DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 150 — šumarski upravitelji, da su pridjeljeni odnosnim, okružnim i kotarskim oblastim, kao t. z. izvjestitelji. — Nadamo se, da 6e nam koji tamošnjih prijatelja doskora i koju obšimiju o tome javiti. Šumski požari u Češkoj. Polag statističnih podataka^, koje je objelodanilo Cesko šumarsko družtvo, dogodilo se je tet^ajem god. 1881. u Češkoj ukupno 39 slučaja šumskog požara. Ukupno je izgorilo 62*34 hektara šume. Požari uništena drvna gromada procjenjena bi na ukupno 2548*21 for, vriednosti. Većina tih požara nastalo je s neopreznosti. Tri slučaja požara nastali su usljed vrcanja parostroja kraj željezničkih pruga. Za 15 služaja nije se mogao povod postanka požara pronaći. Zakon na obranu divljači u Istri. Njegovo Veličanstvo potvrdi previšnjim riešenjem od 18. studena 1882. zakonsku osnovu zemaljskog istarskog sabora, odnoseći´se na obranu divljači po Istri. Što se u Njemačkoj zahtjeva od kandidata za šumarsko-upravnog činovnika? Polag naredbe od 24. ožujka 1874. može se u Njemačkoj podvrći pripravnom izpitu za šumara samo onaj, koji: 1. još nije 28, godinu navršio; 2. koji se može izkazati svjedoČbom zrelosti; 3. svjedoĆbom da je najmanje kroz 7 mjesecih (i to svakako od listopada do travnja) prakticirao kod kojeg državnog nadšumarskog ureda; 4, svjedočbami, da je kroz najmanje 2 i pol godine uČio Šumarske nauke na kojem sveučiHštu ili akademije u Njemačkoj; 5, svjedočbom vrhu moralnog ponašanja; i 6. koji se izkaže, da je i tjelesno dorasao Šumarskoj službi, t. j . da je tjelesno krepak, da dobro vidi, Čuje i govori. Tekar onaj, koji je pripravni izpit položio, postaje zapriseženi šumarski kandidat, tek opet nakon dvogodišnje pi*akse može državni izpit za samostalnu upravu polagati. Ealendar za srpske poljo-privrednike za god. 1883. Od slavnog poljo-privrednog družtva u Beogradu, primismo „Kalendar za srpske poljo-privrednike za 1883. godinu". Izdanje srpskog poljo-privrednog družtva. Uredio Paja T. Todorović, urednik „Težaka^´ i predavač poljo-pi-ivrede u Bogosloviji i učiteljskoj Školi beogradskoj. Knjiga je to omašna, obsižuća 216 strana u velikoj osmini. Sadržaj obilat i zanimiv po svakog gospodara. U obće možemo reći, da je srpsko poljo-privredno družtvo tim djelom iznova obogatilo srpsku knjigu, baš sjajno, — Po samih riečih predgovora: „Kalendar ovaj donosi materijal, odabiran za prilike i shvatljivost naših poljo-privrednika. Težnja je bila, da se iz sviju poljo-privrednih grana rasprave, — ma i u manjem ohjamu — praktička pitanja, koja u prvom redu utiću reformatorski na naŠu poljo-privredu, na odnošaje naših poljo-privrednika, — neizključujući pri tom ni znatnije odredbe zakonodavstva, koje se poljo-privrednika tiČu i kao poljo-privrednika i kao gradjanina." Medjutim naša je želja, da ovaj kalendar, namienjen srpskim poljo-privrednicima, bude odista knjiga srpskih poljo-privrednika, — knjiga u kojoj bi naši poljo-privrednici našli vazda najiskrenijeg savjeta za unapredjenje njihove privrede, za poboljšanje njihovog materijalnog stanja. Kad je i koji lov u Srbiji zabranjen. Vadimo iz prije spomenutog kalendara na str. 190 sliedeću vješt: 1. Srne, košute, jelene i divlje koze, nije slobodno nikad lovifci, i tko bi lovio, kaznit će se novčano od 50,52 do 151 dinara (1 dinar = 60 nove.). 2. Jarebice, prepelice, divlje kokoši, zečeve i tetrebove, nije slobodno loviti od 1. Marta do 1. Augusta. No i u samo ovo vrieme izuzimaju se mjesta oko mineralnih voda; ali onde nastanivši se gosti, mogu samo u ataru one mineralne vode — loviti. Onaj, koji protiv ove 2. točke postupi, kaznit će se novčano od 5 do 15 dinara. 3. Lovcima se zabranjuje zagrade razvaljivati ili inače sami ili sa psima po tudjim vinogradima, livadama i njivama juriti. Onaj, koj bi to učinio, da se kazni novčano do 15 dinara i da plati svu štetu. (§. 379. kaz. zakona.) |