergiekim postupkom spasit će se naše mlade kulture od propasti, a s drage strane, neće biti od potrebe hiljade i hiljade for. trošiti na ograbanje i ogradjivanje branjevina, što znatno snizuje dohodak šuma, a time se i porezna snaga gubi. S toga je država dužna u svojem kao i u interesu občuvanja prava vlastnika, ovoga u mirnom uživanju, odnosno da može u smislu ovog zakona šume odgajati, štititi, te ta ustanova i u Bavarskoj a i kod drugih već postoji. §. 119. Ako nije moguće izvršit pljenitbe kako to n. pr. glede ovacah, svinja i peradi biti može, a mora se svakako barem daljna šteta prepriečiti, dopušteno je u razmjeru štete postrieljatl odnosne živine. Isto tako kad se svinje nadju u zabranjenih šumah za kupljenja žira, ili se hoće urodivšim sjemenom u hrastovih i bukovih šumah naravno pomladjenje izvesti, jer se upravo na taj nafiin mnogo valjano pomladjivanje osujećuje. To se pako ima u prijavnici navesti da se primjeran obzir pri odmjerivanju kazne uzme, a ubijena živina ostavi na mjestu gdje bi ubijena za onoga ćija je. §. 120. Da se koze nisu pasle po Primorju nebi danas tamo tolikih go~ jeltih bilo, jer se može reći „gdje koza nogom stupi, tu se šuma više nezeleni." S toga se koze izkljucuju iz šumske pašarije, te ie vlastnik iU njegovo osoblje ovlašteno iste cim ih nadje u šumi — postrieljati. U ostalom već su koze više manje i onako svagdje izkijućene s tih razlogah, a kod nas je jošte veći uzrok, jer tim smo znamenito na put stali ogolječivanju krasa. §§, 121., 122. i 123. Neirebaju posebnog razjašnjenja. §. 124. U §. 31. zabranjeno bje ovlašteniku doznačeno mu gradjevno ih gorivno drvo prodati ili u druge svrhe nego li mu pravo pripada bez znanja vlastnika odnosno dozvole upotrebiti, iz tamo navedenih razlogah. Isto tako ako se suho ležeće drvo ili stelja na druge dane vozi nego li je ustanovljeno, ili se preko ustanovljenog roka drva iz šume izvažaju itd. imade se kaznit globom dotičnik kako se u istom §. ustanovljuje, i to zato, da se izbjegne mogućim štetam, te red uvede u interesu boljeg i lagljeg nadzora. Slična ustunova bila je i u šumskom zakonu za krajinu, a i kod drugih državah je u odnosnih zakonih sadržano. §. 125. Neće li nitko kupiti takove proizvode od ovlaštenika, ostat će mu, te neće trebati štete praviti, dočim se u protivnom slučaju kada se drva od njega kupuju, na štetu potiče a često baš i siii. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 66 — S toga tko kupi takove šumske proizvode za koje je znao ili je polag okolnostih morao znati, da su kroz kradju stečeni, jer za hrastove duge i šindlu neimaju žitelji hrastja, a i same bukove ciepanice nemogu imati — kaznit će se globom od dvostruke Triednosti odnosnih predmetah, koja ipak nešmije nikad manja biti od -> for. Ta je ustanova i u svih drugih državah u krieposti. §§. 126. i 127. Netrebaju razjašnjenja te je i u starom zakonu, a polag drugih novijih su svrsi shodnije sastavljeni. §. 128. Ako h je potrebno za konstatiranje čina kod onih koji se ua samoj šumskoj krađji ih šteti zateknu, kao i kod nepoznatih, ili za preprieSenje daljnje kradje ih štete, (što je prva dužnost lugarskog osoblja već u zaćetku svakoj šteti polag mogućnosti na put stati,) mogu redarstveni organi kao i šumsko i lugarsko osoblje šumske produkte, oruđje, kola, sane i vozeće blago zapljeniti, te se ima u smislu §. 118. dalje postupati, jer samo takovim postupkom mogu se šume občuvati, dočim sada, ako lugar štetocinitelja na šteti nadje, ubilježi ga u knjigu za prijavu, a ovaj onda nastavlja dalje kradju ih štetu praviti, možda i uz pripomoć lugara. §. 129. Ove prekršaje šumske iztražuju i sude u prvoj molbi političke oblasti u teritoriju kojih je taj prekršaj počinjen, za da se što prije i što jednostavnije bez redovitog postupka kratkim putem rieše, te je i u drugih državah to pohtičkim oblastira pridržano. U drugoj molbi sudi zem. vlada, dočim je tu šum. odsjek, koj će znati iz strukovnog gledišta prosuditi dali je odšteta zekonito i opravdano proračunata ih ne. §. 130. Prijavnice se izpunjavaju polag priležećeg obrazca A) za svaki slučaj posebice, jer su jednostavne, sadržavajući ipak sve što je potrebno, te ih imade predpostavljeni šumarski činovnik obračunati i podpisati, on jamči za točnost obračunavanja, za da onda na temelju istog mogu političke oblasti kao i sudbeni stolovi na naplatu obračunane odštete krivca odsuditi. Pohtičkoj oblasti i sudbenomu stolu pošiljati će se onda te prijavnice od zgode do zgode, ih mjesećno, što je jošte najshodnije. §. 131. Košto već prije razložismo jnnogo je doprinielo k haranju šumah to, što su krivci za počinjene štete pozivani k razpravi na mnogih mjestih tek iza gođinah, stoga se ustanovljuje, da se ove prijave imadu extra turnum najbržje razpraviti i riešiti, a svakako u roku od 3 mjeseca iza dana dostave. Jer kada se krivac za počinjeni čin namah na odgovor pozove i kazni, gdje mu je jošte u živoj pameti sve, što je počin,o te kada vidi to brzo postupanje, proći će ga volja držati se one poslovice koja veh: „tak su naši starci delali, pak su svega đosti imah," t^ u šumu ići drva krast, kao u svoj sjenik po sieno. Pri samoj kaznenoj razpravi kod pohtičke oblasti kojoj se imadu pozvati uz krivce, ako ovi priznah nebi i dotičnik, koji je taj čin ođkrio, što će se u ostalom uviek morati činiti, kada se proti više njih razprava vođi, jer će se uviek takovih naći koji neće priznati štetu, a isto tako će se i svjedoci morati |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 25 <-- 25 --> PDF |
^ 67 pozvati ako su od potrebe. Sama razprava uvrsti se s glavnimi točkami u kazneni registar koj se polag obrazca i?, vodi, te se po svršenoj razpravi s miesta imade presuda izreci, a na zahtjev stranakah umiesto prepisa osude priobćit će im se izvadak iz kaznenog registra. §. 132. Da šumski ured znade za pod&injeno mu v^umsko i lugarsko osoblje, imade se isto k razpravam u šumskih prekršajih i zlocinib pozivati putem istog, jer će isti imati i shodna odrediti za te dane glede nadzora onih šumah, koje bi odsutnošću dotičnog lugara inače bez nadzora ostale. §. 133. Za da se u smislu §, 131. te razprave što brže obavljaju, uz što manji gubitak dragocien-^g vremena ustanovljuje se, ako u šumskih prekršajih niti okrivljenik, a niti punomoćnik njegov k razpravi nedodje, a pozivnicu je naravno primio, a nije prije razprave za vremena jošte zamolio odgodu, koja se jedino sbog bolesti ili smrti u obitelji dozvoljava, uzeti će se, da se nije kadar braniti proti dokazom koji proti njemu govore; te će se razprava obaviti i bez njega, te prama tomu presuda izreći. §. 134. Može nastati potreba da mora okrivljenik glavom doći k razpravi, te ga oblast tako i pozove, a on ipak i nedodje, to se za da se uzdrži autoritet oblasti, te da može provesti svoje zakonito opravdano uredovanje, može proti doticniku izdati i dovedbena zapovjed. §. 135. U interesu prava, koje je država pozvana štititi, umetnuta je ta skroz razumljiva i opravdana ustanova. §. 136. Da tužitelj znade, da li su odsuđjeni krivci po njegovom zahtjevu, te da prama tomu dalnje korake pređuzeti može, te u svojih knjigah odsude provesti, imade mu se ureda radi nakon razprave dostaviti razpravni zapisnik u roku od 8 danah polag obrazca C, a ako želi u slučaju potrebe za priziv izvadak iz kaznenog registra, jer se je osvjedočio iz razpravnog zapisnika, da je koj riešen, imade mu se i taj priobćiti u smislu §. 13L §. 137. Poradi bržjeg i točno^^ uredovanja valja ustanova ovog §., te sadržavajući sve netreba razjašnjenja, a moći će i vlastnik abecedni registar voditi. §. 138. U §. 131. je ustanova kako se imadu razprave što prije odrediti te u ustanovljenom roku izvesti, nu time je samo prvi korak preduzet, da se štetara na put stane, a sada se ima o tom nastojati, da i ta presuda neostane sarno na papiru, već da se i de facto izvede, jer samo onda može taj zakon povoljno djelovati, te pučanstvo videći da mora štete namah i plaćati, te da se i iste utjeruju, neće na šumu navaljivati do skrajne nužde, a opet nemogu se tako ogromne svote nakupiti, ko što su se sada, da mnoga kuća imade samo za šumske štete više platiti, nego li im cieli posjed vriedi. Tim se uništi puk, a šume se ipak neočuvaju. Imade se stoga u presudi navesti rok od 14 danah u kojem dosudjenu vriednost, odštetu i globu krivac platiti imade. Tim mu se daje vrieme, da se sam poštara za novac, te da bez đalnjih troškovah utjerivanja štetu naknadi, neucini li to ipak u tom roku, to se imade u novom roku od 30 dan^ ureda radi po istoj oblasti, koja je presudu izrekla |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 26 <-- 26 --> PDF |
~ m ~ ta svota ovrhom utjerati, a iz unišle svote nakon pokrića troškovah ovrhe, ponajprije trošak razprave, zatim vriednost i šteta, a onda istom globa namiriti. Nemože li se globa u roku od 1 godine utjerati, da se na dugu nevodi, imade dotičnik kazan zatvora u smislu §. nastupiti. §/139. Da se odštete neprenašaju godine 1. godine kao pasiva, a onda istom teda negda brišu, nemože li se odšteta utjerati u roku od 1 godine, imade se ureda radi o tom obavjestiti prija;vitelj odnosno vlastnik šume, koj se onda može sa krivcem nagoditi, da odštetu šumskimi radnjami odsluži, ili može sam taj dug utjerati, koj se nakon 5 godinah svakako brisati može. §. 140. Ustanovljuje, kako se imadu i u kojem roku prizivi podnieti, koje može krivac i tužitelj izesti. §. 141. Dražbe koje se izvesti imadu u smislu §. 118. i 128. nesistiraju prizivi, već se unišli novac do riesenja imade u pohrani držati, jer bi inače svaki krivac priziv.uložio samo, da mu se zaplienjeni predmeti neprodadu, te bi se time osujetila željena svrha brzog i energičnog postupka, §. 142. Ko što svaka kažnjivost manjeg čina u njekom vriemenu zagodom utrne, tako i za šumske prekršaje: a) ako li se prijava u roku od 1 godine odnosnoj političkoj oblasti nepodnese, koi je rok dovoljan za odkriće često veoma zamršenih činah; b) ako ju politička oblast u roku od 1 godine u razpravu neuzme, dočim je prije ustanovljeno, da se svaka prijava u roku od 3 mjeseca imade riešiti. U slučaju nagode imade se zahtjev glede odštete staviti kod dotičnog mjestnog iU bagatelnog suda, kamo već svota tražbine spada. §. 143. Zločine navedenene u §. 78. i 79. sudi kr. sudbeni stol u čijem području su počinjeni u smislu k. z. u koliko to odnosni §, ovog zakona drugčije neodredjuju, a dotični prizivi idu na banski stol. §. 144. Kod unovčivanja i dohodka od šumah važan je činbenik i trošak izvoza. — Dotična šuma može imati takov položaj, da se šumski proizvodi putem usljed daljine, ili nezgodnog teraina brdinah, močvarah itd. iz šume ili do mjesta kamo se izvesti imadu mogu jedino nerazmjernim troškom, ih se nikako nemogu, a da se može preko susjednog zemljišta izvažati, izbjeglo bi se tim neugodnim posljedicam. Dočim je pako u interesu države, da šume što veći dohodak nose, jer time većim dohodkom vlastnika i porezna snaga raste, stoga su u svih šumskih zakonih, a i u našem starom ustanove polag kojih je dužan svaki vlastnik zemljišta dopustiti, da se u gornjih slučajevih preko njegove zemlje šumski proizvodi izvažati mogu. — Nu da se to nezlorabi imade 0 tom odlučit najniža politička oblast, posluhnuv najprije stranke i vještake, pak pri tom ustanoviti predbježno i odštetu za to uživanje, s kojom ako stranke nisu zadovoljne, dopušten im je utok na višje molbe političke. Nemogu li se stranke političkim putem o prepornih odštetnih svotah pogodit, prosto im je redoviti put pravde poprimiti. Nu čim bude položena kod političke oblasti svota predbježno ustanovljena, nesmije se priečit iznošenje drvah. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 69 — §. 145, Zato odpremanje drva ustanovljenje rok u kojem mora opremać gledati, da iznošenje šumskih proizvodah obavi, nemože li sbog nastalih zapreka, imade mu politička obiast na njegovu molbu rok produljiti, a 5im isto svrsi, imade to prijaviti političkoj oblasti, koja će o tom namah vlastnika zemljišta obavjestiti. Tim se štiti sjedne strane sam vlastnik, da se u što kraćem vremenu susteže u svojem slobodnom pravu uživanja, a s druge strane, da nepreči ni opremača. Vlastniku zemljišta pridržano je pravo, da se šnjim nagodi opremač, te mu ovaj pravednu odštetu namiriti imade, stoga kada se iznašanje svrši, imadu se oba pozvati po političkoj oblasti, da se nagode u roku od 15 danah, ako se već u početku nagodili nisu. Nagode li se, vratit će politička oblast jamčevinu dotičniku kao. i onda, ako li dotičnici neprijave, da su sbocr odštete kod odnosnog suda tužbu pođnieli. Prijave li to u gornjem roku onda se ta jamčevina odnosnom sudu preda. §. 146. U gi^adove, gdje je razmjerno velika potreba na drvih sbog većeg pučanstva, te paromlinah i drugib ´tvornicah, koje mnogo drva troše, dogadja se da obližnji seljaci dočim mogu ovdje drva dobro prodati, krađu i sjeku ista, niti neobziruć se na to, da je to posjed drugog vlastnika, kojeg je država dužna štititi, te ako se tOmu na put stalo nebi, jošte i ovo malo šumah što je bližje gradovom, moralo bi za koju godinu uz neznatnu cienu proći, te tako prazne površine ostati. Stoga može zemaljska vlada na predlog šumskog nadzornika, ako li u kojoj okolici šumske kradje mah preotmu, naredbu izdati, da se u dotičnoj okolici, kao i ondje kamo se ti šumski proizvodi voze te upotrebljuju, prodaja i kupnja takovih proizvodah samo uz taj uvjet dozvoljava, ako li se prodavaoc izkaže potvrdom šumskih organah i obć. ureda, koja se pobliže u ovom §. ustanovljuje, da je te proizvode zakonito stekao. §. 147. Ustanovljuje globu za gornje prestupke za prodavaoca i kupca u iznosu dvostruke vriednosti proizvodah. Slične ustanove su u svih šumskih zakonih. §. 148. do 166. Kako se imadu klizi, makar koje vrsti kao i splavišta raditi, kako se dozvole za iste išću, kako se štete od istih naknadjuju, ustanovljeno je od §. l48. do uključivo 166., te su iste ustanove, koje su i u starom zakonu bile, jer su shodne, te netrebaju stoga nikakovog razjašnjenja §. 167- Već je po starom zakonu za globe, koje su unišle, naredbom ministarstva, za unutarnje poslove od 20. junia 1853. ođređjeno bilo, da imadu sačinjavati zakladu za zemaljsku kulturu, nu te kod nas do sada nije bilo. , Stoga se u ovom §. ustanovljuje šum. zem. zaklada, koju i novi magjar, zakon imade, te kojoj, od svih giobah za šumske te ostale šumsko-redarstvene prekršaje, koje sami vlastnici šumah počine, kao i unišli novac prodajom konfisciranih predmetah (§. 125.) pripada, ^js mjestnoj ubožkoj ili bolničkoj blagajni a 7^ gori navedenoj zakladi. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
~ 70 — §. 168. Ova zaklada služi samo za šumske svrhe navedene u §. 171., a istom upravlja zem. vlada. §. 169. Isti ustanovljuje pošumljivanje takovih golih mjestah, gdje je poradi provale urovinah, stienah, usovah za preprečenje opustošenja kroz buru i vododerine itđ. od potrebe, da se pošume. §. 170. Koja mjesta će se pošumiti i u kojem vremenu, odredit će vlada na temelju predloga šumskog nadzornika, koj će o tom sve interente saslušati, te neće li vlastnik ili ovi pošnraljivanje izvesti, to će šumski nadzornik isto izvesti, nu sve na trošak dotičnikah. §. 171. Država podupire to pošumljivanje sređstvi koja su u istom §. navedena, te dočim sili vlastnika na pošumljivanje goljetih od kojih će očekivat se imajuća korist manja biti od troška i potrebljivanja radnje, to će za tu razliku izmedja troška i tog dohođka država kao državnu pripomoć dozvoliti. — To pošumljivanje moći će se podupirati iz zem. šumske zaklade, a i zastupstvo će opredieljivati svake godine po mogućnosti koju svotu u istu svrhu, §. 172. Dočim za pošumljivanje krasa treba posebnih ustanovah to će se za isti izdati posebni zakon. U ovom nacrtu vodila je pisca samo ta misao, kako da se šume očuvaju, a da se nebaca ljaga na hrvatske šumare, da nisu svoju rekli, te pokazali put kojim valja poći, te što valja činiti, da se tom vandalizmu, dočim je skrajnje vrieme — na put stane, nećemo li da nas potomstvo proklinje, te da se i na nama neizpuni proročanstvo, koje učenjak dr. Ljudevit Šterb, izvrstan poznavalac tirolskih odnošajah još g. 1870. rekao, da će već u budućem naraštaju pusterci u tugi i nevolji čeznuti za liepimi šumami, koje su lahkoumno posjekli, koje proročanstvo se izpunilo eto prošlih danah upravo groznim načinom, gdje se ciela šteta na milijune i milijune računa. U ostalom u tom nacrtu sadržano je samo ono što je i kod drugih mnogo naprednijih državah ustanovljeno, pak kada je u tih takova strogost, te ograničenje slobodnog uživanja, zašto to nemože i kod nas biti, gdje 100 puta veća potreba. A dovedena je ta osnova i u sklad sa našimi političkim! i kaznenimi zakoni. — Završujem pako s riečma čuvenog po svem svietu Humboldta, koj reče: „Da, ludih ima Ijudih, koji šume bezobzirce sjeku, pa se tako lišavaju drvah i vode, tih glavnih uvjetah existencije čovjeka." Eakovac, mjeseca studenoga 1882. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
71 — Obrazac 4 k §. 130. Br. gosp. ureda. SJ. kr. kot. oblasti^´ Karlovcu, PođpisHTii ured prijavljnje u sBaislu §. 7(5. Ivana Mirića. pastira gospodara Steve ualogoviea kbr. 26. iz Pogaiica obe. Slunj, zbog šumske kradje u proračunatoj odšteti ud 19 fer. 60 nove. s molbom, da dotienika k r.izpravi pozvati izvoli, te u stnislu §. 302. na naknadu proraeunane odštete, kao i globe odsuditi, Šunisko-gospodarstveni ured slunjske imovne obćine. U Hakovc«, 1./11. 1882. N. IV. na dš u mar. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 30 <-- 30 --> PDF |
72 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 31 <-- 31 --> PDF |
73 |