DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 41     <-- 41 -->        PDF

~ 139 —


drugi produkti kao terpentinovo ulje, žuta smola, burgundska
smola (Pech), smola za pivare te kolofonij proizvađjaju. Pošto su te
Stvari i onako više poznate, te s razloga da nam razpravica nepostaiie pređuga^
nepuštam se u pobliže razglabanje te grane šumarskog obrta. Napomenuti
mi je samo, da i sve druge vrsti smolab kako se u trgovini nalaze,
kao: benzoe, masti, copal, damar smola, guajak smola, tamjan, mirha, gumiguti
itđ. protiću iz šuma tropičkih predjelab, a isto tako i kaučuk te gutaperka.


Nadalje je poznato, da se kora mnogih vrstih šumskog drveća, kao
hrasta, omorike, jele, ariša, bukve, vrbah, breza, jalše pa i divljeg kestena,
zatim šiške, rabe kao materijal za strojenje kože.


Isto tako su i sve iz dalekih predjelah importirane surovine za strojenje
(Gerbematerialien), kao sumach, divi-divi, bablah, valone, babuške, katehu itd.,
šumski produkti tropičkih krajevah. U najnovije doba razvija se u Austrougarskoj
nova velevažna industrija, koja iz treslovine sadržavajućih korš. pravi
tanin, koj se za strojenje kože mnogo prikladnije dade upotriebiti nego li
prenavedene surovine. Prošlog ljeta otvorena je u Ugarskoj na državnoj đomaeni
Hradek, nedaleko željezničke postaje Lipto-Ujvar, prva na kontinentu
tvornica za proizvadjanje tanina iz kore raznih četinjača (navlastito omorike);
tvornica ova preradjuje svaki dan do 200 metr. centih, dakle do 20.000 kgr.
kore za tanin. Postupak proizvađjanja je djelomice još tvornička tajna, nu sastoji
se poglavito u tom, da se dobro samljevena kora u velikih kacah, koja
su mješali (Rllssaparate) providjena, najprije vodom od 50^0 uz pripomoć pare,
a konačno njekom lužijom (Lauge) ^), ekstrahira (izcrpi), te ovako dobivene tekućine
koje skoro svu treslovinu (tanin) kore sadržaju, kod nizke temperature
najprije u otvorenih kotlovih izparuju, a konačno u zatvorenom kotlu kod umanjenog
zračnog tlaka ukuhaju do gustoće crno-surog syrupa, koj se kao gotov
tanin u trgovinu dovaža´^).


Napokon mi je jošte spomenuti dobivanje pluta (kork) iz kore njeke
južno-europejske vrsti hrasta (Quercus suber), koja navlastito uspjeva u zemljah
sredozemnoga mora, osobito u Algiru i Španijij gdje se pluto u veliko i
proizvadja.


Proizvadjanje salicina iz vrbine kore. U kori vrbe nalazi se
glucosid „Sali cin´´ {Cis Hu O7) koj se iz te kore na mnogih mjestih u veliko
vadi na taj način, da se kora sa vodom uz dodatak vapna izkuha, tekućina
procjedi, uz pridodatak spođiuma do suha izpari, iz tog zaostatka salicin sa
alkoholom izvadi, te iz alkoholne raztopine kristalizacijom izluči. Salicin t-aj rabi
se kao surogat za kinin kao uztuk proti groznici.


Dobivanje ulja iz bukvicah (Bucheloel). Iz bukvieah, (Buchecker)
ploda bukve, dobiva se u njekih krajevih njeko mastno ulje, koje se stranom


^) Sastav te lužije je tvornieka tajna.


2) ^^Oesterr. Forstzeitung´^ I. 10. „Die Tanninfabrikation, em neuer Zweig der Forst


ifidustrie Opsterreich-Ujigaras." ,, . ....,.---´