DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 11     <-- 11 -->        PDF

»- 58 —


10 godine, a nije slobodno kupiti istodobno stelju od lišea i granja, jer bi time
šuma štetovala na prirasta.


§. 28. Pasa n otvorenih šuraah slobodna je uz nadzor pastira, za da blago
u branjevine neulazi. U branjevine, koje se kao takove kroz obćinske urede
pur,anstvu proglase, nesmije se blago na pašu tako dugo tjerati dok se i opet
otvorenimi neproglase, što se može jedino učiniti, kada je pomladak tolik, da
ga blago nemože više ogrizti i uništiti. Ovakove branjevine imadu se osim zabrane
i ograbati ili ograditi, ili bar vidljivimi znaci od slame itd. označiti.
Kod šumah prebrojenih t j . takovib gdje se pojedina stabla vade ako se bojati
za pođmladak može šumsko nadzorničtvo u interesu uzdržanja šumah opređieliti
najveći broj blaga koje se u obće u dotičnu šumu na pašu tjerati smije,


§. 29. Poradi štednje pođmlađka, koj se kada je pod sniegom, te u obće
zimi, nemože oštetiti vožnjom, padanjem i izradjivanjem stabala kao ljetu, kao
i iz tehničkih obzira, imadu se drva sjeći samo jeseni i zimi te najdulje do
konca ožujka izvesti. U osobitih nepredvidljivih slučajevih može vlastnik šume
ipak vrieme izvoza i produljiti. Nu ^Aje drngcije nemože biti slobodno je sjeći
drva i u proljeću i ljeti, nu do sljedećeg se proljeća imadu drvo svakako
izvesti. Kod siečnja stabalah zabranjeno je ostavljati panjeve, toli iz obzira
štednje drva, kao i zato jer su ti panjevi naravno leglo škodljivih zareznika.
Da se pri siečnji i izvažanju drva kao i kod skupljanja stelje, treba čuvati
svake oštete obližnjih stabalab i pođmlađka. sadržana je ustanova u ovom paragrafu.
Za svako doznaćeno drvo ustanovljuje se rok izvoza, za da se tim neneprieči
pomladjivanie, neotešćuje nadzor, to pod izlikom dobljenog drva neprave
Štete. A da se to postigne, ustanovljeno je košto i u starom zakonu, ako
se drva doznačena neizvezu do ustanovljenog roka, da pripadnu u korist vlastnika
šume.


§. 30. Kako se imade doznaka stabalah u šumi obaviti, ustavljeno je time,
da se doznaka stojećih jaćih stabalah obavlja doznačnim čekićem t. j . da se na
panju stabla s istim udari biljeg, a kod slabih stabalah, gdje se to nemože kao i
kod pruća treba točno raztumačiti i primjera radi označiti ono što se ima sjeći.
Ležeće drvo pokaže se na samom mjestu, kao i panji itd., naznačiv podjedno
vrieme skupljanja poradi nadzora te prepriećenja štetah.


§ 31. Za slučaj ako li se gle.de potrebe na drvu dogodi medju ovlaštenikom
i obterečenikom kakovo nesporazumljenje, imati će o tom politička oblast
suditi, nu moći je i redoviti put pravde poprimiti. Ovlaštenik dobije drva samo
za svoju potrebu, budi za gradnju ili gorivo, te ako ista prodade ili u druge
svrhe upotrebi nego li mu po pravu pripada, kaznit će se u smislu §, 124.,
jer da podmiri svoju potrebu mora onda štete pi*aviti, a zlorabi bla-godat
stečenog prava, te koje mu je i zakon dao.


§. 32. Obćinske šume nije shodno medju obćinare porazđjeliti, jer bi onda
lahko svaki svoj dio uništio, te neimajući drva, kod drugih ista krasti morao,
a s druge strane već i iz razloga klimatičkih odnošajah nemože se dozvoliti,