DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-- 74´?— K pitanju internacionalno obrane šuma. Pod naslovom „Der internationale Waldschulz" nalazimo u „Zentralblatt fur das gesaramte Forstwesen" Svezak I god. 1883. članak od c. kr. nadšumarnika g. L. Dimitza, koji i zbilja svu pažnju zaslužuje. U „Pester Loydu" od 29- prosinca pako, već je bio i barun F. Thlimen u članku pod naslovom: „Internationaler Schutz des Waldes" takodjer isti tbema razpravio. Kako se baš sada i u nas o tom bude moralo raditi, da se šumski odnošaji urede, to držimo, da nebude sgorjega, da se i u tom listu, pobližje na rečena dva članka obazrierao. Glasoviti državoslovac i narodni gospodar Eentzsch reče prigodno: „Durch geheime Bande, knlipft die Natur das Wohl der Menschen an die Existenz der Walder^. — Nisu to medjutim danas već tajinstvene sveze, niti se više može njekati, nepobitni upliv šuma na narav i blagostanje ljudstva. Da, mi se usudjujemo činjenicu tu nazvati nepobitnim faktom, ma sve da i nije bilo moguće do danas, znanstveno točno označiti i ustanoviti upliv šuma na tlo, podnebje i ine blagostne činjenice. — Nemožemo pako već i stoga razloga o tome dvojiti, što srao eto bili baš nedavna i sami očevidci, goleme nesreće, koja stiže naše alpinske susjedne krajeve, a poimence Korutanskn i Tirol. Mi bo dolazimo do zaključaka tek, na temelju stroge logike činjenica, ter ohrabreni i pojačani u našemu osvedočenju dokazi dogotovština, 2bivših se nami na očigled, u najnovije doba. Nu nepobitnih nam tih dokaza ni netrebaše, jer nara takove dostatno pruža i povjest prijašnjih vjekova, raznolikih naroda, dapače i ona starodrevnih Rimljana i Grka, te nam činjenice baš jasno potvrdjuje. U zemlji, koja obiluje strahovitimi goljeti krasa, u kojoj se već kroz decenija radi na problemu zagajenja tih krajava i preporodjenja tamošnjeg siromašnog naroda, ter u zemlji, gdje je narod doživio strahote povodnja i bujica godine 1851., a koncem netom minuvšeg ljeta iz nova i opeta svu tu nevolju očutiti imao, u toj zemlji držimo, da nam netreba obarati dvojbe onih nevjerujućih, za da spoznamo velike one dužnosti, kojim nam čim skorije udovoljititi valja. Činjenice najnovijeg doba, dokazaše nam i opet posve jasno, koli pogubno li je, kad se o mjera za obranu protiv elementarnim nepogodam ~ bezkonačno samo razpravlja u mjesto radi. Pa dočim se još sveudilj, mjerodavni faktori, malo ne svijuh srednje europejskih država — bez mjere i cilja prepiru u pogledu obće važnosti šuma i njihove obrane, već se i opet s druge strani na dnevni red stavlja pitanje, internationalne zaštite šuma. Pa dočim jedni, radeć polagano, konsenquentnom provedbom t. z „selfgovemmenta", do cilja doći misle, drugi i opet dragoničke zakone u stilu Napoleona m. na obranu šuma zahtievaju, pojavi se eto baš usljed najnovijih tih, u alpinskih pređjeUh dogodivših se katastrofa, nova struja, za koju´držimo da će biti dobro, da se njezinimi načeh pobhzje upoznamo. |