DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 144 —


na odielu i nareštini, i on ne opaža nikakova dobitka — on se prebija, da
premota taj svoj viek.


Kako su zbilja naše šume procienjene, prosudimo još iz ovih redaka reklame:


Šuma Lisina procienjena je na sploh u 4. i 5. razred, zato ćemo za temelj
računa uzeti srednju tarifu obih razreda :
Po procienbenoj tarifi daje 4. klasa 90 nov., a 5. klasa 55 nov., dakle


(145 : 2) = 72 nov. poprieko po rali svake godine dohodka.
Razumno gospođareć sa šumom dobiva se gore računani dobitak u razdobju
posjeka. Po gospodarskoj osnovi potvrdjenoj od c. kr. namjestničtva
spored (turnus) posjeka u Lisini ustanovljen je na 80 godina, a po proćieni
komisije na 100 godina.


Da se može prispodobiti prihod istiniti sa prihodom proračunanim, treba
kapitalizirati onih 72 novčića kroz 80 godina svake godine, a to bi dalo sa
interesom na interes uz 4"/o i^nos od 397 forinti.


Ali to bi bio čist prihod, kojemu treba priračunati i trošak.


Trošak je: za nasade 175 for., čuvanje 480 for., uprava 410 for., uzdržanje
eeste i medjaša 440 for., ukupno 1505 for. na godinu; dakle po ralu
(1505 : 2372) = 63 novč., koji ulagani kroz 80 godina uz 4 o/o sa interesom
na interese daju 347 for. Skupa s gornjimi 397 pako 744 for., koju bi vriednost
moralo imati drvo od jedne rali naše 80gođišnje bukovine.


Ali vriednost dobre bukovine od 80 godina od jedne rali može biti jedva
tolika, koliko vriedi 120 bečkih hvati drva po 1 for. 50 nove, dakle ukupno
180 for.


Da ne tjeramo u skrajnost, mi smo još ove podatke ublažili, mi- smo po
ralu uzeli još više hvati, a cienu di-va po hvatu takodjer povisili.


U tom računu nema kamata za vriednost tla, ne ima amortizacije kapitala
potrošenoga u ceste, ne ima ni budućih poreza. Ipak je taj račun već dostatan,
da se uvidi kako je malen istiniti prihod, a kako je velik umišljeni; proračunani
prihod od šume Lisine.


Zato, ako se ta šuma uvrsti skroz u šestu klasu, ona će dati državi još
uviek obilat porez. Tim više se to može, što smo u stanju dokazati, da nismo
ni iz daleka dobili u posljednjih 30 godinah odnosnoga čistoga prihoda,
premda smo posije god. 1850. počeli sjeći šumu netaknutu i po priznanju državnih
oblastih sjekli više nego li je razumno gospodarstvo dopuštalo.


Kako se je tuj radilo, takov i još bezobzirnije vidjamo postupak u drugih
pređjelih. Sa nijedne strane nisu se uvažile postojeće obstojnosti, već se išlo
napred bona fide — kud puklo da puklo. Radilo se iz mapa, pa se ni nije
moglo osvrtati na kojekakve malenkosti, s kojih su neke šume u obćini klanjskoj
kroz čitavu zimu radi velikoga sniega zatvorene, ter da su iste samo ljeti
prometu otvorene. Dakako niti se je moglo uislied toga uvažiti, da je izvažanje
iz tih krajevah šume radi velike odaljenosti vrlo mučno i skupo, ne primietiv
one još težje obstojnosti: velike prođorine sa Čestimi klisurinami, vrlo strmimi
i pogibeljnimi putevi itd.