DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 1.06 — Razjašnjenja k racionalnoj metodi nređjivanja šumskog gospodarstva. Piše .uvrite Tomić, umir. šumarnik. "U sljedećem članku nastojati ćemo, da razjasnimo bit t. zv. racionalne metode uredjenja šuma, ter shodnost uporabe njene u slučaju, kad želimo nof-; malno stanje šume, a po tom i potrajnost šumskog gospodarstva, polučiti. Podielimo li drvnu gromadu jedne rali površine sječi dorasle, i u sklopu´ se nahodeće šume, s dobom starosti te šume, to nam onda dobiveni količnik označuje prirast, za koji se dotična sastojina popriečno po godini i rali umnožak. Akoprem taj popriecni godišnji prirast ne odgovara zbiljnom godišnjem priraštaju te sastojine, to je ipak takovim računom dobiveni iznos valjan, pošto u obijuh slučajevih računanja priraštaja, konačno ipak isti sječevni prihod (Haubarkeitsertrag) dobivamo. Da je tomu u istinu tako, dokazuje nam svaka skrižaljka prihoda, odnosno prirasta; mi pako primjerice upućujemo samo na one, koje bijahu u svoje viieme objelodanjene i u „Šumarskom listu" br. 3. od god. 1877. strana 260, i 261. Posliednji član takovog niza dobnih priraštaja označuje nam normalni prihod dotične šume, koji sve dobne razrede obhodne dobe sadržava. Jer, ako li nam 1 ral sječi dorasle šume daje 75 normalnih austi^ij. hvatih gorivog drva, po 80 kub. stopa = 6000 k. s.. to iznaša popriecni godišnji prirast te sastojine uz predmjevu 100 godišnje obhodnje i starosti: u 1. godini m = , ,.... 60 k. s. „ 2. „ 60X2 = 120 „ „ „ 10. „ 60X10 = 600 „ „ , „ 50. „ 60 X 50 =............ 3000 „ 100. ^, 60 X 100 = 6000 Po istom razmjerju pako iznašati će, i porazmjerno tom popriečnora normalnom prihodu po rali od 6000 k, s., i normalna zaliha od: u 1. godini «y> = 3.000 k. s. „ 2. „ 3000 X 2 = _ 6.000 .. 50. „ 3000X50 = 150.000 .100. „ 3000X100= 300.000 za ral površine. Od tuda pako sliedi pravilo: Za svaki se normalni prihod dobije odgovarajuća normalna zaliha, ako normalni prihod pomnožimo sa polovinom obhodne dobe; za svaku se pako normalnu zalihu nađje odgovarajući normalni prihod, ako normalnu zaliha podielimo sa polovicom obhodne dobe. Ovu temeljnu zasadu nalazimo pako već i u početku zasnuća poznate kameralne taxacije naglašenom, u koliko se bo i tamo normalni prihod imade pomnožiti sa polovicom obhodne dobe, naime: 6000 X ^-^^ ^ 300.000 k. s. Ova je činjenica vrio jednostavna i jasna. Nu u koliko ju i nalazimo u samoj prvobitnoj osnovi kameralne taxacije od g. 1788. jasno izraženu, to se |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 9 <-- 9 --> PDF |
~ i07 — ipak kasnije, propisom oblička za proračunavanje drvnog |)rira&taja´ sdstojinah, a još više i onda, kadno je g, 1826. profesor Hundeshagen bio postavio svoju metodu užitnog postotka, i gori spomenuta temeljna zasada sve to više zamršavljivala. Od sada se bo naglasivaše, da se zbiljna normalna zaliha imade smatrati sbrojeiti aritmetičko postupice, kojoj su pojedini članci zbiljni periodični priraštaji. Tvrdnja, koja međjutim samo prividno opravdana, u koliko bo prirast sveudiljno i uz najveće dobe obhodnje još traje, docim se kod sbrajanja tih priraštaja po pravilu sbrajanja članaka aritmetičke postupice, dobiva za U"/^ manji iznos, nego h ga u istinu zbiljna normalna zaliha imade. ; . Brojevno dolazimo do istoga zaključka sljedećim načinom. U našem primjeru, iztaknutom razredu stojbinske vrstnoće, iznaša periodični prirast na drvu. po rali i godini za razdobje: od 1 do 30 godine 36.666 k. s. po ral /;. ,´ „ 31 ,„ 50 „ 60.000 „ „ ,-„ „ 51 „ 80 „ 70.000 „ „ „ „ „81 „ 100 „ . 80.000 „ „ ,„ „ Po skrižaljci priraštaja pako, koja bje u „Šumarskom listu" br 3. god. 1877. objelodanjena, iznaša sbroj postupice zbiljnih priraštaja: u 30. godini 1.100 k. s. po ral „ 50. „ 2,300 „ n » „ 80 „ 4.400 „ „ ,, „. , 100. ,„ 6.000 „ .„ „ „ Prema tome i opet iznašaju odnosni članci aritmetičke postupice priraštaja : *) L niz od 1. do 30. godine: ^ 1100 4 36.666 = 1,136.666 X 15 (godina) 17,049.990 k.s . II. niz od 31. do 50. godine: 1100+ 60 4-2300 = 3460 X 10 (godina) 34,600 „ „ III. niz od 51. do 80., godine: 2300 + 70 + 4400 = 6770X15 (godina) ..... : 101.550 „ „ IV. niz od 81. do 100 godine: 4400 + 80 + 6000 = 10480 X 10 (godina) 104.800 „ ,. Ukupno u razdobju od 50 godina = V^ obhodnje 257,999.990 k. s. ili zaokruženo 258.000 „ „ To je pako t. zv. normalna zaliha po Hundeshagenu za normalni prihod od 6000 kub. stopa po rali. Da je Hundeshagen u mjesto ovog računa upotriebio bio prije spomenuto temeljno načelo ustanovljivanja normalnog prihoda, tad bi bio našao, da normalnoj zalihi od 258.000 kub. stopa po ral samo popriečni prihod od 258.000 i|o ^ 5ieo kub. stopa, ne pako 6000 kub. stopa odgovara. ;, *) Vidi; „Šumarski list" za god. 1877. br. 3. str. 251. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 108 ._ ,Ako li nadalje gornji iznos normalnog prihoda od 5160 kub. stopa potražimo u spomenutih objelodanjenih skrižaljkahpriništaja, to ćemo naći, da je tamo zbiljni prirast za godinu 89. izkazan sa 5120 kub. stopa, ^a god. 90. pako sa 5200 kub. stopa, ili ukupno sa 10.320 k. s,, od koje ukupne svote polovina, naime ´H´^^ = 5160 kub. s. pripada god 89|-, nipošto pako godini 100, ter se već i po tome ne preporučuje uzimati u račun nizku normalnu zalihu, kakovu ju dobivamo po Hundeshagenovu računanju. Nu Hundeshagenov način ustanovljivanja t. zv. užitnog postotka biti će ipak valjan onda, ako. li ga budemo uporabili, upotriebiv normalnu zalihu kameralne taxacije primjerenim načinom. Pošto je nadalje svrha racionalne methode, da izjednači razlike pojedinih dobnih razreda, koja se jednolikost netom spomenutim računom dobiva, za svaku pojedinu godinu, to se pri tome radi samo o načinu, kako da se taj cilj uzmogne najpre i najsjegurnije polučiti. Taj bi se cilj pako mogao i zbilja najlašnje postići shodnim spojenjem racionalne metode, sa načinom uredjenja po ploha. (Flachenfachwerks-Methode). Za dokazati pako i mogućnost izvedbe takovog uredjenja gospodarenja, spomenuti ću tuj za primjer gorsku šumu Neman - Orleansku, nahodeću se u bivšoj Komansko-banatskoj krajiškoj pukovniji. Šuma se ta sastoji iz suvislih gora i dolina, obraslih bukvom i nješto hrastovi. Ukupna joj površina obsiže 3920 rali; prihod na drvu iznaša po rali, i uz predmjevu 100-godišnje obhodne dobe 75 normal. austr. hvati (hvat 80 k. s. = 6000 k. s.). Ukupna drvna zaliha pako procienjena bi sa 201.536 hvati gorivna drva. Za ovu se je šumu prije svega sastavila bila gospodarska osnova, po načinu, kako no ju Grabner u svoje vrieme u knjizi „die Forstwirthschaftslehre" naučaše, s tom ipak razlikom, da se nije popriečni periodični prihod na drvu uzeo za podlogu kod ustanovljivanja potrajnog godišnjeg prihoda, već onaj prihod, koji se izkaže koncem svakog sječivog razđobja, prispodabljanjem normalne zalihe sa svakkratnom zbiljnom zalihom ukupne površine, za da se tim načinom postupajuć od razđobja do razđobja, uzmogne ´konačno normalno stanje šume na cieloj gospodarskoj površini polučiti. U istu se svrhu nadalje, po obavljenom izmjerenju i procjeni sadanje drvne gromade, još i sljedeće izradbe sastaviše: ^ , : : 1. Sastavio s^^ bio (polag priležećeg primjerka 1.) obći sastojinopis. 2. Po obrazcu 2. skrižaljka dobnih razreda. 3. Po obrazcu 3. sječni i^ed. Polag izkaza sastojinopisa iznaša normalna zabha te šume 147.000 hvati; ovoj pako odgovara normalni prihod u iznosu od 147.000. ^g*^ =2940 hvati, polag oblička Y"- Nu pošto je zbiljna zaliha od 201.536 hvati veća od nor-^ malne zalihe, to onda u istom razmjerju 147.000:210.536 = 2940:^, godišnji prihod (Etat).^-«^1=^. 4030.. Dakle razmjerno normalnomu ppjipdii o(i 29,40 shvati, j$al090,7i hv. više. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— fm — Isli iznos medjutim dobivamo takodjer i racunajuć po načinu Hutideshagenovog užitnog postotka, koji se dobije razdiobom normalnog prihoda sa normalnom zalihom; naime 2940 :147.000-= 0´02 t j . 2^0, te odkuda se onda zbiljni prihod dobije, ako svakkratnu zbiljnu zalihu sa tom đobitnom mjerom pomnožimo, naime opet 201.636X0-02 = 4030.71 k. s. t. j . isti onaj iznos, koga dobismo i prijašnjim računom. Taj se postupak nadalje može prigodom svakkratne desetgodišnje revizije i opetiznovično opetovati, pošto se normalni prihod i normalna zaliha tečajem ciele obhodne dobe-i onako ne mienjaju. ." Kekosmo prije, da ukupni ^ višak zbiljne zalihe prema izkazom sastojinopisa 54.537 hvati iznaša, pa je za oto moći i dobu, za koje se taj višak bude potrošio, lasno proračunati, ako li ga podielimo proracunanim iznosom viška godišnjeg prihoda od ,1090.71, naime za 54.536 : 1090.71 = 50 godina, ;; Prispodobimo U pako tu dobu sa izkazi skrižaljke dobnih razreda (vidi skrižaljku 2.), to vidimo, da ta doba od 50 godina posve odgovara, u koliko se bo prema izkazom sjeenog reda (vidi prilog 3.), prigodom svakih 10 godina se obavljajučih revizija takođjer i pojedine mladje sastojine primjereno razdobjam, uvrstjuju u neposredno starije dobne razrede, za da´ se uzmogne tako pokriti godišnji normalni prihod od 2940 hvati, te da se uzčuvaju sječi doi^asle sastojine od godine na godinu. Potrebiti višak za nadopunjenje svakkratnog prihoda pako, koji se porazmjerno umanjenju zbiljne drvne zalihe takođjer sve to manjim izkazuje, biti će lasno nađoknadiv, pošto imademo polag izkaza skrižaljke dobnih razreda, za 666 rah više sjeei dorasle šume, nego libi je porazmjerno normahioj površini od 784 rali imalo biti, ter kojih naravni prirast nam može za podmirenje svakkratnog viška, kako ćemo to malo kasnije dokazati, služiti. Pošto se normalno stanje šume najlagije može postignuti onda, ako se normalni prihod bude vadio iz suvislih sječina, normalne godišnje sječne plohe od 39-2 rali, to se imadu prema tome i oplodne sjecine (Verjlingungs-Schlage), primjereno ustanovljenom sječnom redu uvrstiti u prvo razdobje, i to istim onim sliedom, kako no se ti dielovi šumski razdieliše i u gospodarske odiele. ujedno se pako imade od njih uzeti tolika površina u naposebni užitni nacrt, kohko je treba za moći namiriti normalni prihod od 29400 hvati, za prvu polovinu razdobja t. j . za prvih 10 godina, i to po priležećem primjerku br 4. - Što se pako tiće godimične dobave svakkratnog Yiška za podmirenje godišnjeg prihoda, to valja sljedeće zapamtiti: Pošto nikoji procjenitelj´ne može već unapred ustanovit gdje, kada, i u kojoj se mjeri: ´ a) iz tek u kasnije doba sječi se imajućih, a sada već sječi doraslih sastojina predhvat od naravnoga im prirasta bude uzeo. b) gdje se nadstojna stabla budu imala izvaditi, koju potrebu u nepravilnih šumah obično nalazimo. ´ c) gdje, i u kojih se sastojinah bude imalo proredjivati, za moći tim načinom svakkratni potrebiti višak za-nadopunjenje prihoda namiriti, to se-vrhu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 12 <-- 12 --> PDF |
--110 — tih, tekućimi sječami dobivajućih prihoda imade još i svake godine po upravnom šumarskom činovniku sastaviti i nacrt tih predhvata, odnosno proredjivanja, u obliku t. zv. naposebnog užitnog nacrta. Oba se onda užitna nacrta imadu predpostavljenoj oblasti na odobrenje sječe predložiti, ter se pri tom imade ujedno i označiti užitni nacrt (Niitzungsplan) za one šumske predjele, za koje bje predložen takav užitni pređhvat, za da se isti onda uzmognu od svake sječe bar tako dugo izključiti, dok putem naravnog priraštaja ne nadoknade i opet onu drvnu gromadu, koja bje predhvatom izvadjena, za da onda, kad i na njih red pomladnog sjeka dodje, uzmognu i sami dati : normalni prihod od 75 hvati po ral Da spomenuti predhvati godišnjeg prirasta u jur sječi doraslih, ili bar približno sječivnih sastojinah u obće ne mogu osobiti obseg zadobiti, a prema tomu da ne mogu niti od štetnih posljedica po prihod i gospodarstvo biti, zajamčeno je time, što se kolikoća potrebitog tog viška za prihod od 10 do 10 godina takodjer umanjuje primjereno tome, kako se zbiljna drvna zaliha umanjuje, i to tako, da se već iza trijuh desetgođišta ta umanjena potreba samom progalom nadstojnih stabala, i drvljem dobivenim proredjivanjem pokriva, tako, da već netreba uzimati u obzir predhvat priraštaja samih. — U koliko bi pako tečajem prvog desetgodišnjeg sječivnog razdobja nastale po tekućih sječina uslied manjkave rodnosti, ili pako možda i oštećenjem kod obaranja stabala, medju pomlađkom i stromjem plešine, kao što i onda, kad se radi o našumljenju čistina izvan sječina, nastavših obaranjem ppjedinog nadstojnog stabalja, imati će upravni šumarski činovnik bezodvlačno poprimiti mjere za pomlad, ter će odnosni predlog istodobno sa užitnim nacrtom predpostavljenoj oblasti na odobrenje predložiti, za da budu sve takove plešine najdulje do konca prvog desetgodišnjeg razdobja već i opet pomladjene. Po svršetku prve polovine prvog uredjajnog razdobja, naime po svršetku 10. godine, imade se prvi šumsko-gospodarski razvid stanja šume preduzeti, ter se pri tom imadu prije svega takodjer i sve tečajem ovog desetgodišnjeg razdobja pomladjene pioštine u peti dobni razred uvrstiti; na panju preostale sastojine pako imadu se iznovično procjeniti, te sve nastavše promjene točno toli u gospodarskoj osnovi, koli i u obćem užitnom nacrtu označiti. Samo se po sebi pako razumjeva, da se pri tom imadu svi posječeni ter novo pošumljeni dielovi prvog glavnog razdobja u ukupnoj površini od 390 rali, uvrstiti u sječivnom redu u 5 dobni razred, dočim se na njihovo mjesto imadu slieđeći šumski dielovi u ukupnoj površini od 394 rali umetnuti. Koje se preinake imadu izvesti u svih razdobjih prvobitnog sječnog reda, izkazav ujedno novo procienjenu im drvnu gromadu. Nakon svih tih netom spomenutih promjena izkazana zbiljna zaliha imati će se prispodobiti sa nepromienjenom normalnom zalihom od 14700", za da se onda dobije novi prihod i s ovim takodjer i potrebiti višak za nadopunjenje prihoda, za sljedeće desetgodišnje razdobje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 13 <-- 13 --> PDF |
«111 — Razjašnjenja radi neka sljedeći primjer služi. Koncem prvog razdobja od 10 godina umanjila se je probitna drvna zaliha od 201.536 hvati: a) dobavom godišnjeg normalnog prihoda od 2940 hvati za 2940X10 = 29400 hvati, i ´ h) pokrićem godišnjeg viška potrebe od 1090.71 hvati, za 109O.7iX10;=10907 hvati, ili ukupno za 40307 hvati. Odbivši ovo od gori spomenute prvobitne drvne zalihe, preostaje zbiljna zaliha od 161.229 hvati. Nasuprot se pako i opet sva na panju se nalazeća drvna zaliha sastojina ukupne šumske površine ogodišnji priraštaj, koji se netom spomenutoj zbiljnoj preostaloj drvnoj zalihi još pribrojiti imade, za dobiti sadanju zbiljnu zalihu. Pošto se sada ne može i opet iznovice faktično stanje sastojina iza 10godišnjeg uporablenja procjeniti, to se u mjesto toga u sadanju svrhu može taj lO-godišnji poprečni prirast sljedećim načinom proračunati: Pošto polag skrižaljke dobnih razreda br. 2. površina L dobnog razreda 1450 rali iznaša, od kojih se medjutim imadu, polag sječnog reda br. 3. četiri prva podrazreda s ukupnom površinom od 390 rali, na imejur posječenih sastojina i kultura, 17. L u 4. dobni razred, od 1440—390 = IO6O rali. Površine sljedećih 2. 3. 4. i 5. dobnog razreda ove skrižaljke pako ostaju nepromienjene. Prema tome pako iznaša taj prirast: u 1. dobnom razredu 1060 (raU) X 0*75** = ..... . 795 hvati „ 2. , „ „ 1080 X 0-70^ = ... 756 „ „3. „ „ 470 X 0´60« = . . . . . , 282 , „4. „ „, 800 X 0-50** =- ...... 400 „ . 5. « „ 120 X 0-40** = 48 „ Ukupno 3530 rali i za jednu godinu 2281 hvati 10 « dakle za deset goina . . . 22810 hvati K tomu još za onih iz 1. u 5. razred prenesenih 390 rali, za 1 godinu 390X0*40 = 156 hvati, ili po poprečnom iznosu lO-gođišnjeg pomlađnog razdobja za 5 godina 780 hvati, daje ukupno sa prije izkazanimi 22810 hvati, 10-godišnji poprečni prirast u iznosu 23590 hvati, koji sa preostavšom, gori izkazanom zbiljnom drvnom zalihom od 161.229 hvati sadanju zbiljnu zalihu od 161.2294-23.590 = 184.819 hvati sačinjavaju, ter bi samo još spomenuti bilo. da bi, ako li se usljed zbilja poduzete nove procjene nalazećih se sastojina, i zbilja gori spomenuti iznos drvne zalihe ustanovio, takodjer i gori izkazani lO-godišnji poprečni prirast sa 184.819 - 161.229 = 23590 hvati u to ime preostao. A pošto po tome sadanja zbiljna drvna zaliha 184.819 hvati iznaša, to onda i prihod sljedećih 10 godina iznaša (po obliku N. V. X f === Etat) 184,819 X 0´02 = 3696.38 hvati, a valjanost tog zaključka sliedi iz razmjerja: jjY . j^V = NE : X ili 147.000 : 184.819 = 2940 : x onda. 184.819 X 2940 , .. ^==- 147:000 3696..a hvati |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 14 <-- 14 --> PDF |
^--11-12 — Porazmjerno normalnom prihodu od 2940 hvati pako izkazuje se potreba vilka. za nadopunjenje prihoda od 756.3s hvati, .koji se sljedećih 10 godina, krom tekućih sječina godimice proizvesti ima. ; Umanjenje veće potrebe za proizvodnju iz.van sjecina već se i U: ovom u drugom sjecivnom razdobju od 10 godina time umanjuje, što :sa sada _na red dolazeće sastojine po, tekućih sjecina, jur već za 10 godina starije postale, ter što stoga mjesto 75 hvati po rali najmanje 80. hvati po rali "davati moraju, što "po sječinu od.39.2 ,X 5 = 196 hvati iznaša, n kojem, razmjerju onda takodjer i za nadopunjenje godišnjeg prihoda samo još 756.38 — 196 = 660.38 hvati, osim prihoda pojedinih sjecina namiriti valjalo bude. - Taj se postupak opetuje od deset do deset godina, tako da se po tome nakon 50 godina sada postojeći´ višak drvne gromade potrošio bude, kao što -će za to doba ujedno i polovina gospodarske površine biti već u normalnom stanju, a od onda uz dobavu noi-malnog šumskog prihoda od godišnjih 39.2 x 75 = 2940 hvati do konca obhodne dobe, takodjer i druga polovina gospodarskog površja u normalno stanje svedena bude. Ovo je način jednosUvan, nu i jedin, za svesti nepravilnu šumu u pravilnu,´ odnosno normalno stanje, jer svi ostali do sada poznati načini, dapače i onaj sada vrlo obljubljeni način razdobnog ražšestarenja po ploha (Perioden- Eintheilung naeh gleichen Flachen) ne može nam po sebi zadovoljiti svrsi," i to iz sljedećih razloga. Naćin razdobnog razdieljenja po jednakih: plohah razdieljuje ukupnu površinu gospodarske cieli u jednake razdobne plohe baš po istom načinu, kako je to učinjeno i u priležećem sječnom redu za racionalnu metodu, poduzimajuć medjutim procjenu samo u onih sastojinah, koje spadaju prvom razdobju najstarijeg dobnog razreda, docim zavremeno ne uzimlje obzir na čitavu osta.lu šumsku površinu i tamo se nahodeee sastojine. Polag izkaza gori spomenutog sječnog.reda obsiže svaka razdobna ploha 784 rali, a procienjena drvna zaliha prvog zazdobja 59.450 hvati, tako, da se prema tome godišnji užitni iznos tog, 20 godišnjeg razdobja sa 5^^ , === 2972 zu hvati izračunava. ,Po tom se doduše razumjeva, normalni prihod racionalne metode od 2940 hvati, nu.pri tom ipak ostaje netaknut na. panju potrebni višak za nadopunjenje prihoda racionalne metode u prvom 10-godišnjem razdobju u iznosu od 4030.71 hvati, sastojeći se u 4030.71 — 2972.50 — 1058.21 hvati, koji se višak potrebe u sječi doraslih sastojinah, ostalih metodom razdobnog razdieljenja, u račun neuzevših šumskih ploha, nahadja, dok nakon 20 godina, t. j . u drugom razdobju bar djelomice i nanj nedodje^ red sječe. : ; Nu i nakon, tog dnigog razdobja izkazuje se, kako bje gori već dokazand, pomg racionalne metode uredjenja, još neka . dalnja f)otreba nadopunjenja za ovo razdobje ustanovljenog godišnjeg prihoda od 3696.38 hvati, sastojeć´se iz viška od 756.38 hvati, .odnosno 6,60.38 hvati, koja je drvna gromada takodjer |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 15 <-- 15 --> PDF |
još u sječi^ doraslih sastojinah sadržana, ter po načinu ra´zdobnog razđieljenja još sveudilj na uporabu čeka, i prema tome tek u 3. razdobju uporabijena bude. Tim zakašnjenim upotreblenjem, sada već sječi doraslih sastojina prvog dobnog razreda pako, postati će tečajem prvog i dmgog razdobja, po 20 godina = 40 godina, mnoga stabla prestara i suho vrha, ter za uporabu manje :vriedna, ter se ista na uštrb šumskih prihoda gube. ^ Sada pako bi nam bilo samo još uzeti u obzir i neke prigovore protivnikah racionalne metode uredjenja, koji prije svega kažu: ´ Prvo. Da ova metoda, za primjer idealnu šumu navadja, koja u istinu nigdje ne postoji, ter da ni u ovom slučaju, ako možda i zbiljna zaliha koje šume slučajno jednaka normalnoj-zalihi,: ipak u njojneima onaj slied dobnih razreda, koji se u t. zv. normalnoj šumi predmnieva, jer da i jest moguće, da i ^porazmjerno još mlada šuma, uz odgovarajuću površinu, bude imala drvnu zalihu približno - jednake količine sa normalnom zalihom, pa ipak gdje je tuj i normalni slied dobnih razreda? Drugo. Normalni se prihod, i tom prihodu odgovarajuća normalna zaliha osniva na stanovitom razredu stojbinske vrstnoće, ter treba da odgovarajuće, tome, za svaku stojbinu ciele gospodarske cieli jednaki prihod na drvu, po rali daje, koji će ijrihod ipak vazda biti obzirom na različnost i smjesu drveća, tla i položaj šume-, dapače i obzirom,na samu starost .uporabljenih ;sastojina čas veći, čas manji od normalnog prihoda,, po. čemu već ta metoda jezgru neuspjeha u sebi sadržaje, nemoguć tako niti onog izpuniti, što obećaje. Treće. Potreba nove procjene svakih deset godina kod ove metode uredjenja, i to procjene svijuh još rastućih sastojina čitave gospodarske cieli, prouzrokuju svaki put velike i znatne troškove, kojih rešultat u, procjenbenom obziru ipak nije positivan, već. samo više manje dvojben, a prema tome ne može biti naravno ni sam uspjeh, uzprkos svijuh troškova posve osjeguran. Od strane pobornika iracionalne metode uredjivanja moći je te prigovore sljeđećimi navodi pobiti: Ad l.-U smislu i po duhu racionalne metode uredjenje predstavlja nam normalna šuma „dobit" (Soli) predmetom uredjenja postavljene uzor-šume, a sa tom normalnom šumom prispodobljena, postojeća šuma, predstavlja nam „dat" (Haben) neuredjene same, kojom se prispodobom želi šuma u normalnu šumu pretvoriti, ili drugimi riečmi: normalna je šuma, njena normalna zaliha i normalni prihod ona mjera, po kojoj se s njom prispodabljajuća postojeća šuma, tečajem jedne obhodne dobe, tako uporabljivati, odnosno uživati iipade, da postane koncem obhodne dobe i sama jednaka normalnoj, šumi, : Način postupka,, kao i doba,- za koje se takova pretvorba-izvesti može, kao i temeljna načela, na kojih se takova pretvorba osniva, spomenuti su već u, toj razpravi. Daljnje pitanje, pako tićuće se još porazmjerno mlade šume, neka bude za sada samo na toliko riešeno, da ista u obće još premlada, nije prikladna za uredjenu uporabu, kao visoka šuma, niti da spada j:nedju nepravilne šume, kakove su predmetom prispođabljanja sa normalnom šumom. Iz gori spomenu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- IM — t(?g pako nadalje još sliedi, da se tuj i onako radi prije svega samo o tome da si stvorima valjan sud o obstanku iU neobstanku normalne šume, jer bude li ovaj valjan, to je time i prije spomenuti prigovor i onako po sebi riešen. Ad 2. Racionalna metoda imade u svojih provedbenih načelih sredstvo, koje omogućuje izjednačenje, razlika, postojećih medju nejednakim prihodom drva po rali, normalne i zbilja postojeće šume, takovim načinom, da se tim ne prieči postignuće samog cilja, t. j . dostignuće normalnog stanja šume, jer za koligod je normalni prihod po rali manji ili veći od prihoda sada zbilja postojeće :šume, za toliko je moći, u prvom slučaju, za nadopunjenje prihoda izvan tekućih sječina više, a u drugom slučaju i opet manje, drva proizvesti, čim se ujedno i svrha jednohkog slieda dobnih razreda, pošto je ipak moguće u svakom spomenutih dvijuh slučajeva normalnu godišnju sječinu 39.2 rali i opet zagajati, niti najmanje ne osujećuje. U ostalom je taj slučaj i ovako i onako već u toj razpravi, toli u naposebnoj užitnoj osnovi br. 4., koli i prigodom ustanovljenja i proračunanja prihoda za drugo desetgodišnje sječivno razdobje dovoljno razpravljan, ter se tamo može i uviditi, da trebamo zato, što sastojine te iz razloga, što su na tekućih sječinah, obarajuće se sastojine, medjutim za 10 godina starije postale, ter po tom u mjesto 75 hvati po rali, 80 hvati po rali, ili u cielom po sječini od 39.2 rah, za 196 hvati veći prihod davaju; u istom razmjerju, takodjer i za nadopunjenje prihoda u mjesto 756.38 hvati samo 756.38 — 196 = 660.38 hvati drva iz šuma izvan sječina namaknuti. Daljna je još prednost te metode pred svimi ostalimi načini uredjenja, da nam se time, omogućuje, čim opazimo, da se ođmakosmo ma samo iole od stavljene si zadaće, okolnostim primjerenom promjenom normalnog prihoda od 10 do 10 godina, do konca obhodne dobe, ipak svrhu postići, što kod drugih načina uređjivanja nije moguće, u koliko bo kod njih ne znamo tako sjegurno i u svako doba stanje urediti se imajuće šume, kako to kod načina šumskog uredjenja po toj racionalnoj metodi. Boljega razjasnenja radi pako, neka još i sljedeći primjer služi: Stavimo, da se uzprkos predmnieve, da se prvobitno postojeći višak zbiljne šume od 54536 hvati bude nakon 50 godina potrošio, ipak pokaže, da se uživanjem za minulih 50 godina nije samo ovaj spomenuti višak potrošio, već da se je prigodom posliednje revizije šumskog stanja pokazao još veći potrošak, jer da je sada zbiljna drvna zaliha za 2000 hvati manja od normalne zalihe, to se ipak pogrieška ta opet brzo izpraviti može tim, da sada ustanovimo zalihi postojeće šume, odgovarajući normalni prihod za sljedećih deset godina, dok se zbiljna zaliha sa normalnom zalihom ne izjednači, odnosno dok zbiljna zaliha i ope^ ne postane veća. ´ Pošto prema gornjoj predmnievi sađanja zbiljna zaliha na drvu samo 145000 hvati iznaša, to prema tome i toj zalihi odgovarajući normalni prihod 14500 : ^ ~ = 2900 hvati iznaša isto bilo bi i računajuć po užitnom postotku, naime U500 X |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— lU ~ 0´02 ^ 290 hvati) iznaša, dakle razmjerno prvobitnom normalnom prihodu od 2940 hvati, za 40 hvati manje. Taj se manji prihodraedjutim imade \z šume vaditi, samo za sljedećih deset godina, docim neima dvojbe, đa će po izmaknuću te dobe, ta ma i neznatna razlika već posvema izčeznuti/ To sredstvo izjednači van ja, odnosno podielenja, omogućeno je pri toj metodi nredjenja, naravno i za slučajeve, kad se zbiljpa zaliha nenadano umanji, n. pr- eleraentarnimi pojavi, burolomi, sniegolomi, požarom, nenadanom dobrom prodajom poveće kolikoće drva itd., i to, da se ista na toliko umanji, da postane manja od normalne zahhe, a to i opet tu metodu uredjenja pred svimi drugimi bitno odlikuje. Kod svijuh metoda šumarenja sa visokimi gospodarskimi obhodnjami pako predmnieva se procjena sječi namienjenihsastojina, ma da ta procjena i nije kod svijuh metoda istovrstna. A prispodobimo li taj posao procjene kod načina šumskog uredjenja po razdobnom plošnom razdielenju, i kod racionalne metode, to se isti razlikuje u tom, da se kod načina uredjenja po razdobnom i plošnom razdieljenju samo k razdobju od 1 do 20 godine spadajuće sastojine najstarijih dobnih razreda, na temelju izmjere i procjene izlučiti imadu, dočim se kod uredjenja po racionalnoj metodi sve sastojine ciele gospodarske eieli izmjeriti, izlučiti i procjeniti imadu. Taj omašni posao, kao i ti povećani troškovi nastaju medjutim samo kod prvokratnog uredjenja po racionalnoj metodi, ostali pako poslovi i troškovi, nastajući prigodom pojedinih desetgodišnjih revizija,, lasno se mogu podnositi, pošto se možebitne promjene dadu već i pokusnom procjenom ustanoviti, ter već i na tom temelju procjenbena radnja uglaviti. Tim bismo bili svršili opis postupka racionalne metode uredjivanja šuma, opravdav podjedno u glavnome bar i samu valjanost te metode, a tvrdim, da se ta metoda pred svimi drugimi, osobito za naše hrvatsko-slavonske nepravilne hrastove šume, preporučuje. Pošto se baš u naših šumah, kao i u svih drugih prašumah, uz prastara i polu- i suhovrha stabla, takodjer i mladja stabla raznolike starosti nalaze, to je baš zato i moguće spomenutim načinom nuz svojedobno unovčenje i uporablenje jur prastarog drvlja, istodobno i pomlad čitave gospodarske plohe izvađjati, ter tim izbjeći, da se oveće šumske površine bezpotrebno ne opustoše. Usljed u najnovije doba nastavših velikih i groznih elementarnih nepogoda po krajevih, gdje su se šume bezobzirce sjekle, nadamo se, da će ipak mjerodavni faktori poprimiti shodne mjere, da se na put stane dalnjem prebrzom sječenju naših hrastika, ter u mjesto dosadanjih preogromnih sječa uvesti postepeno vadjenje i uživanje stabala po tuj opisanom načinu racionalne metode užitnog postotka, pošto, kako to dokazasrao, ta metoda jedina i i za svaki slučaj dovoljno jamstva uspjeha pružati umije, što sjegurno ni protivnici naši, prouče li stvar, zanijekati neće. U Zagrebu 10. listopada 1882. ; , 10 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 18 <-- 18 --> PDF |
116 — Sastojni Glavni´ Po dodjel Površina u rallh razdjel Cl o U Tlo i polo7,aj J 4 O ime šumskog o o predjela 1 a o O O ´E O Ct5 =1 1 160 — Sebeachel 2 Fatza Sebesehelul 100 Pješak sa ilovačom pomješan, leži I. 3 127 Surupatuza 80 — a? prema jugn. a* 4 Le/pez m — 0Q 5 Dos u Sebeschelui 360 — 750 1 Kulmia Turnului 100 — 2 Fatz Turnului 110 — 3 Dossu Turnului 100 — Pjeskovifca ilovača 4 Ogoschu mare 140 — ri. 128 sa mnogo humusa, E! 5 Malossa , 60 — leži prema sjeveru. 6 Malo ^sa 40 — 7 Fatza Malossi 130 __ 8 Dossu Malo^si 80 — 760 1 Walia ]>alc8ulni 80 — 2 Dossu Dalcsului 120 — Tlo kao i prijašnje 3 Kulmia Dalcsului 90 — III. 129 leži prema sjeveru 4 Kulmia Lazului 140 __ i jugu. 5 70 Csoka Strannlui 6 Fatza Dalcsului 250 — 750 Ukupno . . . 2260 — 2260 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 117 — opis Drvna gromada glavne sastojine > TO TO 100 do UO O 0.8 po rali o o o !=! 13 ulaipno o o a oa M u austr. hvati po 80. kub. stopa 90 ~ 90 13500 — 13500 o p< JU a i~.´u, A a O 0 . 0.75 0 p a 7, k a > 150 40 0.7 1.0 75 21.25 — __ 75 21.25 7500 1700 ~ — 7500 1700 0.75 0.5.3 60 1.0 37.50 — 37.50 2250 — 2250 0.G2 80 0.8 55 — 50 19800 — 19800 0-68 100 0.9 75 — 75 7500 — 7500 0.75 90 0.8 65 — 65 7150 — 7150 0.72 80 0.9 55 — 55 5500 — 5500 0.G8 70 0.8 46,25 — 46.25 6475 — 6475 0.G6 100 0.8 75 — 75 4500 — 4500 0.75 ,16 1-0 7 — 7 280 — 280 0.43 90 0.7 65 65 8450 — 8450 0.72 100 0 8 75 : 75 6000 — 6000 0.75 100 0,8 j 75 — 75 6000 — 6000 0.75 90 0.7 65 __ 65 7800 — 7800 0.72 cg 80 60 50 40 0.6 1.0 0.8 1-0 55 37.50 28.75 21.25 — — ^ 55 37.50 28.75 21,25 4950 5250 2012| 5312— — — 4950 5250 .2012 5312 0.G8 0.t^2 0.57 0.-..f Imat će se cim skorije proreditij ter o tom sastaviti potrehiu uacrt. — — . — -.. 121919 121919 " 1 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 118 — Sastojni Glavni razdjel Pod odje l Površina a ralih B o s —( SI a> — > o *< Ime šumskog predjela o a o o đ "a a > M o i=3 ´ta u>o !=!M Tlo i položaj o p. t» o C5 ^ Preuos.. 2260 — 2230 g o 1 Walia lui Hamath 130 — O ^ IY. 2 3 4 5 130 Bukin dirept Kukujuku Comando Obersehia Bukinului Gruniaku Eolia 120 80 250 130 — — — — Pjeskovita ilovača, : položaj prema iztoku, sjeveru ijngu. oo t—( a >t» se 6 Intre Waidene 120 — 830 o w — 1 V. o o m a 1 2 3 4 5 6 130 Walia Schopofeultti Walia Mare Kulmia Petrossi Petrosa , OberBoh. Sehopotului Kulmia Laseului 80 190 60 70 180 100 — — — — — — Pješak sa ilovačom premješan, leži prema jugu. a o *d´ o -23 bi) 1—1 w ae a 7 Walia Lassului 150 — 830 o , i Ukupno.. 3920 3920 Po sto jedna ral sježi dorasle šume 75 hvati goriva daje, to onda normalna daje uz predmnievu 100 godišnje obhodne dobe : 3920 V 75 — ^^*^^^ = ^ 100 Prispodobljeno sa noruialnom zalihom, pokazuje se |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 119 — opis i)rvna gromada glavne sastojine po rali ukupno IM > o 0 3 0 a § 1 0 Ti 0 U austr. hvati po 80 kub, stopa 0 O. >o a> 0-, 0 0 p a z k a -— — —-— — 121929 — 121929 — bukva hrast 100 100 80 0,8 0 8 0.1) 75 75 55 — — __ ´ 75 75 55 9750 9000 4400 — ~ — 9750 9000 4400 0,76 0,75 0.68 bukva 80 0 8 55 — 55 13750 — 13750 0 68 hrast bukva 11 60 40 100´ 0 8 1.0 0.3 37.50 2L25 75 ~ — _ 37.50 21.25 75 4875 2250 6000 — — — 4875 2550 6000 0.62 0.53 0.75 Imat će se mm skorije prorediti. n 100 0.8 75 — 75 14250 __ 14250 0.75 n 80 0.7 55 — 55 3300 — ´ 3300 0.68 }> " 11 V — 60 40 40 40 1.0 1,0 1.0 1.0 37.50 21.25 21,25 21.25 -1 — — — " — 37.50 21.25 21.25 21.25^ — 2615 3805 2125 3187 201536 — — — — — 2615 3805 2125 3187 201536 0.62 0.53 0.53 0.53 — Imat će se čim skorije prorediti, ter 0 tom sastaviti nacrt prored jenja. zaliha uredi 2910 X 50 t se iLaajacB šume od 3920 rali površine 147000 , _ višak zbiljae zalihe 54536 Taj se višak primjereno izkazom skrlžaljke dobnih razreda dobiva zato, jer je većina stabala jur dorasla sječi. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 22 <-- 22 --> PDF |
120 Skrižaljka dobnih razreda. - Glavni razdjel Dobni razredi 1 1 i NI o Pododjel ceo 1 broj ime ^ i šnmom obrasla površina u ralih i L Sebcschel 1 do 5 250 B60 60 — 80 750 II. Turnul 1 do 8 480 240 — — 40 760 III. Dalcs 1 do 6 200 90 210 250 — 750 IV. Prislan 1 do 6 250 330 130 120 — 830 V, Wallia ScliopotuJui 1 do 7 270 60 70 430 — 830 Ukupno . . 1450 1080 470 800 120 3920 Normalna površin i iznašala bi 784 784 784 784 784 3920 više im) 296 — 16 — — * flakle \ manje — 296 3t8 — 664 — |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 23 <-- 23 --> PDF |
j Gospodarsko razdobje 1865 do tikijueivo 1884. 1. razdobje po 20 godina 1885. do nkljueivo 1901. 28. razdobje po 20 godina. 1905. do iikljneivo 1924. 3. r^izdobje po 20 >(odina. — 13t — Sjećni red odnosno glavni nžitni nacrl. Uživati će se Drvna j zaliha površina 0 p a /. k a Glavni četvor razdio CD rali nih hvati O hvati o I. 1. 150 — , 13.500 II. 1. 100 — 7.500 II. 5. 60 ~ 4,500 III. 1. 80 — 6.000 IV. 1. 130 — 9.750 IV. 2. 120 — 9.000 IV. S. 80 — 4.400^ V. 1. 64 4.800 ~ [skupno. . — 784 59.450 ~ U 16 — 1.20-; ^V i V. -. 2. 190 ~ 14.250 I. 2 1 100 — 7.500 II. 8. 1 80 — 6 000 III. 2. 120 — 7.800 _ I. 3. 1 80 1.700 2. 1 110 — 7.150 n. JI. 7. 88 — 5.720 Ukupno. . — 784 — 51.3-iO IV. 1 4. 260 — 13.750 i j J. 5. 360 _ 19.800 II. 3. lUO ~ 5.500 II. 4. 32 — 1.480 II. 7. 42 — 2.730 Ukupno., ~ 1 784 -42.260 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 122 — Sječni red o dnosno e^lavni užitni nacrt. Uživati će se Drvna Gospodarsko glavni razdobje 1—( razdio o O IL 4. L 4. III. 4. IV. 5. 1925. do uključivo V. 4. 1944. 4, ra/vdobje IIL 5. po 20 godina III. 3. V. 3. IIL 6. Ukupno.. — III. 6. IV, 6. 1945, do uMjucivo V. 5. 1964. 5. razdobje V. 6. po 20 godina V. 7. II. 6. Ukupno.. — Opetovanje ukupn I. razdobje II. razdobje III. razdobje IV. raz-dobje Y. razdobje površina $etvorrali nili hvati 108 60 — UO — 130 — 70 — 70 — 90 — [ 60 — 56 ~ 784 — 194 — 120 — 180 — 100 — 150 — 40 — 1783 ^ 0 g i 2 n 0 s784 - 784 — 784 784 — 784 - 3920 — zaliha hvati 4.995, 2.250 5.250 4.875 2.615 2.012 4,950 3.300 1.190 31.437 4.122 2,550 3.805 2.125 3.187 280 10.069 a 59,450 51.320 43.260 31.437 16,069 201,536 0 p a 7i k a |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 25 <-- 25 --> PDF |
123 Posebni užitni nacrt. Za dobavu normalnog prihoda na pomladit se imajućih ploština za prvu polovinu razdobja od god. 1865. do 1874. t. j . za prvih deset godina. Sadanja Poprieeni 1 Uživatćese drv-zaliha prirast o 1 o o o & ´3 glavni razdiel p rt 0 ´-3 0 p a z k a o a *^ o 1 -1 "^ to 0 Ime br. br. br. ralib hvati 1 Sebeschel I. 1 112 78,4 90 7056 0,75 294 7360 Tuj izkazane plolie imat će ee oplodnom sječom unutar razdobja sljedoćiii 10 i^od. posjeći, kao i pomladiti, te se u tu svrhu 2 Turnul II. 1 112 78,4 75 5880 0,75 294 6174 imadu podleliti u dva pomladjajna razđobja po 5 godina- Svakomu takovomu razđobju pripada pet sjeeiria, pošto se 3 Dales lU. 1 112 78,4 75 5880 0,75 294 6174 unutar svakih 5 godina jednoj rodnoj godini nadati smjerno. Koncem svakog pomladjajnog razdohja preostale Sistine, 4 Pašian IY. 1 112 78,4 75 5880 0,75 294 6174 1 i nepomlađjeivi i neuspjeli die´ lovi kultura imat će se bezodvlažno umjetno zagajiti, te tomu primjereno sastaviti k ul tu mi 1 nacrt. — Walia Scopotnlui V. 1 112 78,4 75 5880 0,75 294 6174 ´ Ukupno- 10 392 30576 1470 32046 ~ , Tako se dobiva godišnji užitak od 39 ralih 3204 Prispodobljeno sa normalnim priliodo m od 2940 . 1 Izkazuje se godišnji višak na priliodn od . 264 1 koji se višak za sada smatra razlikom međju proračunanim i zbilinim prihodom, kašnje se pako bude prema zbiljnom prihodu sječe imao tako velik ustanoviti, za da se bude moglo, za nadopunjeuje prihoda, izvan sjecina godimice´ za toliko manje izrađjivati, za koliko se po sječini više dobivalo bude. Zbiljni se prihod na drvu pako još pravodobno saznaje zato, što se sječine moraju, za da se pomladak uzčuva, najdulje do 15. ožujka svake godine posvema osnažiti, ter tim još uvjek dovoljno vremena preostaje, za da se uzmogne namaknuti izvan sjecina još možebitni manjak za nadopunjenje etata. |