DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 33 <-- 33 --> PDF |
obiSnih ugljevnicih skroz je dakle nerazborit postupak. S toga se ovi u novija´ doba na mnogih mjestih napuštaju, pak po mogućnosti postupak tako uđešuje, daše bar jedan dio plinovitih i hlapivih produkta suhe destilacije drva može u obliku drvne kvasine i katrana uhvatiti. Tako je Fischbach preporučio ugljevnik priudesiti, da se hlapivi produkti posebnim! cievmi mogu uhvatiti, te odvadjati u hladila. (Wagner: Jahreš-´ bericht der chem. Techhologie, 1856, S. 452.) Takodjer se je u Francezkoj kušalo pougljiYati u posebnih pećih (Meilerofen), u kojih se je drvo naslagalo sasvime kao u ugljevniku; hlapivi produkti vodili su se, posebnom cjevi na vrhu te peći nalazeće se, u hladila, gdje se sgustnuše. Neima ipak dvojbe, da je jedini racionalni postupak pougljivanja onaj u zatvorenih retortah, kako to biva kod fabrikacije drvne kvasine,^) gdje se svi produkti suhe destilacije drva uhvate, sgustnu pak unovče. U tom je slučaju ali ugljen već nuzgredni produkt, jer se kraj ovog jošte cieli niz raznih drugih tvarih dobiva, koje skoro više vriede nego li ugljen sam. Ovakove su se tvor-´ niče ponajprije podigle´ u zemljah, gdje je ciena drvu velika, kao u Englezkoj i Francezkoj; a samo time, da su se po mogućnosti svi produkti suhe destilacije uhvatili te unovčili, bilo je moguće u tih zemljah jeftini ugljen proizvesti. Od velike važnosti je napokon takodjer i kvalitet proizvedenog ugljena; koj je poglavito pdvisan od načina proizvedbe, osobito od temperature, kojom je proizveden. Kod 280—320 o C. nastaje crvenkasti ugljen (Rothkohle), a istom kod 430 0 C. postaje skroz crni tvrdi ugljen (Schwarzkohle). Kod pougljivanja u retortah moža se temperatura po volji regulirati, te uslied toga skroz jednoličan ugljen željenih svojstva proizvesti, što u ugljevniku, gdje se temperatura tako nemože ravnati, nije moguće. Proizvađjanj e drvne kvasine (Holzessig).^) U tvornicah drvne kvasine, u kojih se suha destilacija drva sa tehničkog gledišta na najracionalniji način obavlja, podvrgne se drvo u željeznih retortah valjkovita oblika od 2 do 3 m. duljine i 0°7—1-5 m. promjera, uplivu vrućine, te se svi hlapivi i plinoviti produkti suhe destilacije posebnimi cievmi vode u hladila (Ktihlapparate), u kojih se sve pare sgustnu, (a plinovi odlaze kroz hladilo nesgustuuti), te se, jer su gorivi, kako je već prije napomenuto, vode natrag u ognjište, gdje opet služe za svručanje retortah. U ovjh zaostaje ugljen. Tvornice ovakove proizvode dakle drvnu kvasinu, te ujedno i katran i ugljen. Ta je industrija poglavito u Englezkoj, Francezkoj te Njemačkoj udomljena, a za cielo bi se i u našoj domovini krasno izplatila. Kabe se ponajviše listnata drva, kao bukva, grab, breza te hrast. Množina drvne kvasine, ugljena, katrana te gorivih plinova, koje se na taj način dobivaju, odvisna je od kvalitete drva, o konstrukciji aparata, a poglavito i 0 upotrebljenoj temperaturi. Listnače đavaju više kvasinovine nego´´ li četinjače; tvrda drva više nego li mekana; staro više nego li mlado drvo," ^) Vidi fabrik. drvne kvasine. ^) Dr. Paul Bronner: Essigfabrikation,^ ._ . _ ., . . _ , ,. . , . ,: ^ ;.. 11 |