DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 124 — Naše ritostvo. Nijedna grana našeg narodnog gospodarstva nije tako zanemarena i ne stoji na toli nizkom stepenu kao ribarstvo, akoprem bi riba -mogla u blagostanju našeg naroda ne malu ulogu igrati. Šume, lov na zvjerad i ribe bile su prvi uvjet obstanku naših praotaca. Buduć svega u izobilju, niti su šume, niti ov ikakvu vriednost imale. Nu kad se pučanstvo stalo razmnožavati, te uslied toga i kultura dizati, putevi se praviti, morađoše šume kao prva žrtva toga kulturnog impredka pomalo izčezavati. Sad se opet pade u drugi ekstrem: nastupi naime bojazan, da bi šume mogle posvema nestati, i to baš u onaj Hs kad se poče uvidjati, da bez šume -ne možemo biti r, nijednom pogledu, bilo to u gospodarstvenom ili zdravstvenom. Kao nuždna posliedica toga stvoriše se strogi šumski zakoni, a buduć je obstanak zvjeradi uzko skopčan šumom, to u isto doba dodaše šumskom i lovski zakon. I tim su prve dvie grane, koje bijahu temelj obstanku i daljnjem razvitku naših predja zaštićene, te igraju i dan danas u narodnom gospodarstvu svijuh naprednijih država ne malu ulogu. Jedino treća grana, naime ribarstvo, osta najdulje zanemarena. ~ i to ponajpače u Hrvatskoj i Slavoniji. Žalibog, da istom nužda čovjeka uči pameti i otvori mu oči. Mjesto da učimo od susjednih nam zemalja, te da još dok je vremena doskočimo neizbježivoj katastrofi, stojimo prekrštenih ruku tjerajuć mak na konac. Povede li se u našem družtvu rieč o ribi, to ćemo sigurno čuti tužbu: Džaba je bilo, kad je tako skupa! . . A kako stvari stoje bit će što kojim danom, to skuplja — — a mi pokraj sveg tog nepitamo se: Zašto i odkle to? Prvi uzrok svakoj skupoći jest pomanjkanje ili umanjita produkcija dotičnog predmeta (robe). Tako je i ribom. Od nekoliko godina nestaje sve to većma ribe i to baš ponajplemenitije u naših vodah poimence u Savi. Kao svakoj nesreći u gospodarstvenom obziru tako je i ovdje uzrok nestašica ili neizvršivanje dotičnih zakona. Kod nas se žalibog dosad još malo mislilo 0 takvom zakonu, dočim su u drugih zemljah ne saro,o uvedeni zakoni 0 ribolovu i unapredjivanju ribarstva, nego obstoje i ribarska družtva i vehka se pomnja posvećuje zavodom za razplodjivanje (Fischbrutanstalt). i razprostranjivanje riba. Galicija n. pr. dobila je lani svoj zakon o ribarstvu; u Ugarskoj ustrojavaju se ribarska družtva, a vlada ih dragovoljno podupire novčanimi sredstvi. (Tako je n. pr. ribarsko dnižtvo u Kesmarku dobilo od ministarstva za poljodielstvo 1700 for. bezkamatnog zajma, koji će dug družtvo ribami ne u novcu vremenom izplatiti). 0 Češkoj, Štajerskoj itd., gdje je ribarstvo na najvećem stupnju, nećemo ni govoriti. Kako već rekosmo pomanjkanje ribolovnog zakona prvi je uzrok sve to većoj nestašici ribe kod nas. Poznato je, da Sava maP ne svake godine i po dvaput prelije i poplavi svu okolicu. S vodom predje i riba iz korita savskog i razidje se po cieloj poplavljenoj plohi. Voda, kao što naglo dodje, tako isto |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 125 — naglo i ođtege, a riba tražeć dublja mjesta, zaustavi se djelomice u barah Cgjolovih), većim dielom pako u mnogih savskih pritocih. Neima dvojbe, da bi se u tih potocih zaostala i nagomilana riba opet povratila u Savu — da joj je moguće! Tkokod se je provezao posavskimi seli, bit će za cielo opazio one silne na potocih i jarcih vrbom izpletene pregrade, povučene na najužjih i najplitčih mjestih. Na tih pregradah zaustavi se riba te ju narod može lopatam izgrnivati. Nu biduć, da se tolika riba ne može najednom konsumirati, i radi velike množine svaku cienu izgubi, to sigurno neće biti prećerano, ako rečemo, da polovica tom prilikom pobvataue ribe u ludo propane. Naš čovjek ne zna još mislit na sutra nego samo na danas . . . Nu to još nije sve. Ima potoka u koje se tohka riba sgrne, da, se uzprkos svemu hvatanju ne da sva pohvatat, u buduć, da radi gore spomenutih pregradah niti dalje odplivati ne može, ~ a takovi potoci, kako je poznato, ljeti ma? ne posve usahnu, to je posve nuždna posliedica, da i sva riba u tih potocih propasti mora. Sačuvaj nas bog tada takovom okolicom proći; po dvie, tri nedeije nalazi se takova okolica u pestilentnom smradu, A što takav smrad u zdravstvenom pogledu znaci, mishm, da ne treba istom razpravljati. Sve to još ne bi po ribu toli ubitačno bilo, i sve to moglo bi se ovdje — ondje oprostiti, da ono gore opisano hvatanje ribe ne pada baš u vrieme ikrenja t. j . kad se ribe oplodjuju. Buduć. da se sitnija riba u to vrieme (ožujak) u silnoj množini u hrpe sbija — to ju je s toga i nalaglje pohvatati, — a krupnija riba traži u to doba mirnija mjesta, te radi toga rado u mirne potoke nalazi — gdje ju je opet laglje uhvatiti, — to bi trebalo barem za taj jedan mjesec (ožujak) što strožiju ribostaju uvesti. Kako dosad u tom pogledu nikakove naredbe nema, to nije ni čudo, da se narod svakojakim! sredstvi poslužuje, nebi V što više ribe nalovio; na mnogih mjestib rabi se već i dinamit, ne mareć za to, da se je mnogi dinamitom ljuto osakatio. . Druga vehka pogrieška koja se u tom obziru čini, jest ta, da i naši savski ribari ne paze mnogo na vehčinu uhvaćene ponajpače plemenite ribe: te uzprkos, da im na trgu nitko jedan ili pol drug decimetra velikog smudja ih kečigu kupiti neće, ipak ih oni na prodaju donašaju, — mjesto, da takav sitniš odmah u vodu bace, te do godine obilatiji lov imaju. Da bi riba u narodnom blagostanju i kod nas priličnu ulogu igrala, — a i vlastniku priličan dohodak bacala —, kad bi se s njom racionalno uzelo gospodarit, uvidit je najlaglje iz toga: da se svake godine seljačka-kuća u nedjelju bar dva dana ribom hraniti može, što bi na godinu odprilike 100 (sto) dana na ribu odpadalo. Kad bi recimo, jedna obćina od 2000 stanovnika za ribolov od žitelja 20 nvč. godišnjeg nameta plaćala: to bi prvo obćinska (ili dotičnog vlastnika) blagajna na lahak način došla do liepe krajcare, t. j . 2000.20 -= 400 for. (Od koje bi se svote trojici nadziratelja u mjesecu ožujku 100 for. izplatilo), — a drugo, svaki obćinar mogao bi se za 20 nov. 100 dana |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 126 — na godinu ribom hraniti. Jeftinije hrane sigurno nije pomisliti. (Pri tom moramo i to spomenuti, da su ovdje producent i konsument u jednoj te istoj osobi, te da tuj trud hvatanja (zasluga) odpada, tiem većma, što se za taj posao t. z. mali svetci, kad sviet ništa ne radi i drugi bezposleni dani upotriebiti moga. Koliko se ribarstvo u inozemstvu cieni, uviditi je (izim već navedenih družtva, zavoda itd.) najbolje iz toga, da je u njemačkih šumarskih i gospodarskih školah ribarstvo kao obligatan predmet, uvedeno. Na koncu navesti ćemo nekoliko rieči iz razprave prof. Dra. Metzgera, koji je za Prusku kraljevinu dokazao: da posve nizko cieneć neke rieke i potoci, koji su obzirom na zemljarinski porez kao neunosni (t. j bez ikog prihoda) registrirani, više hrane (t. j . ribe) za pučanstvo produciraju, nego cio za lov (na zvjerad) odredjeni teritorij; pri čem se još i to u obzir uzeti mora, da riba živi od tvari, koje za nikakvu drugu porabu nisu, što se o" zvjeradi, koja dapače i štetna biti znade, nikako reći ne može. Kako su naše ponajpače slavonske šume izprekrižane savskimi pritoci, to se nuz gospodare mi šumari sigurno prvi moramo osvrnuti na tu šumarstvom uzko skopčanu i izdašnu granu narodnog gospodarstva, a naše šumarsko družtvo sigurno ne bi pogriešilo, kad bi u jednom dojdućem svom sastanku pitanje 0 našem ribarstvu potaklo te konačno i našu visoku vladu na to upozorilo. — c. Šume i kemicka industrija. ^) Piše prof. o--as-t--Fe2E:id.er Obće je poznata mehanička uporaba drva, glavnog produkta naših šuma za razne domaće, gradjevne te obrtne svrhe, nu manje je za cielo poznata uporaba drva te inih šumskih proizvoda u keraičkoj industriji, te velika važnost šumarsko-kemičkih obrta pogledom na unovčivanje drva te inih šumskih proizvoda, navlastito u zemljah, gdje je drvo vrlo nizke cjene, te gdje se radi pomanjkanja voznih cesta, te velikih transportnih troškova nemože da na obični način, t. j . kao takovo unovči. Kemička industrija, koja u svih svojih struka upravo golemo napreduje, hvata u svoje kolo sve više i šumske proizvode, te vidimo kako se u naprednijih zemljah danomice podižu raznolike tvornice, koje se bave pretvorbom drva te inih šumvSkih proizvoda u plemenitije te i cjenije tvari. Ovakovimi se industrijahiimi poduzeći nevjerojatne svote iz šuma dadu *) Fozran oii velešt. gosp. urednika „Šum. lista´´ da napišem za „Šimiarski list*´ niz raa pravioah šum. kem. sadržaja, oda/^vah se veseljem tomu pozivu, te sam nakauio pod naslovom „Šumarsko-Vemički listovi*´ napisati mz takovih razpravicah, u kojih ću na stojati lahko shvatljivim manstveno-popnhrnim na^´inom predočili vužoosi; kemičke zna nosti za šumarstvo. Prvi iisi, kojim sam eto započeo Je telinoložkog sadržaja, a u sile dećih govorit &\i poglavito o postanku, promjenah te važnosti šumskog listinca (Wald sfcreu) i knmnB´^ sa kemiškog gledišta. |