DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 128 — naših šuma proizvedena, rabijošte za proi^vadjanje umjetne topline u razne domaće te obrtne svrbe. Tvrda drva, koja u stanovitom objamu veći broj i to debljih stanica sadržaju nego li mekana, težje se upale, a i laganije gore nego li ova, nu posjeduju takodjer veću gorivu snagu, t. j . proizvadjaju više topline. Winkle r zaključuje iz svojih pokusa, da se 1 ster omorike dade pogledom na gorivu snagu.zamjeniti sa: 1-07 stera lipe, 0*94 st. bora, 0*92 st. jablana, 0-91 St. vrbe, 0´92 st. jele, 0*70 st. bukve, 0*66 st. breze, 0 65 st. javora, 0*63 st. bresta, te 0´59 st. hrasta. Proizvadjanje pepeljike (Potasche). Pepeo, koj kod uporabe drva u gorivne svrhe kao nuzgredui produkt odpada, upotrebljava se za fabrikaciju pepeljik e (Potasche, kalijev karbonat), koja se u pepelu već gotova nalazi, te samo shodnimi operacijami iz ovog izvaditi imade- Pepeo se osim toga takodjer rabi za prigotavljanje luga za pranje, a za gnojenje i za pravljenje sapuna rabi se danas još samo u riedkih slučajevih, jer je u novije doba sod a (natrijev karbonat) u tom obrtu iztisnula pepeljiku. Proizvadjanje pepeljike kao posebni šumski obrt imade smisla jedino još u nepreglednih te nepristupnih prašuma Rusije te sjevei-ne Amerike, gdje je drvo i^ek bi bez vriednosti. U naših je kulturnih zemlja ta uporaba drva već skoro sasvime i2ceznula, jer je to svakako najžalostnije sredstvo unovčivanja šuma. Drvo daje jedva 1 post. pepeljike, i ciena ove je u novije doba pala, radi sve. veće uporabe sode na mjesto pepeljike; sa narodno-gospodarstvenog gledišta nije proizvedba pepeljike izgaranjem drva nego grabežne gospodarstvo (Raubwirtschaft). Ta žalostno bi bilo, da bi šuma, 70—100 i više godina rasla, samo u tu svrhu, da se konačno iz nje proizvede par stotina centih pepeljike! Suha destilacija drva. ^) Velika množina drva potroši se u onih industrijalnih grana, koje se bave proizvadjanjem produkta suhe destilacije drva, pod kojom razumjevamo raztvorbu istog vrućinom u odsutnosti zraka proizvedenu. Svrućamo li drvo do stanovite temperature u zatvorenom prostoru, tako da zrak nemože pristupiti, to se ono uplivom vrućine i^aztvori; proizvodi te raztvorbe jesu razni plinovi i pare, a u zaostatku preostane uvjek ugljen. Svrućamo li dakle drvo u odsutnosti zraka, to se ono pretvori u ugljen, tako da suha destilacija drva nije ništa drugo nego pougljivanje. Vodimo li plinovite produkte suhe destilacije drva u shodne aparate, u kojih ih možemo ohladiti, to će se jedan dio istih (pare) sgustnuti u tekućinu, a drugi će dio (plinovi) ostat nesgusnut, t. j . plinovit. Ovaj potonji dio sastoji se iz raznih plinova: ugljične kiseline, uglikovog kiša, vodika, te raznih ugljiko-vođika, a smjesa tih plinova goriva je, te slična običnom razsvietnom plinu. Tekućina, koja se tvori sgušćenjem spomenutih para, razluči se sama od sebe u dvie vrste; u njeku vodenastu kiselu tekućinu, drvn u kvasin u (Holzessig), koja sadržaje kvasinovinu (Essigs^iure), drvnu žestu (Holzgeist) i druge tvari, — te gustu uljenastu na površini drvne kvasine plivajuću smedju tekućinu, drvn i *) Dr Ebermayer: Fhysiologiseh© Chemie der Pflanzen. 1882. |