DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 48 — § 1 U istom se navadja i ustanovljuje pojam šume i šumskoga tla. Ta definicija najshoduija, te ju i drugi imadu, vidi: osnovu austrijauskog šumskog zakona. §. 2. Dosljedno §. 1. nemože se ni zemljište šumsko, koje se dozvolom vrhovne oblasti u drugu vrst težatbe promjeni, više smatrati šumskim tlom. §. 3. Bazdjelenje šuma na državne, pravnih osobah i privatne odgovara skroz našim odnošajem, te daljnjim ustanovam ovoga nacrta. §. 4. Zbog istaknute važnosti šuma za čov^*ecanstvo poradi drvah, ter napred iztakautih iizikalaih svojstvah istih, i upliv na samo gospodarstveno stanje okolice, šuma, važno je ne samo za sadanje vlastnike, već i za potomstvo, al sebičnost ne mari za to, i stoga je bila dužnost vladah proti onim koji hoće da pustošenjem šuma drugima škode, poprimiti shodne mjere, jer država je pozvana u prvom redu brinuti se za narodno dobro. Ako bo i imade vlastnik kakove stvari, pravo uništiti ju, to opet valja samo u toliko, u koliko se takovim uništenjem nenanosi javna šteta. Država proglasiv pravo svojine svetim, stekla je pravo naprama vlastniku, koji joj se mora zahvalnim izkazati, što mirno i sjegurno svoj imutak uživa. Naprama pilavu slobodnoga uživanja stoji dakle dužnost države, da ustanovi uvjete tog uživanja i da se suprostavi zloj porabi, kad se njom krnji i radi na štetu javne koristi. Uzmemo li nadalje na nm, zadf^ću kojn je narav šumam namienila, pa kada uvažimo potežkoće i zfiprieke pomlađjivanja poharanih šuma. negovoreći o potrebah prometa, obrtnosti i kućanstva, uvjeriti ćemo se, da su šume prekom potrebom, da obća korist zahtieva njihovo uzdržavanje, a zato i opet da su vlade ne samo vlastne, nego upravo i dužne djelo predjašnjega, a nadu i sigurnost budućeg naraštaja, braniti od samovolje sadašnjega gospodara. Uzdržavanje šuma, tiće se javnog poredka. S toga su si sve vlade pridržale vrhovni nadzor nad sumarni, pa je taj i u tom §. naše osnove pridržan, §. 5, Gdje bi iza sjećnje šume na gorah itd. zle posljedice po dotičnu okolicu i žiteljstvo iz javnih i obće koristnih obzirah nastati mogle, imadu se takove šume u zabranu staviti. Pogledajmo samo na naše primorje, pak ćemo se osvjedoĆiti o potrebi te ustanove, a interesantan študium nam pruža i samo zagrebačka i kalnićka gora, u tom pogledu. Ta zabrana sastojat će se u tom, da se ustanovi u toj šumi način postupanja, a s time i nnčin uživanja. Nastale tražbine na odštetu prosudjuju se po obstojećih zakonih. To pravo državi svagdje pripada, te je ta ustanova i u starom zakonu u §. 20. sadržana bila. §. 6. Koje šume će se u zabranu staviti, dati će zemaljska vlada izviditi po šumskom nadzotmičtvu, kano ti šumarska redarstvenoj oblasti, koje će o tom na licu mjesta sve interesente saslušati, za da onda u dokazanom slučaju potrebe, zem. vlada tu zabranu odrediti može, s kojom će se i cieli budući postupak ustanoviti. U roku od 5 godina imadu se zabrane izviditi i ustanoviti dalnja shodna. Dočim pako država u svojem kao i u interesu pućanstva stež |