DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— lU ~


0´02 ^ 290 hvati) iznaša, dakle razmjerno prvobitnom normalnom prihodu od
2940 hvati, za 40 hvati manje. Taj se manji prihodraedjutim imade \z šume vaditi,
samo za sljedećih deset godina, docim neima dvojbe, đa će po izmaknuću te
dobe, ta ma i neznatna razlika već posvema izčeznuti/


To sredstvo izjednači van ja, odnosno podielenja, omogućeno je pri toj
metodi nredjenja, naravno i za slučajeve, kad se zbiljpa zaliha nenadano umanji,
n. pr- eleraentarnimi pojavi, burolomi, sniegolomi, požarom, nenadanom dobrom
prodajom poveće kolikoće drva itd., i to, da se ista na toliko umanji, da
postane manja od normalne zahhe, a to i opet tu metodu uredjenja pred svimi
drugimi bitno odlikuje.


Kod svijuh metoda šumarenja sa visokimi gospodarskimi obhodnjami
pako predmnieva se procjena sječi namienjenihsastojina, ma da ta procjena i nije
kod svijuh metoda istovrstna. A prispodobimo li taj posao procjene kod načina
šumskog uredjenja po razdobnom plošnom razdielenju, i kod racionalne
metode, to se isti razlikuje u tom, da se kod načina uredjenja po razdobnom
i plošnom razdieljenju samo k razdobju od 1 do 20 godine spadajuće sastojine
najstarijih dobnih razreda, na temelju izmjere i procjene izlučiti imadu,
dočim se kod uredjenja po racionalnoj metodi sve sastojine ciele gospodarske
eieli izmjeriti, izlučiti i procjeniti imadu. Taj omašni posao, kao i ti povećani
troškovi nastaju medjutim samo kod prvokratnog uredjenja po racionalnoj metodi,
ostali pako poslovi i troškovi, nastajući prigodom pojedinih desetgodišnjih
revizija,, lasno se mogu podnositi, pošto se možebitne promjene dadu već i pokusnom
procjenom ustanoviti, ter već i na tom temelju procjenbena radnja
uglaviti.


Tim bismo bili svršili opis postupka racionalne metode uredjivanja šuma,
opravdav podjedno u glavnome bar i samu valjanost te metode, a tvrdim, da
se ta metoda pred svimi drugimi, osobito za naše hrvatsko-slavonske nepravilne
hrastove šume, preporučuje. Pošto se baš u naših šumah, kao i u svih
drugih prašumah, uz prastara i polu- i suhovrha stabla, takodjer i mladja
stabla raznolike starosti nalaze, to je baš zato i moguće spomenutim načinom
nuz svojedobno unovčenje i uporablenje jur prastarog drvlja, istodobno i pomlad
čitave gospodarske plohe izvađjati, ter tim izbjeći, da se oveće šumske
površine bezpotrebno ne opustoše.


Usljed u najnovije doba nastavših velikih i groznih elementarnih nepogoda
po krajevih, gdje su se šume bezobzirce sjekle, nadamo se, da će ipak
mjerodavni faktori poprimiti shodne mjere, da se na put stane dalnjem prebrzom
sječenju naših hrastika, ter u mjesto dosadanjih preogromnih sječa
uvesti postepeno vadjenje i uživanje stabala po tuj opisanom načinu racionalne
metode užitnog postotka, pošto, kako to dokazasrao, ta metoda jedina i
i za svaki slučaj dovoljno jamstva uspjeha pružati umije, što sjegurno ni protivnici
naši, prouče li stvar, zanijekati neće.


U Zagrebu 10. listopada 1882. ; ,


10