DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 58 —


Gospodarske osnove nisu se sastavljale, a gdje su se i sastavile te na potvrdjenje
pođniele, iza potvrde iste nije se nitko brinuo, da li se i zbilja samo
ono sjeće što gospodarska osnova propisuje t. j . godišnji etat ili pako možda
i više. Kao što od glavnice hoćemo li ju trajno uživati smijemo samo kamate
iste trošiti, tako i od šume odnosno drva, koje nam glavnicu predstavlja možemo
samo poprečni godišnji prirast drva kao kamate uživati, jer trošimo li
više dirajuć u samu glavnicu, to ćemo na jednom doći tamo, da ostanemo bez
kamatab i glavnice, to jest bez šume, odnosno drva. Ni zato se do sada nije
nitko brinuo, kako se izsjećeni dielovi pomladjnju, pa ipak je to reć bi glavno
za obstanak šuma. Iz toga vidimo, da premda si je već po starom zakonu država
pridržala vrhovni nadzor nad sumarni, to se ipak tim pravom služila nije,
te smo stoga došli do toga, da svi uvidjamo, da ta.ko dalje ostati nemože.
Kod visoke vlade kreirano bje mjesto šumarskog izvjestitelja, te na to mjesto
postavljen muž strukovnim znanjem i marljivošću jedan od prvakab, nu koj uz
najbolju volju nemože uz svu požrtvovnost svim zahtjevom i potrebam udovoljiti.


Kod županijah budu kreirana mjesta županijskih nadšumarah, nu od tih
su za sada već tečajem njekoliko godinah samo 4 mjesta popunjena. Ovi bez
opredieljenog djelokruga, a pridjeljeni županijam samo kao nnzizvjestitelji za
šunuirstvo, a uz to imajući rukovoditi jošte i nadzor i upravu obćinskih šuma,
bez neposredne oblasti, koja bi ih nadzirala u njihovom djelovanju, neizpuniše
podnipošto željene nade. S toga je od potrebe, da se sada, dočim se je i Krajina
s materom zemljom spojila, i šumarskim potrebam zemlje veća pozornost
posveti, pak da se s tom najvažnijom granom našeg narodnog gospodarstva što
racionalnije postupa, docim su nam šume tako rekši glavnim vrielom dohodka,
u koliko nam je industrija, obrt a i samo poljodjelstvo jošte na vrlo nizkom
stepenu razvitka. Imao bi stoga kod visoke vlade stvoriti samostalni šumarski
odsjek, koj bi imao vrhovni nadzor nad svimi sumarni, te shodnimi naredbami
popunjavao i razjašnjivao šumski zakon, odnosno davao pravac šumareriju, prema
nastalim odnošajem zemlje, te napredku struke, s toga i ustanove ovoga paragrafa,
obzirom na koji će upravljajući odbor još i posebnu osnovu organizacije
šumarstva u zemlji imati izraditi, odnosno visokoj vladi podnieti.


§. 72. Samo onda kada se svi vlastnici šuma nadziru glede gospodarenja
i postupanja s sumarni, te se na licu mjesta sve ispita i prispodobi s onim
što je na papiru ustanovljeno, mogu se narodni interesi uzcuvati, ter obćim
zahtjevom udovoljiti. To su uvidili osim drugih i Magjari, koji su sigurno dosta
liberalni, te koj zakon veleposjednike u mnogom steže, ali su ipak, osvjedočeni
0 potrebi te institucije, istu takodjer uveli u svoj šumski zakon.


§. 73. Šumsko redarstvene prestupke navedene u ovom zakonu koje počine
sami vlastnici šumah, može samo onaj prosuditi, koj ima temeljito strukovno
naobraženje- S toga bi bila prva oblast za te prekršaje šumsko nadzornictvo,
druga oblast pako zemaljska vlada.


§.74. Ustanova, koja leži u samom interesu stvari.


§. 75. Netreba posebnog obrazloženja.