DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 108 ._ ,Ako li nadalje gornji iznos normalnog prihoda od 5160 kub. stopa potražimo u spomenutih objelodanjenih skrižaljkahpriništaja, to ćemo naći, da je tamo zbiljni prirast za godinu 89. izkazan sa 5120 kub. stopa, ^a god. 90. pako sa 5200 kub. stopa, ili ukupno sa 10.320 k. s,, od koje ukupne svote polovina, naime ´H´^^ = 5160 kub. s. pripada god 89|-, nipošto pako godini 100, ter se već i po tome ne preporučuje uzimati u račun nizku normalnu zalihu, kakovu ju dobivamo po Hundeshagenovu računanju. Nu Hundeshagenov način ustanovljivanja t. zv. užitnog postotka biti će ipak valjan onda, ako. li ga budemo uporabili, upotriebiv normalnu zalihu kameralne taxacije primjerenim načinom. Pošto je nadalje svrha racionalne methode, da izjednači razlike pojedinih dobnih razreda, koja se jednolikost netom spomenutim računom dobiva, za svaku pojedinu godinu, to se pri tome radi samo o načinu, kako da se taj cilj uzmogne najpre i najsjegurnije polučiti. Taj bi se cilj pako mogao i zbilja najlašnje postići shodnim spojenjem racionalne metode, sa načinom uredjenja po ploha. (Flachenfachwerks-Methode). Za dokazati pako i mogućnost izvedbe takovog uredjenja gospodarenja, spomenuti ću tuj za primjer gorsku šumu Neman - Orleansku, nahodeću se u bivšoj Komansko-banatskoj krajiškoj pukovniji. Šuma se ta sastoji iz suvislih gora i dolina, obraslih bukvom i nješto hrastovi. Ukupna joj površina obsiže 3920 rali; prihod na drvu iznaša po rali, i uz predmjevu 100-godišnje obhodne dobe 75 normal. austr. hvati (hvat 80 k. s. = 6000 k. s.). Ukupna drvna zaliha pako procienjena bi sa 201.536 hvati gorivna drva. Za ovu se je šumu prije svega sastavila bila gospodarska osnova, po načinu, kako no ju Grabner u svoje vrieme u knjizi „die Forstwirthschaftslehre" naučaše, s tom ipak razlikom, da se nije popriečni periodični prihod na drvu uzeo za podlogu kod ustanovljivanja potrajnog godišnjeg prihoda, već onaj prihod, koji se izkaže koncem svakog sječivog razđobja, prispodabljanjem normalne zalihe sa svakkratnom zbiljnom zalihom ukupne površine, za da se tim načinom postupajuć od razđobja do razđobja, uzmogne ´konačno normalno stanje šume na cieloj gospodarskoj površini polučiti. U istu se svrhu nadalje, po obavljenom izmjerenju i procjeni sadanje drvne gromade, još i sljedeće izradbe sastaviše: ^ , : : 1. Sastavio s^^ bio (polag priležećeg primjerka 1.) obći sastojinopis. 2. Po obrazcu 2. skrižaljka dobnih razreda. 3. Po obrazcu 3. sječni i^ed. Polag izkaza sastojinopisa iznaša normalna zabha te šume 147.000 hvati; ovoj pako odgovara normalni prihod u iznosu od 147.000. ^g*^ =2940 hvati, polag oblička Y"- Nu pošto je zbiljna zaliha od 201.536 hvati veća od nor-^ malne zalihe, to onda u istom razmjerju 147.000:210.536 = 2940:^, godišnji prihod (Etat).^-«^1=^. 4030.. Dakle razmjerno normalnomu ppjipdii o(i 29,40 shvati, j$al090,7i hv. više. |