DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
127 — dobiti, i u takovih predjelih. gdje se one nebi na obični način nikako unovčiti dale. Osobito govori u prilog šum. kemickira obrtom ta okolnost, da su proizvedeni produkti velike tržne cjene, te da njihova težina jedva par postotaka od težine preradjenog drva iznaša, uslied česa se mogu lahko i na daleke krajeve jeftino prometnuti. Navlastito i za našu domovinu, koja obiluje upravo ogromnimi šumami, kojim je radi nemogućeg ili skupocjenog izvoza cjena skroz pala, te se nemogu ili nikako ili vrlo slabo da unovče, imade kemičko-tehnička uporaba drva upravo golemu važnost. Šume, koje danas jedva kakovu vriednost imadu, mogle bi se takovom uporabom krasno unovčiti, a dohodak drugih opet u nevjerojatnom omjeru povisiti. Uzmimo na primjer samo onu silnu množinu granja, pilovine te inih odpadakah drva kod prigotavljanja dugah, pa željezničkih podvala (švelera); kako krasno mogli bi se ti odpadci unovčiti ma kojom kemičko-tehničkom uporabom! Nu kod nas žalibože neima ni spomena o takovih poduzećih, koja osim da pružaju veliku dobit posjednikom šume, imadu takodjer veliku narodno-gospodarstvenu važnost, jer dižu poreznu snagu zemlje, a pošto povećaju vriednost šuma, ujedno pružaju njeko jamstvo za racijalno šumsko gospodarenje. Pređležeća razpravica neka nam pruža kratku preglednu shku o svih važnijih šumarsko-kemičkih obrtih, t. j . o svih onih grana kemičke industrije, koje svoje suro vine vade iz šume, i tu možemo razlikovati: a) tvari, koje se iz drva vrućinom u prisutnosti i odsutnosti zraka proiz vadjaju; h) tvari, koje iz šumskih proizvoda uplivom stanovitih kemičkih procesa tvore, te č) šumske proizvode, koji se neposredno u razne kemičko-tehničke svrhe upotrebljavaju. a Obrti, koji stanovite produkte iz drva uplivom vrućine proizvadjaju. Drvo se raztvara uplivom vrućine kao svaka druga organička tvar, nu ta raztvorba različna je prema tomu, da li kod nje zrak sudjeluje ili ne. Drvo će se drugačije raztvoriti svrućamo li ga kod neograničenog pristupa zraka, a drugačije opet, biva li to svrućanje tako, da je uplivanje zraka skroz izključeno. Sa kemičkog gledišta sastoji se drvo poglavito iz ugljika, vodika te kisika, nu osim toga nalazimo u njem i malene množine anorganičkih, t. j . rudnih, neizgorivih tvarih. Svrućamo li drvo uz pristup zraka do stanovite temperature (temp. gorenja), to ono izgori posvema, a produkti gorenja jesu uglična kiselina i vodene pare, koje tvari u plinovitom obliku izhlape, te za oko izčeznu. U zaostatku preostaje pepeo, koj se sastoji iz prije spomenutih rudnih neizgorivih čestica — raznih anorganičkih solih, Akoprem se danas u gorive svrhe na mjesto drva mnogo rabe razna fosilna goriva (kameni ugljen, smedji ugljen, treset), to se ipak velik dio drva u |