DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 2     <-- 2 -->        PDF

«- 100 —


đjuje i upravlja, tako je nastalo već i skrajiio vrieme za preinaku dosadanje
uprave i gospodarenja našimi šumami.


Težeći za boijimi ui-edbami, za koristonosnijini djelovanjem po narod, želimo
tu promjenu jedino s oduševljenja toli važnoga šumarskoga zvanja i iz
ljubavi prama domovlai.


Iztražimo li pako sada mane i nedostatke naše dosadanje uprave i šumskoga
gospodarenja, koje prije svega uočiti moramo, želimo li da se nova reorganizacija
šumarstva svrsi shodno izvede, to spominjemo samo ove najvažnije:


1. Obzirom na ogroman posjed šumah u Hrvatskoj i Slavoniji namješten
je za upravu i gospodarenje istih jošte premalen broj toli šumarsko-nadzornoga
koli i upravljajaćega osoblja. Gdje´ koje urbarne obćine sa znatnijim posjedom
šumah, ne imajući šumara, gospodare u njih po svojoj volji, ´ dakako
sebi na uštrb. Druge opet. kao imovne obćine u bivšoj vojnoj Krajini, drže za
komplex od 20 30.000 jutarah, samo po jednog šumara.
Tim postaju najvažnije šumsko-gospodarstvene radnje neizvedive, šuma
ne pruža one koristi, koje od nje toli znanost, kao i svagdanje narodne potrebe
iziskuju. :


Počamši od manjkavog šum. čuvarskoga nadzora, odviše obterećena i jednostrana
rada upravljajućih šumarah, zapinje nam´ šumsko gospodarenje.


Neobhodno važni šumsko-statistički podatci u pogledu šumsko-gospodarstvenih
uspjehahj u pogledu uredjenja i procjene šumah, šumske obrti, trgovine
i unovćivosti šumah, manjka-ju nam skoro posvema, a ni visoka kr. zemaljska
vlada ne može u najboljoj nakani po svojih organih radi tih nedostatkah potrebiti
strogi nadzor vršiti.


To je opravdani razlog reorganizacije cjelokupne dosadanje šumske uprave
u zemlji i ustrojenja samostalnog šumarsko-strukovnoga odsjeka kod visoke
kr. zemaljske vlade u Zagrebu, na koji ćemo se kasnije svratiti.


2. Uticanje obćinskih organah u službeni djelokrug šumarah najnepovoljnija
jest okolnost današnje šumske uprave. I privremenom naredbom visoke
zemaljske vlade o upravi i gospodarenju obćinskimi šumami u Hrvatskoj i
Slavoniji od 4. ožujka 187L god. broj 2144-, kao i novim zakonom za imovne
obćine od 11. srpnja 1881. zajamčeno je obćinskim organom neposredno uplivanje
u šumsko - upravnih poslovih. Da narod imade pravo po svojem zastupstvu
vršiti nadzor nad upravom i gospodarenjem u obćinskih šumah, da se tomu
zastupstvu točni računi polažu i njegovi pravedni zahtjevi uvažuju, posve je
opravdano.
Nu da se taj nadzor vrši na način, kojim se prieči strukovna uprava šumah,
sjetimo se samo na neumjestan položaj predsjednika zastupstva imovnih
obćinah, na suvišno od tuda nastavše troškove, na njegovo uplitanje a strukovno-
gospodarstvene poslove, o kojih obično ni pojma neima, ničime se,ne
opravdava.


S toga bi se imao i novi zakon od IL srpnja 1881. u tom pogledu naredbenim
putem nadopuniti, u lijem bi se imalo za vazda izraziti načelo ne