DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 144 — na odielu i nareštini, i on ne opaža nikakova dobitka — on se prebija, da premota taj svoj viek. Kako su zbilja naše šume procienjene, prosudimo još iz ovih redaka reklame: Šuma Lisina procienjena je na sploh u 4. i 5. razred, zato ćemo za temelj računa uzeti srednju tarifu obih razreda : Po procienbenoj tarifi daje 4. klasa 90 nov., a 5. klasa 55 nov., dakle (145 : 2) = 72 nov. poprieko po rali svake godine dohodka. Razumno gospođareć sa šumom dobiva se gore računani dobitak u razdobju posjeka. Po gospodarskoj osnovi potvrdjenoj od c. kr. namjestničtva spored (turnus) posjeka u Lisini ustanovljen je na 80 godina, a po proćieni komisije na 100 godina. Da se može prispodobiti prihod istiniti sa prihodom proračunanim, treba kapitalizirati onih 72 novčića kroz 80 godina svake godine, a to bi dalo sa interesom na interes uz 4"/o i^nos od 397 forinti. Ali to bi bio čist prihod, kojemu treba priračunati i trošak. Trošak je: za nasade 175 for., čuvanje 480 for., uprava 410 for., uzdržanje eeste i medjaša 440 for., ukupno 1505 for. na godinu; dakle po ralu (1505 : 2372) = 63 novč., koji ulagani kroz 80 godina uz 4 o/o sa interesom na interese daju 347 for. Skupa s gornjimi 397 pako 744 for., koju bi vriednost moralo imati drvo od jedne rali naše 80gođišnje bukovine. Ali vriednost dobre bukovine od 80 godina od jedne rali može biti jedva tolika, koliko vriedi 120 bečkih hvati drva po 1 for. 50 nove, dakle ukupno 180 for. Da ne tjeramo u skrajnost, mi smo još ove podatke ublažili, mi- smo po ralu uzeli još više hvati, a cienu di-va po hvatu takodjer povisili. U tom računu nema kamata za vriednost tla, ne ima amortizacije kapitala potrošenoga u ceste, ne ima ni budućih poreza. Ipak je taj račun već dostatan, da se uvidi kako je malen istiniti prihod, a kako je velik umišljeni; proračunani prihod od šume Lisine. Zato, ako se ta šuma uvrsti skroz u šestu klasu, ona će dati državi još uviek obilat porez. Tim više se to može, što smo u stanju dokazati, da nismo ni iz daleka dobili u posljednjih 30 godinah odnosnoga čistoga prihoda, premda smo posije god. 1850. počeli sjeći šumu netaknutu i po priznanju državnih oblastih sjekli više nego li je razumno gospodarstvo dopuštalo. Kako se je tuj radilo, takov i još bezobzirnije vidjamo postupak u drugih pređjelih. Sa nijedne strane nisu se uvažile postojeće obstojnosti, već se išlo napred bona fide — kud puklo da puklo. Radilo se iz mapa, pa se ni nije moglo osvrtati na kojekakve malenkosti, s kojih su neke šume u obćini klanjskoj kroz čitavu zimu radi velikoga sniega zatvorene, ter da su iste samo ljeti prometu otvorene. Dakako niti se je moglo uislied toga uvažiti, da je izvažanje iz tih krajevah šume radi velike odaljenosti vrlo mučno i skupo, ne primietiv one još težje obstojnosti: velike prođorine sa Čestimi klisurinami, vrlo strmimi i pogibeljnimi putevi itd. |