DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-^ 03 — Knjiga obsiže scst štampanih araka, ili 9G strana u osmini, a može se dobiti i ti fino-vezu za 1´80 for. Čudni ođnošaji. Pišu nam, da cislajtanska vlada u Trstu, ne htiede potvrditi izbor gumara obćine Kastavske, jer da nije stekao cislajtansko gradjanstvo. Kako je poznato izabrala je obćina Kastav još prije godinu dana g. M. C, za kotarskog šumara. Yide6 ovaj, kakove mu se stavljaju zaprieke, odrekao se nedavna službe. — Cislajtanska vlada učinila je to u2;prkos toga, da je g. C. svim uvjetom natječaja inaSe podpunoma zadovoljio. — Mi bismo samo rado znati — što bi rekli da se i kod nas sa gospodom iz cislajtanije slično postupa kod popunjenja raznolikih mjesta šumarskih ? Memento. G-ospodarska podružnica Krapinska, obdržavajuć na dne 25. sieSnja svoju skupštinu, imaše medju ostalim takodjer i sliedeću točku na dnevnom redu: „Vie^anja o načinu pošnmljivanja sve to više nastajncih golietih, u području ove podružnice". Nebi li nas koji tamošnjih prijateljah^ o važnom tom viećanju htio pobližje obaviestiti ? -— . Kako se u nas obdržava lovo-staja. U zakonskom članku XVIII. od 5. sieČnja 1871. o lovu, stoji medju ostalim u §. 17. „Svaki lovac dužan je štediti koristan divljač 2a vrieme lovostaje, tamaniti veliku, a maliti sitnu grabežljivu 2:vierad", a u §. 18. j,Za veću obranu razploda divjači, zabranjuje se lov; b´) na košute od 6. siečnja do 1. listopada; c) na srne od 6. siečnja do 1. listopada; d) na zečeve od 1. veljače do 1. kolovoza". —- Uzprkos tomu bila još na dne 21. siečenja u Zagrebu izložena srna na prodaju. — Poznato je nadalje, da su zečice ljetos usljed preblage ^ime več koncem prosinca bile bredje — pa ipak se još i koncem sieČnja našlo lovaca (?), koji ubijaju zečice. — Nije se onda čuditi, da nam divljač sve to redjom biva. — Dužnost je pako morala biti odnosnih organa, da strogo bdiju, da se bar propisi zakona o lovu drže — ma sve da baš i neodgovaraju, kako to gori spomenuti primjer gle<]e zečeva svjedoči. — Magjarski Šumarski lesikon. Čitamo u „Oesterreichische Porst-Zeitung", da iRagj.ai´sko gumarsko društvo kani izdati lezikon šumarskih strukovnih izraza u- magjarskom jeziku. Družtvo stavilo je u tu svrhu odboru 4000 for. na razpoloženje. — Kad čemo mi na taj posao ? K šumskoj statistiki Europe. Od europejskih država, posjeduje Šumske površine: Kuska u europi 193 milijuna hektara, Austro-Ungarija 18 milijuna hektara. Švedska 17"5 milijuna hektara, Finska 14-4 milijuna hektara, Njemačka 14 milijuna hektara, Norvežka 10 milijuna hektara šumske površine. Vriednost izvezenog drva, iznašaše u godini 1880. iz Švedske 124-8 milijuna franaka, iz Austro-Ungarij.e 90-5 milijuna franaka, iz Rusije 86*4 milijuna fi-an., \z Finske 58*8 milijuna franaka, iz Njemačke 54"7 milijuna fran., iz Norvežke 51-9 milijuna franaka. Iz saveznih država sjeverne Amerike pako izvezlo se godini 1880. drva u ukupnoj vriednosti od 25 5 milijuna franai?:a. Iz Dalmacije. Drago nam je, da danas i opet možemo spomenuti liep napredak obzirom na šumarstvo, s one strane Velebita. Občine Drniš^ Muč i Sinj naime, obvezaše se postaviti u zabranu, odnosno na stranu šumarske predjele, odredjene u dotičnih okolica, tev odalečiti za uvjek koze, i pobrinuti se za zaštitu istih, namještenjem potrebnog čuvarskog osoblja, ter doprinašatt i za pokriče troškova, za potrebne i-adnje zagajenja. Pokrajinski odbor za Dalmaciju pako, osjegurao je za trajanja radnja, na potocima Čikola, Vrba i Drljava, godišnjih 400 for., a za one na potocima Vedrine, Doljanina i Povjaka za Šest godina, godišnjih 500 for., a visoko c. kr. ministarstvo poljodjelstva podielilo je i naznačilo u istu svrhu, več za g. 1882—83 iznos od 1000 for. I tako je Dalmacija prva medju Austrijskimi ^emljami, gdje se uredba potoka i bujica započela, osim pomočju zidova i izkapanja takodjer i pošumljivanjera, po načinu francezkom! |